Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Poljoprivredna botanika
Kratica: POBOpterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(SK) + 20(T) + 10(L) + 0(S) + 0(SJ) + 0(TJ)
Nositelji: Prof. dr. sc. Siniša Srečec
Izvođači:
Opis predmeta: 1. Razrada nastavnih jedinica, oblici nastave i mjesta izvođenja

1.1 Razrada nastavnih jedinica kroz predavanja

Mjesto izvođenja predavanja: Predavaonica br. 1 u zgradi C
Način izvođenja predavanja: Predavanja se izvode korištenjem pripremljenih prezentacija za svaku od nastavnih jedinica (Power point). Sve prezentacije predavanja nalaze se na WEB profilu nositelja mofula, pod ikonom Obavijesti/Predavanja i vježbe, u pdf formatu i dostupna su svim studentima. U nastavi se koristi i video materijal (Windows Media Viewer) u kojima se prikazuju pojedini procesi u stanici kao što su stanične diobe, kretanje bakterija, autoreplikacija DNA i djelovanje kemijskog mehanizma nasljeđivanja i dr.
Tijekom predavanja obraditi će se slijedeći sadržaji:

1. Botanika kao znanstvena disciplina Uvod u botaniku:
? Povijesni razvoj i podjela na znanstvene discipline,
? Ekonomski značaj botanike,
? Specifičnosti poljoprivredne botanike kao posebnog područja ekonomske botanike.
? Bioraznolikost i ekologija
2. Citologija: građa tipične biljne stanice (kemijska građa i stanični organeli) ? Razlike između biljne i animalne stanice.
? Građa stanične stijenke
? Morfologija kloroplasta
? Morfologija mitohondrija
? Endoplazmatski retikulum
? Jezgra
3. Stanične diobe: Mitoza i mejoza ? Interfaza G1, S i G2 period
? Mehanizam procesa nasljeđivanja
? Profaza
? Metafaza
? Anafaza
? Telofaza
? Genotoksičnost (kemijski agensi) i nepravilnosti u mitozi
? C-mitoza
? Mejoza
? Razlike mejoze 1 i 2
? Csossing-over i njegov značaj
? Postmejotičke diobe
? Uvod u mikro- i makro-sporogenezu
4. Histologija ? Apikalni meristemi
? Sekundarni meristemi (kambij)
? Meristemoidi
? Zona determinacije biljnih tkiva
? Provodna tkiva (ksilem i floem)
? Temeljna tkiva (osnovni parenhim)
? Mehanička tkiva
? Adsorpcijska tkiva
? Tkiva za izlučivanje
? Arhesporijalna tkiva
5. Morfologija i osnovna sistematika nižih biljaka ? Schizaphyta s aspekta poljoprivredne botanike
? Mycophyta s aspekta poljoprivredne botanike
? Briophyta s aspekta poljoprivredne botanike
? Algae informativno (veza s organskim onečišćenjem slatkih voda i značaj morskih algi kao dodataka prehrani ljudi, stoke i biljaka)
? Lichenes (indikatori čistoće zraka)
6. Morfologija viših biljaka ? Građa tipičnog kormusa ? Osnovne razlike višeg i nižeg bilja
? Građa kormusa
? Evolucijske prilagodbe kormusa različitim ekološkim (edafskim) uvjetima
? Tipovi korijena, stabljike i lista
7. Korijen ? Funkcije korijena (s osvrtom na simbiozu s kvržičnim bakterijama iz roda Rhiyzbium i Bradyrhizobium sp.)
? Anatomija korjena
? Apikalni meristem korijena
? Uloga calpitra-e
? Radijalna korjenova žila
? Uloga endoderme ili Caspary-evog prstena
? Caspary-eve točke
? Pericikal ili perikambij i njegova uloga u sekundarnom rastu korjena
? Mezoderma (cortex)
? Egzoderma
? Meristemoidi egzoderme
? Nastanak i funkcija korijenovih ili apsorpcijskih dlačica
8. Stabljika ? Anatomija monokotiledonske stabljike
? Zatvorene kolateralne žile
? Funkcija žilnog parenhima
? Funkcija žilnog kolenhima i sklerenhima
? Centralna diletacija culmus-a
? Anatomija dikotiledonske stabljike
? Otvorene kolateralne žile
? Orijentacija ksilema i floema u otvorenim kolateralnim žilama
? Uloga kambijskog prstena
? Epiderma stabljike
9. List ? Dorziventralni tip lista dikotiledonskih biljaka
? Epiderma ab- i ad axialne strane lista
? Mezofil dorziventralnog tipa lista
? Palisadni ili asimilacijski i spužvasti ili transpiracijski parenhim
? Stomatalni aparat
? Lisne žile
? Graminejski tip lista monokotiledonskih biljaka
? Mezofil graminejskog tipa lista
? Auriculae i ligula
10. Fiziologija bilja: Transport vode i asimilata ? Traheje i traheide ksilema, hidrostatski tlak
? Kretanje vode simplastom i apoplastom
? Uloga transpiracije u usvajanju i transportu vode kroz ukupni ksilem
? Transport asimilata floemom
11. Fiziologija bilja: Fotosinteza i disanje ? Svijetla i tamna faza fotosinteze
? Disanje (respiracija) i fotorespiracija
? Osnove C3, C4 i CAM puta fotosinteze
? Anatomske prilagodbe biljaka i razlike C3, C4 i CAM biljaka
12. Morfologija generativnih organa biljaka (podjela na kritosjemenjače i golosjemenjače) ? Gymnospermae (osnovna sistematika) i otvoreni sjemeni zametak
? Angiospermae
? Tipologija cvati (inflorescentiae)
? Regije pistiluma
? Ovulum; smještaj, uloga, osnovna anatomija
? Tipovi ovuluma
? Stamina
13. Mikrosporogeneza i makrosporogeneza-oprašivanje-dvostruka oplodnja-plod-sjeme ? Tvorba i građa polena
? Tvorba i građa embrionalne vreće
? Anemofilne, entomofilne i hidrofilne biljne vrste
? Autogamne i alogamne biljne vrste
? Sporofitska i gametofitska inkompatibilnost
? Dvostruka oplodnja
? Nastanak sjemenke i ploda
? Tipologija plodova
14. Zajednička obilježja građe cvijeta, cvati i plodova pojedinih biljnih porodica, najznačajnijih s aspekta poljoprivredne botanike ? Magnoliaceae
? Ranunculaceae
? Solanaceae
? Rosaceae
? Fabaceae
? Asteraceae
? Chenopodiacea
? Poaceae
? Liliaceae
15. Klijanje i nicanje ? rast i razvoj biljaka ? Bubrenje
? Rast radiculae
? Egigejsko i hipogejsko nicanje
? Epikotil i hipokotil
? Determinirani i indeterminirani tip rasta
16. Korovi, podjela njihov značaj u agrobicenozama i štetnost, najznačajnije korovske vrste ? Plantae ruderales i plantae segetales
? Acidofilni korovi ? indikatori kiselosti tla
? Nitrofilni korovi
? Korovi ? indikatori hidromorfnosti tla
? Korovi ? pioniri vegetacije na antropogenim površinama i artefaktima
? Konkurentska (kompeticijska) sposobnost korova
? Primjeri
17. Sistematika višeg bilja s osvrtom na najznačajnije vrste i porodice značajne s aspekta poljoprivredne botanike i hortikulture ? Coniferophytina
? Ginkgoateae
? Pinateae
? Magnoliophytina
? Magnoliateae
? Magnoliidae
? Hamamelididae
? Rosidae
? Dilleniidae
? Caryophyllidae
? Asteridae
? Liliateae
? Lilidae


1.2 Razrada nastavnih jedinica kroz vježbe:

1. Primarna građa biljne stanice na primjeru mirujućih stanica unutarnje epiderme lukovica luka (Allium cepa) ? Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

I programski zadatak
2. Građa puči i stomatalni aparat ab aksialne strane dorziventralnog tipa kista bršljana (Hedera helix) ? Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

II programski zadatak
3. Anatomska građa monokotiledonske stabljike na primjeru ukrasnog šaša (Carex ornithopoda) i/ili francuskog ljuja (Arrhenatherum elatius) ? Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

III programski zadatak
4. Anatomska građa dikotiledonske stabljike na primjeru ruže (Rosa centifolia) ? Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

IV programski zadatak
5. Anatomska građa korijena na primjeru maslačka (Taraxacum officinale), odnosno lucerne (Medicago sativa), odnosno štavelja (Rumex crispus i Rumex obtusifolius) ? Laboratorijske vježbe u praktikumu za bilinogojstvo VGU i izrada programskog zadatka vježbi (crtanje i opis slike mikroskopskog preparata)

V programski zadatak
6. Gymnospermae i angiospermae Horitukulturne i dendrološke biljne vrste, s posebnim osvrtom na četinjače Pinaceae i evolucijski najstarije kritosjemenjače Magnoliaceae ? Terenska nastava, partk Dr.-a Gustava Bohutinskog. Izrada programskih zadataka (naziv hrv. i lat. zastupljenih vrsta i njihov točan opis)

VI programski zadatak
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15. Porodica: Rosaceae
Porodica: Ranunculaceae
Porodica: Asteraceae
Porodica: Poaceae
Porodica: Fabaceae
Porodica: Chenopodiaceae
Porodica: Solanaceae
Porodica: Brassicaceae
Terenske upute za izradu projektnih zadataka

? U prvom satu auditarne vježbe
? U drugom satu izlazak na teren; determinacija biljnih vrsta, deskripcija morfoloških osobina i herbariziranje


VII programski zadatak - izrada herbara

Projektni zadatak studenata



1.3 Opis programskih zadataka i njihovo vrednovanje

Programski zadaci su, u svojoj biti, dnevnici vježbi. Student ih izrađuje na papiru A4 formata u obavezno u 2 primjerka. Jedan primjerak ostaje njemu, a drugi je, do točno određenog roka (!), dužan predati asistentu. Asistent pregledava oba primjerka i ukoliko uoči greške, na iste upozorava studenta, koji ih je dužan do točno određenog roka predati ispravljenu verziju programskog zadatka. Programski zadaci se ne vrednuju. Programski zadaci, herbar i uredno pohađanje nastave, preduvjet su za stjecanje prava na potpis i testiranje semestra.


1.4. Projektni zadatak

Projektni zadatak izrađuje se sukladno svim uputama iznijetim u ?Priručniku za izradu projektnih zadataka iz modula Poljoprivredna botanika? (autor: dr. sc. Siniša Srečec).


2. Način polaganja ispita i ocjenjivanje

Teorijski dio gradiva studenti polažu kroz dva pismena kolokvija. Prvim kolokvijem provjerava se znanje studenata iz područja morfologije i anatomije viših i nižih biljaka, a drugim iz sistematike višeg bilja i osnovnih taksonomskih morfoloških karakteristika pojedinih vrsta i porodica. Kolokviji se održavaju u tijekom semestra u izvannastavnom terminu. Maksimalni broj bodova po svakom kolokviju iznosi 100, za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 60 bodova. Broj bodova određuje se prema složenosti pitanja. Bodovna skala prikazana je u slijedećoj tablici:

Broj bodova Ocjena
? 60 nedovoljan
60 - 75 dovoljan
75 ? 85 dobar
85 ? 95 vrlo dobar
95 ? 100 izvrstan

U ukupnu ocjenu ispita ulazi i ostvareni uspjeh u prezentaciji projektnih zadataka i ostvarena kvaliteta Studije, koja je proizvod projektnog zadatka. Ocjena projektnog zadatka izračunava se po slijedećoj jednadžbi: (1)

(1)
Gdje je:
Q ? ukupna ocjena projeknog zadatka
fi - težina ili važnost nekog pokazatelja
qi ? brojčana ocjena tog pokazatelja (1;5)

Ocjena težina ili važnosti nekog pokazatelja objašnjene su u slijedećoj tablici:

Pokazatelj Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi
? Točnost navoda i pridržavanje propisane metodologije
0,5
? Vještine pisanja, uređenost teksta i informatičke vještine 0,1
? Prezentacija projektnog zadatka i poznavanje činjenica svih članova radne grupe koji su sudjelovali u izradi projektnog zadatka
0,3
? Procjena angažmana pojedinog člana radne grupe i pridržavanje rokova
0,1
? fi 1,0


Konačna ocjena ispita sastoji se od ostvarenog uspjeha na oba kolokvija i uspjeha projektnog zadatka. Izračunava se po jednadžbi 1, kao i ocjena projektnog zadatka. Jedina razlika je u ocjeni težine ili važnosti prvog i drugog kolokvija i projektnog zadatka, što je razvidno u slijedećoj tablici:

Pokazatelj Težina ili važnost nekog pokazatelja - fi
I kolokvij 0,3
II kolokvij 0,3
Projektni zadatak 0,4
? fi 1,0


3. Ispitni rokovi

Ispitni rokovi održavaju se prema odluci Stručnog vijeće jednom mjesečno. Međutim, kolokviji se održavaju tijekom semestra jer se na taj način studentima omogućuje parcijalno polaganje teorijskog dijela ispita. Također, ukoliko jedan ili nekolicina kandidata prilikom prezentacije i obrane projektnog zadatka ne iskažu potrebitu razinu znanja, njihov loš uspjeh ne umanjuje uspjeh grupe, već se oni mogu uputiti na usmeni ispit. Ukoliko tri puta ne zadovolje svojim znanjem na usmenoj provjeri, upućuju se na komisijski ispit.


4. Ishodi učenja

Nakon položenog ispita Poljoprivredna botanika, student na osnovi stečenih znanja treba biti u stanju procijeniti ekonomsku vrijednost vegetacijskog pokrova u poljoprivrednim i/ili u prirodnim biljnim zajednicama. Razina stečenih znanja o pojedinim biljnim vrstama i njihovim morfološkim, fiziološkim i ekološkim karakteristikama, treba biti dostatna za sintezu novih činjenica i postupaka koje će studenti usvajati na specijalističkim modulima koji se izučavaju na drugoj i trećoj godini studija.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. a) Obvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Dubravec Katarina, (1996.): Botanika (sveučilišni udžbenik). Agronomski fakultet, Zagreb 2. Denffer D. i H. Ziegler, (1988. i ostala izdanja): Botanika ? Morfologija i fiziologija (Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu Z. Devidé-a). Školska knjiga, Zagreb 3. Mägdefrau K. i F. Ehredorfer, (1988. i ostala izdanja): Botanika ? Sistematika, evolucija i geobotanika (Strasburgerova škola udžbenika botanike za visoke škole u prijevodu R. Domca). Školska knjiga, Zagreb 4. Gojković ? Plavšić Nevenka, (1985.): Priručnik za izvođenje vježbi iz Poljoprivredne Botanike. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Napomena: Budući da obvezatna literatura spada u kategoriju sveučilišnih udžbenika koji su prilagođeni i poslijediplomskim znanstvenim i doktorskim studijima, svakom studentu stoje na raspolaganju multimedijska predavanja nositelja kolegija u .pps i .doc formatu na CD-ROM(u) poradi lakšeg razumijevanja literaturne građe. Također, ista predavanja nalaze se i na osobnim WEB stranicama nositelja modula domene vguk.hr. b) Dopunska: 1. Birgitta Bremer, K?re Bremer, Mark W. Chase, Michael F. Fay, James L. Reveal, Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis and Peter F., Stevens, Arne A. Anderberg, Michael J. Moore, Richard G. Olmstead, Paula J. Rudall, Kenneth J., Sytsma, David C. Tank, Kenneth Wurdack, Jenny Q.-Y. Xiang and Sue Zmarzty (2009): An update of the Angiosperm Phylogeny Group Classification for the Orders and Families of Flowering Plants: APG III. Botanical Journal of the Linnean Society, 161, 105?121. 2. Cooper G. M. (2000): The Cell. Sinauer Associates, Inc., Washington, D.C. 3. Domac R., (1984.): Mala flora Hrvatske i susjednih područja (priručnik za determinaciju samoniklih biljnih vrsta). Školska knjiga, Zagreb 4. Dubravec K. i Dubravec I., (1989.): Naše kultivirano bilje (priručnik za determinaciju kultiviranih biljnih vrsta). Znanje, Zagreb 5. Hulina Nada (1996.): Korovi (sveučilišni udžbenik). Školska knjiga, Zagreb 6. Šilješ I., Đ. Grozdanić i I. Grgesina (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja (sveučilišni udžbenik). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb 7. Grlić Lj., (1990.): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. August Cesarec, Zagreb 8. Kastory R., (1987.): Fiziologija biljaka (sveučilišni udžbenik). Naučna knjiga, Beograd
Preporučena literatura:
2. 1. Birgitta Bremer, K?re Bremer, Mark W. Chase, Michael F. Fay, James L. Reveal, Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis and Peter F., Stevens, Arne A. Anderberg, Michael J. Moore, Richard G. Olmstead, Paula J. Rudall, Kenneth J., Sytsma, David C. Tank, Kenneth Wurdack, Jenny Q.-Y. Xiang and Sue Zmarzty (2009): An update of the Angiosperm Phylogeny Group Classification for the Orders and Families of Flowering Plants: APG III. Botanical Journal of the Linnean Society, 161, 105?121. 2. Cooper G. M. (2000): The Cell. Sinauer Associates, Inc., Washington, D.C. 3. Domac R., (1984.): Mala flora Hrvatske i susjednih područja (priručnik za determinaciju samoniklih biljnih vrsta). Školska knjiga, Zagreb 4. Dubravec K. i Dubravec I., (1989.): Naše kultivirano bilje (priručnik za determinaciju kultiviranih biljnih vrsta). Znanje, Zagreb 5. Hulina Nada (1996.): Korovi (sveučilišni udžbenik). Školska knjiga, Zagreb 6. Šilješ I., Đ. Grozdanić i I. Grgesina (1992.): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja (sveučilišni udžbenik). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, Zagreb 7. Grlić Lj., (1990.): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. August Cesarec, Zagreb 8. Kastory R., (1987.): Fiziologija biljaka (sveučilišni udžbenik). Naučna knjiga, Beograd
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SK - Sekcijske vježbe
T - Terenske vježbe
L - Laboratorijske vježbe
S - Seminar
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
* - Predmet se ne polaže
Copyright (c) :: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Sva prava zadržana.
Programska podrška (c) i održavanje :: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar
Oblikovanje (c) :: Listopad Web Studio
Posljednja izmjena 2012-10-11