|
|  |
| Kratica: IZB-M-D | Opterećenje: 15(P)
+ 0(PK)
+ 0(G)
+ 0(A)
+ 0(LK)
+ 0(M)
+ 0(T)
+ 0(TJ)
+ 0(SJ)
+ 15(S)
+ 0(KL)
+ 0(DR)
+ 0(E)
|
| Nositelji: | Prof. dr. sc. Zlata Šundalić |
| Izvođači: | |
| Opis predmeta: Hrvatska šesnaestostoljetna lirika katalogizira desetak književnih vrsta s dodatnim podvrstama. Kao dosta produktivan žanr javlja se i maskerata (pokladna lirika ili pokladna prigodnica), koja je veliku popularnost stekla u vrijeme bučnih renesansnih karnevalskih veselja Riječ je o lirskoj vrsti, kojoj se pripisuju i elementi dramskoga, jer ima scenske, izvedbene korijene. To je monolog lika koji je postavljen kao predstavnik neke profesije, staleža, narodnosti, proročice i slično. Izlaganje je u prvom licu, a oslovljavaju se neposredni slušatelji (primatelji). Govornik se može pojaviti i u 1. licu množine ali je manje individualiziran, odnosno tipičniji. Različiti kriteriji rezultirali su različitim tipologijama maskerate: u odnosu na prostor izvođenja govori se o uličnim (slobodniji lascivni sadržaji) i salonskim maskeratama (pristojni sadržaji), a u odnosu na govornika najpopularnije su bile cingareske (jeđupke), u kojima mladić preobučen u Ciganku (Jeđupku) predskazuje sudbinu okupljenim damama. Budući su maskerate vedre i duhovite, u njima se kao značajna sastavnica javlja i kategorija smijeha. Kao začetnik ovoga žanra struka navodi ime Džore Držića, koji je pjesmom Gizdave mladosti i svi vi ostali napisao hrvatsku protomaskeratu, a slijedili su ga brojni hrvatski pisci: Mavro Vetranović, Mikša Pelegrinović, Sabo Bobaljević Glušac, Horacije Mažibradić, Nikola Nalješković, Antun Sasin, Stijepo Đurđević, a mnoge su pokladne pjesme adespotne. |
| Jezici na kojima se održava nastava: - - - |
| Obavezna literatura: |
| 1. | Petković, Milivoj, 1952, Dubrovačke maskerate, SAN, knj. CLXVI, Beograd. |
| 2. | Slamnig, Ivan, 1986, Sedam pristupa pjesmi {Maskerata Mavra Vetranovićd), Rijeka |
| 3. | Delimo, Zan (Delumeau, Jean), 1986, Greh i strah. Stvaranje osećanja krivice na Zapadu od XIVdo XVIII veka, L, pogl. Preokrenuti svet, pokvareni svet, Književna zajednica Novog Sada - Dnevnik, Novi Sad. |
| Preporučena literatura: |
| 4. | Držić, Džore, 1937, Gizdave mladosti i vi svi ostali, u: Pjesme Šiška Menčetića i ?ore Držića i ostale pjesme Rańinina zbornika, Stari pisci hrvatski, knj. II ? drugo, sasvim preudešeno izdanje, priredio Milan Rešetar, Zagreb (pjesma br. 531, str. 356-359).
Ili:
Držić, Džore, 1965, XIX - Gizdave mladosti i vi svi ostali, u: Džore Držić, Pjesni ljuvene, priredio i osvrt napisao Josip Hamm, Stari pisci hrvatski, Knj. 33, Zagreb (str. 24-27.)
|
| 5. | Pelegrinović, Mikša, 1876, Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, predgovore napisali: Luka Zore, Franjo Rački; izdanje uredio S. Žepić, Zagreb.
a) (Jegjupka - Prvoj gospodji, Drugoj gospodji, Tretjoj gospodji, Četvrtoj gospodji, Petoj gospodji, Šestoj, str. 141-164)
b) (Jejupka ? Prva sreća .... Osamnadeseta sreća; str. 167-201)
Ili:
Pelegrinović, Mikša, 1968, Jeđupka (kraća verzija i tri ''sreće'' duže verzije: Višnji Gospod, gospodične, Prvoj gospođi, Drugoj gospođi, Trećoj gospođi, Petoj gospođi, Šestoj gospođi, Deveta sreća, Trinadeseta sreća, Šesnadeseta sreća), u: Zbornik stihova XV. I XVI. stoljeća, priredio Rafo Bogišić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 5, Zagreb (str. 109-134).
|
| 6. | Mišetić Bobaljević, Sabo, 1876, Jegjupka, Majka Venere ište Kupida, svoga sina, od nje izgubljena, u: Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, uredio S. Žepić, Zagreb (str. 205-210; 228-234). |
| 7. | Jeđupka nepoznata autora, 1876, Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, predgovore napisali: Luka Zore, Franjo Rački, uredio S. Žepić, Zagreb (str. 235-241). |
| 8. | Nalješković, Nikola, 1873, Pjesni od maskerate, u: Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića, Stari pisci hrvatski, knj. V, priredili V.Jagić i Gj.Daničić, Zagreb (str. 154-172). |
| 9. | Vetranović, Mavro, 1871, Pjesme Mavra Vetranovića Čavčića. Dio I. Pjesni razlike, Zagreb (tekstovi: Trgovci Armeni i Indijani; Dvije robinjice; Pastiri; Lanci Alemani, trumbetari i pifari, Remeta, a možda i neki drugi); Stari pisci hrvatski, knjiga 3, priredili V.Jagić i I.A.Kaznačić, Zagreb (str. 230-250.) |
| 10. | Mažibradić, Oracio, 1880, Jegjupka, u: Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracija Mažibradića, Marina Burešića, uredio S. Žepić, Stari pisci hrvatski, knj. XI, Zagreb (str. 215-234.) |
| 11. | Sasin, Antun, 1888, Mužika od crevljara, Vrtari, u: Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina, Savka Gučetića Bendeviševića, uredio P.Budmani, Stari pisci hrvatski, knj. XVI, Zagreb (str. 172, 197-198.) |
| |
