Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Maskerata
Kratica: IZB-M-DOpterećenje: 15(P) + 0(PK) + 0(G) + 0(A) + 0(LK) + 0(M) + 0(T) + 0(TJ) + 0(SJ) + 15(S) + 0(KL) + 0(DR) + 0(E)
Nositelji: Prof. dr. sc. Zlata Šundalić
Izvođači:
Opis predmeta: Hrvatska šesnaestostoljetna lirika katalogizira desetak književnih vrsta s dodatnim podvrstama. Kao dosta produktivan žanr javlja se i maskerata (pokladna lirika ili pokladna prigodnica), koja je veliku popularnost stekla u vrijeme bučnih renesansnih karnevalskih veselja Riječ je o lirskoj vrsti, kojoj se pripisuju i elementi dramskoga, jer ima scenske, izvedbene korijene. To je monolog lika koji je postavljen kao predstavnik neke profesije, staleža, narodnosti, proročice i slično. Izlaganje je u prvom licu, a oslovljavaju se neposredni slušatelji (primatelji). Govornik se može pojaviti i u 1. licu množine ali je manje individualiziran, odnosno tipičniji. Različiti kriteriji rezultirali su različitim tipologijama maskerate: u odnosu na prostor izvođenja govori se o uličnim (slobodniji lascivni sadržaji) i salonskim maskeratama (pristojni sadržaji), a u odnosu na govornika najpopularnije su bile cingareske (jeđupke), u kojima mladić preobučen u Ciganku (Jeđupku) predskazuje sudbinu okupljenim damama. Budući su maskerate vedre i duhovite, u njima se kao značajna sastavnica javlja i kategorija smijeha. Kao začetnik ovoga žanra struka navodi ime Džore Držića, koji je pjesmom Gizdave mladosti i svi vi ostali napisao hrvatsku protomaskeratu, a slijedili su ga brojni hrvatski pisci: Mavro Vetranović, Mikša Pelegrinović, Sabo Bobaljević Glušac, Horacije Mažibradić, Nikola Nalješković, Antun Sasin, Stijepo Đurđević, a mnoge su pokladne pjesme adespotne.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. Petković, Milivoj, 1952, Dubrovačke maskerate, SAN, knj. CLXVI, Beograd.
2. Slamnig, Ivan, 1986, Sedam pristupa pjesmi {Maskerata Mavra Vetranovićd), Rijeka
3. Delimo, Zan (Delumeau, Jean), 1986, Greh i strah. Stvaranje osećanja krivice na Zapadu od XIVdo XVIII veka, L, pogl. Preokrenuti svet, pokvareni svet, Književna zajednica Novog Sada - Dnevnik, Novi Sad.
Preporučena literatura:
4. Držić, Džore, 1937, Gizdave mladosti i vi svi ostali, u: Pjesme Šiška Menčetića i ?ore Držića i ostale pjesme Rańinina zbornika, Stari pisci hrvatski, knj. II ? drugo, sasvim preudešeno izdanje, priredio Milan Rešetar, Zagreb (pjesma br. 531, str. 356-359). Ili: Držić, Džore, 1965, XIX - Gizdave mladosti i vi svi ostali, u: Džore Držić, Pjesni ljuvene, priredio i osvrt napisao Josip Hamm, Stari pisci hrvatski, Knj. 33, Zagreb (str. 24-27.)
5. Pelegrinović, Mikša, 1876, Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, predgovore napisali: Luka Zore, Franjo Rački; izdanje uredio S. Žepić, Zagreb. a) (Jegjupka - Prvoj gospodji, Drugoj gospodji, Tretjoj gospodji, Četvrtoj gospodji, Petoj gospodji, Šestoj, str. 141-164) b) (Jejupka ? Prva sreća .... Osamnadeseta sreća; str. 167-201) Ili: Pelegrinović, Mikša, 1968, Jeđupka (kraća verzija i tri ''sreće'' duže verzije: Višnji Gospod, gospodične, Prvoj gospođi, Drugoj gospođi, Trećoj gospođi, Petoj gospođi, Šestoj gospođi, Deveta sreća, Trinadeseta sreća, Šesnadeseta sreća), u: Zbornik stihova XV. I XVI. stoljeća, priredio Rafo Bogišić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 5, Zagreb (str. 109-134).
6. Mišetić Bobaljević, Sabo, 1876, Jegjupka, Majka Venere ište Kupida, svoga sina, od nje izgubljena, u: Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, uredio S. Žepić, Zagreb (str. 205-210; 228-234).
7. Jeđupka nepoznata autora, 1876, Pjesme Nikole Nalješkovića, Andrije Čubranovića, Miše Pelegrinovića i Saba Mišetića Bobaljevića i Jegjupka nepoznata pjesnika, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, Stari pisci hrvatski, knj. VIII, predgovore napisali: Luka Zore, Franjo Rački, uredio S. Žepić, Zagreb (str. 235-241).
8. Nalješković, Nikola, 1873, Pjesni od maskerate, u: Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića, Stari pisci hrvatski, knj. V, priredili V.Jagić i Gj.Daničić, Zagreb (str. 154-172).
9. Vetranović, Mavro, 1871, Pjesme Mavra Vetranovića Čavčića. Dio I. Pjesni razlike, Zagreb (tekstovi: Trgovci Armeni i Indijani; Dvije robinjice; Pastiri; Lanci Alemani, trumbetari i pifari, Remeta, a možda i neki drugi); Stari pisci hrvatski, knjiga 3, priredili V.Jagić i I.A.Kaznačić, Zagreb (str. 230-250.)
10. Mažibradić, Oracio, 1880, Jegjupka, u: Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracija Mažibradića, Marina Burešića, uredio S. Žepić, Stari pisci hrvatski, knj. XI, Zagreb (str. 215-234.)
11. Sasin, Antun, 1888, Mužika od crevljara, Vrtari, u: Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina, Savka Gučetića Bendeviševića, uredio P.Budmani, Stari pisci hrvatski, knj. XVI, Zagreb (str. 172, 197-198.)
Legenda
P - Predavanja
S - Seminar
KL - Kliničke vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
E - Eksperimentalne vježbe
PK - Vježbe u praktikumu
G - Govorne vježbe
A - Auditorne vježbe
LK - Lektorske vježbe
M - Metodičke vježbe
T - Terenske vježbe
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
SJ - Vježbe iz stranog jezika
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu