Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Latinska paleografija i epigrafija
Kratica: POVDI655Opterećenje: 30(P) + 15(S) + 0(A) + 15(PK) + 0(LK) + 0(M) + 0(E) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(T)
Nositelji: prof. dr. sc. Franjo Šanjek
Izvođači: prof. dr. sc. Franjo Šanjek ( Seminar )
doc. dr. sc. Branka Grbavac ( Vježbe u praktikumu )
Opis predmeta: Opis predmeta
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim značajkama kulturno-civilizacijskog ozračja latinskog pisma s posebnim osvrtom na hrvatski etnički i kulturni prostor. Studenti će se tijekom godine upoznati s pismima koja su se koristila na hrvatskom prostoru od ranosrednjovjekovlja do pojave tiska (beneventanska minuskula, karolinška minuskula, gotica i humanistika). Također će se upoznati sa značajkama hrvatske epigrafske spomeničke baštine. Sudjelovanjem na predavanjima i proučavanjem arhivske i knjiško-rukopisne građe studenti će steći korisne znanstvene spoznaje i osposobiti se za profesionalni istraživački rad

Razina e-učenja 1
Razina engleskog 0

Opće kompetencije
Nakon uspješno završenog studija student će moći
1. definirati što je to povijesna interpretacija,
2. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme, 3. analizirati načine donošenja zaključaka o povijesnim procesima i događajima, 4. interpretirati pojedine povijesne izvore.

Ishodi učenja
1. imenovati najvažnija vrela hrvatskoga srednjovjekovlja pisana latinskim jezikom
2. opisati važnost latinskoga pisma u upoznavanju i prepoznavanju hrvatskoga kulturnog identiteta
3. objasniti nastanak i razvoj pojedinog latinskog pisma
4. prikazati razvojne etape i karakteristikama pojedinog latinskog pisma pri datiranju rukopisa
5. analizirati i transkribirati rukopise napisane beneventanom, karolinom, goticom i humanistikom
6. proizvesti kritičko izdanje dosad neobjavljene srednjovjekovne rukopisne građe
7. analizirati i interpretirati epigrafske natpise


Tjedni plan nastave
1. Uvodno predavanje. Latinska paleografija pojam, cilj, metoda i pregled razvoja latinske paleografije
2. Pisarski materijal (drvo, metal, papirus, pergamena, svila i papir), pisarski instrumenti (šiljak, trska, pero) i oblici rukopisa listovi drveta, povoštene pločice (diptih, triptih), rotulus ili svitak, kodeks knjiga. Podrijetlo i povijesni razvoj latinskoga pisma povijesni razvoj latinskog alfabeta od svojih početaka do pojave tiska (6. st. pr. kršć. ere do 15. st.)
3. Pismo i kodeksi u središtima rimske i kasnoantičke kulture (1.-8. st.) knjiška (elegantna) i kurzivna kapitala karakteristike pisma, kratice i kriteriji za datiranje. Uncijala i poluuncijala (semiuncijala) karakteristike, uporaba, razvoj i elementi za datiranje, ukrasi i minijature
4. Radionica Transkrpcija Splitskog evanđelistar (7. 8. st.). Kurzivna minuskula (opće karakteristike kurzivnog alfabeta, ligature, razvoj i vrijeme uporabe) i pisma srednjovjekovnih opatija merovinška pisma (Francuska), prekarolinška minuskula (Francuska, Njemačka, Švicarska), otočka pisma (Britanski otoci i Irska), vizigotika (Španjolska)
5. Sustav kratica nomina sacra, notae iuris, abrevijativni znakovi. Beneventanska minuskula montekasinski, južnotalijanski i dalmatinski oblik beneventanskog pisma, kratice i ligature kao elementi za datiranje
6. Vježbe najznačajniji beneventanski kodeksi hrvatske kulturne sredine (Časoslov opatice Čike, Trogirski evanđelistar, Vekenegin evanđelistar). Vježbe najznačajniji beneventanski kodeksi hrvatske kulturne sredine (Kartulari sv. Marije i sv. Krševana, Historia Salonitana Tome Arhiđakona splitskog)
7. Beneventansko ukrašivanje rukopisa bizantski, montekasinski i zapadni utjecaj. Skriptorska obnova u vrijeme Karla Velikog oblikovanje knjiške i kurzivne karolinške minuskule, skriptoriji, interpunkcije, glazbeni znakovi i kriteriji za datiranje
8. Radionica Karolinška minijatura (škole Trier, Metz, Tours, Corbie, Fulda, Sankt Gallen, Reichenau, Regensburg, Sallisbury, Katalonija)
Vježbe analiza rukopisa napisanog karolinškom minuskulom (Supetarski kartular)
9. Vježbe samostalna interpretacija isprava carske, papinske i kancelarije hrvatskih vladara. Pisma sveučilišnih središta gotička knjiška i kurzivna minuskula postanak i razvoj, opće značajke i tipologija (talijanska kancelarijska gotička minuskula, francuska (bastarda( i dr.)
10. Analiza rukopisa pisanih gotičkom knjiškom minuskulom.
Vježbe analiza rukopisa pisanih kancelarijskom goticom
11. Radionica samostalna analiza i interpretacija djela Nikole Modruškog Navicula Petri. Gotička minijatura talijanska (Bolonjska, Firentinska i lombardska škola), francuska, flamanska, engleska, njemačka i srednjoeuropska
12. Pismo i kodeksi (rukopisi) u vrijeme humanizma (15. st.) oblici i osnovne karakteristike humanističke minuskule.
Vježbe analiza rukopisa pisanih humanistikom 1
13. Vježbe analiza rukopisa pisanih humanistikom 2.
Radionica Minijatura i ukrašivanje rukopisa humanističkog razdoblja škole u Firenzi i Ferrari, francuska, njemačka i minijature ostalih europskih zemalja latinskog pisma
14. Izdavanje rukopisne građe (kritičko izdavanje in extenso, izdavanje u izvatcima -in extracto i u sažetom obliku - in regesto).
Uvod u epigrafiju i njezina važnost za hrvatski kulturni prostor
15. Vježbe epigrafska građa ranog srednjeg vijeka 1.
Vježbe epigrafska građa ranog srednjeg vijeka 2


Ocjenjivanje
Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u nastavi. Vježbanje čitanja i transkribiranja srednjovjekovnih kodeksa i dokumenata prvenstveno hrvatskog kulturnog nasljeđa. Posjet i rad u zagrebačkoj Metropolitanskoj knjižnici i Hrvatskom državnom arhivu. Na nastavi se ocjenjuje aktivno sudjelovanje i pripremljenost za nastavu, ocjenjuju se kolokvij, seminarski rad, pismeni rad. Završni dio ispita je usmeni.
Aktivnost na nastavi - 15%;
Vježbe čitanja rukopisa - 15%;
Kolokvij - 20 %;
Pismeni ispit - 30%;
Usmeni ispit - 20%.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. F. Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb (Hrvatski studiji) 2005. J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb (Školska knjiga) 1985. B. Bischoff, Latin Palaeography: Antiquity and the Middle Ages (Cambridge), 1990 V. Delonga, Latinski epigrafski spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) 1996 R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula (Filozofski fakultet) 2002. Adriano Cappelli, Dizionario di abbreviature latini ed italiani, Milano 2004.
Preporučena literatura:
2. V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952.; J. Stiennon, Paleographie du Moyen age, Paris (Armand Colin) 1973.; Adriano Cappelli, Cronologia, cronografia e calendario perpetuo, Milano (Hoepli) 2002.; L. E. Boyle, Integral Palaeography, Turnhout (Brepols), 2001.; G. Battelli, Lezioni di paleografia, Citta del Vaticano 1949.
Legenda
P - Predavanja
T - Terenske vježbe
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
PK - Vježbe u praktikumu
LK - Lektorske vježbe
M - Metodičke vježbe
E - Eksperimentalne vježbe
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu