Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Rodna problematika u hrvatskoj književnosti ranoga novovjekovlja
Kratica: KROBI141Opterećenje: 15(P) + 15(S) + 0(A) + 0(PK) + 0(LK) + 0(M) + 0(E) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(T) + 0(KL)
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić
Izvođači: izv. prof. dr. sc. Viktoria Franić Tomić ( Seminar )
Opis predmeta: U metodološkim temeljima ovoga kolegija nalazi se jedno od važnih područja suvremenog književnog studija koje se odnosi na proučavanje rodne problematike te učvršćivanje znanja o sustavu ženskog pisma unutar nacionalne književnosti. Za vrijeme studija ovoga predmeta studenti se upoznaju s najizrazitijim primjerima pisma o ženama, djeci, obitelji te njihovim tumačima, zatim o mijenjanjem u doživljaju ove problematike i to kroz različite epohe. Za vrijeme rada na kolegiju studenti se upoznaju s najvažnijim teoretskim djelima iz svjetske tradicije koja obrađuju rodnu problematiku kao što studiraju srodne doprinose u domaćoj novijoj kritičkoj praksi. Posebna pozornost posvećuje se onim autoricama i autorima čija je inauguracija u rodni kanon bila povezani s ideološkim kontekstom pa se tako tumače ovi procesi od srednjevjekovnih legendarija preko Kotruljevićevih opisa žene i njezinog mjesta u trgovačkom renesansnom društvu, (Kotruljevićeve tipologije žena i djece), zatim se značajna pozornost daje primjerima ženstva (i muškog ideala) u petrarkističkim i antipetrarkističkim poetskim iskazima, u tekstovima tragedija. Kolegij nudi vrlo inovativne uvide u ovu problematiku kroz opuse Marka Marulića, Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Mavra Vetranovića, novohistorističke analize historiografskih i fikcionalnih tekstova, kao brojne dosad neistražene analitike kao što je interpretacija urote zrinsko frankopanske s obzirom na rodnu problematiku i ulogu Katarine Zrinske. Književni rad renesansnih žena izučava se u djelima autorica iz Dubrovnika posebno sestara Bunić, Mare Gundulić, Anice Bošković i dr. Predmet uključuje i seminarske radnje u kojima će studenti samostalno istraživati rodnu problematiku i njezine aspekte u suvremenosti.

Pobunjenička svetost u primjerima iz hrvatske srednjovjekovne književnosti. Pitanje rodnog prijestupa i odnosa prema autoritetu. Opozicija muške i ženske svetosti.
Srednjovjekovno zakonodavstvo i žene. Primjeri iz Dubrovačkog statuta. Medicina i žena u ranom novom vijeku. Slučaj liječenja sifilisa u starom Dubrovniku. Amatus Lusitaus kao izvor za rodne studije.
Književni mit o Tristanu i Izoldi i njegove pretvorbe od srednjeg vijeka do Radovana Ivšića. Koncept ljubavi kod bogumila. Trubaduri. Dama ili dama. Abelard i Heolisa kao primjer srednjovjekovne ljubavi.
Kotruljevićev spis o savršenom trgovcu i trgovini u svjetlu rodne problematike. Položaj djece u ranom novovjekovlju. Mavro Vetranović. Pjesanca spurjanom. Neke hrvatske žene do 1500. Marulićeva sestra Bira. Marulićevo ženstvo i teorija korisne laži. Judita i Mila Gojsalić. Judita kao uzorno lice u knjizi Malleus Maleficarum.
Fortunu pišu ženom. Marin Držić i žene. Amazonke u svjetskoj književnosti. Aretinova Mudrovanja u usporedbi s Držićevim historijskim i literarnim kurtizanama. Hekuba i Poliksena. Slučaj Dubrovčanke Maruše i njezinih muževa.
Žene u Troji. Helena Trojanska u hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Rumanac Trojski. Hanibal Lucić, Ivan Bunić, Junije Palmotić. Pitanje roda u Lucićevoj Robinji.
Historiografski ili mitski portret Cvijete Zuzorić. Marija Gundulić i Vitoria Nada Bunić (Speranza Bona) kao prve ranonovovjekovne polemičarke. Studije Nikole Bunića o ljepoti i ljubavi u usporedbi s Firenzuolijevim katalogom ženske ljepote. Platonistički opjevani historijski modeli. Dubrovčanka Cvijeta Zuzorić, Zadranka Marcia Grisogono, Hanibal Lucić (u pjesmi Marka Marulića), Milica Koriolanović kao ključ Lucićeve poetske zbirke.
Reinterpretacija mitskih narativa u djelima Mavra Vetranovića. mit o Orfeju, biblijske fabulacije o Abrahamu, Sari i Izaku, Josipu i njegovoj braći. Lopudska sirotica i metamorfoze mitskog narativa. Položaj Sare u kršćanskim i judejskim apokrifnim tekstovima. Izakova dvojnica Jeftahova kći i njezin antički pandan Ifigenije. Primjer dramske igre iz Perasta. Žrtvovanje djece i djevica kao rodni problem.
Žene u hrvatskih renesansnim tragedijama u usporedbi sa Shakespeareovim dramskim licima. Analiza Dalide u Gučetićevoj istoimenoj drami. Piram i Tizba. Filomena naslovno lice hrvatske tragedije (18. st.) kao heroina talijanske pučke predaje.
Ideal ženske ljepote i njegove stoljetne mijene. Neoplatonizam i doživljaj žene u petrarkističkom očištu. Vještice i njihov svijet. Malleus Maleficarum. Primjeri vještičjih tekstova u hrvatskoj kulturi ranog novog vijeka.Važnost Bayerove knjige o toj problematici. Ispreplitanje fiktivni i nefiktivni diskursa. studije Amatusa Luzitanusa i Držićeve Vile. Shakespeareov Macbeth. Krčelićeve Annue i Zagorkina Grička vještica.
Žena i obrazovanje. Studij njegovog razvitka od grčkih vremena do novoga doba. Primjeri. Jela Bujović, Marija Đorđi, Anica Bošković.
Erotska poezija od Marka Marulića, preko Nikole Nalješkovića do Frana Krste Frankopana i dalje. Utjecaj Boccaciova Dekamerona na hrvatske pisce. Mudrovanja Pietra Aretina kao persiflaža Castiglioneova Dvorjanika. Kišova antologija francuske erotske poezije. Zidić o erotici u slikarstvu. Opis vrta u Marulićevoj Suzani čistoj i biblijska Suzana kao erotski model baroknog slikarstva.
Lukrecija Bogašinović i njezini ženski likovi. Katarina Patačić i njezin kasni muško ženski kanconijer. Analiza poetike i analiza heteropredodžbi njezinih tumača.
Ivaniševićev mizoginijski Cvit šesti i reakcija Šibenčanina Jakova Armolušića u Slavi Ženskoj. Jedan novohistoristički primjer retrofleksije. Dijabolizacija Katarine Zrinske kao optužba u stihovima Petra Kanavelićeva.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
2. Zdenka Janeković Romer; Žene, u. Leksikon Marina Držića, ur. S.P.Novak et alia, Zagreb, 2009.; Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2009)
3. Zdenka Marković; Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb, 1970.; JAZU (1970)
Preporučena literatura:
1. Dunja Fališevac; Muško pismo Šibenčanina Jakova Armolušića. Slava ženska, u. Slava ženska i protivni odgovor Jakova Armolušića Šibenčanina Cvitu šestomu / Jakov Armolušić, priredili D. Fališevac i S. Damjanović, Šibenik, 1993, str. 89-115.; Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" (1993), str. 89-115
4. Slavica Stojan; Vjerenice i nevjernice. žene u svakodnevnici Dubrovnika (1600-1815), Dubrovnik, 2003.; HAZU (2003)
Legenda
P - Predavanja
T - Terenske vježbe
KL - Kliničke vježbe
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
PK - Vježbe u praktikumu
LK - Lektorske vježbe
M - Metodičke vježbe
E - Eksperimentalne vježbe
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu