Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Teorija i interpretacija književnoga teksta
Kratica: KRO*Opterećenje: 15(P) + 15(S) + 0(A) + 0(PK) + 0(LK) + 0(M) + 0(E) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(T) + 0(KL)
Nositelji: doc. dr. sc. Davor Piskač
Izvođači: doc. dr. sc. Davor Piskač ( Seminar )
Opis predmeta: Cilj je predmeta upoznavanje studenata s osnovama teorije književnosti i osnovama teorije interpretacije. Studente će se upoznati s temeljnim pitanjima u vezi s funkcijom, vrijednosti i značenjskim obilježjima teksta kako bi samostalno mogli odabrati relevantan književni tekst, analizirati ga i interpretirati te napisati korektan akademski rad.

Teme i redoslijed predavanja:
1. Uvod u osnove teorije književnosti i osnove teorije interpretacije: obrazlaganje literature te obveza studenata
2. Uvod u teoriju o književnosti kao dijela znanosti o književnosti
3. Funkcija i društvena vrijednost književnosti
4. Razlika između umjetničke i neumjetničke književnosti
5. Estetske vrijednosti književnoga teksta
6. Problematika klasifikacije književnosti
7. Uvod u teoriju interpretacije književnoga teksta
8. Hermeneutika
9. Tehnike interpretacije književnoga teksta
10. Formalno-stilska analiza književnoga teksta
11. Značenjska analiza književnoga teksta
12. Specifičnosti interpretacije lirike
13. Specifičnosti interpretacije epike
14. Specifičnosti interpretacije drame
15. Specifičnosti interpretacije diskurzivnih oblika književnosti

OCJENJIVANJE

Pohađanje nastave: do najviše 20% ocjene (15x1,33 boda=20 bodova)
Aktivnost na nastavi: do najviše 20% ocjene (15x1,33 boda=20 bodova)
Esej 1: do najviše 30% ocjene (30 bodova)
Esej 2: do najviše 30% ocjene (30 bodova)

ZAKLJUČIVANJE OCJENA

Zaključna ocjena (kada se zbroje svi postoci pohađanja, aktivnosti i dvaju eseja)

0 do 50 bodova = nedovoljan (1)
51 do 60 bodova = dovoljan (2)
61 do 80 bodova = dobar (3)
81 do 90 bodova = vrlo dobar (4)
91 do 100 bodova = izvrstan (5)

PISANJE ESEJA

Svaki esej se boduje bodovima od 1 do 30 (bodovi su jednaki postocima)
Esej mora imati najmanje 1200 riječi (preporuča se do najviše 1600 riječi)

ŠTO SE OCJENJUJE NA ESEJU

1. Pismenost (Esej ima najviše 5 pravopisnih i gramatičkih pogrešaka)= 2 boda
2. Uporaba jezika (Koristi se stručni jezik i metajezik na akademskoj razini)= 2 boda
3. Teorijska literatura (U popisu korištene literature navesti najmanje 2 naslova teorijske literature)= 2 boda
4. Djela iz književnosti (U popisu korištene literature navesti najmanje 1 naslov književnoga djela) = 2 boda
5. Jasno i dobro razumijevanje teme (Tema je jasno obrazložena u uvodu eseja) = 3 boda
6. Pokazivanje znanja (Najmanje tri tvrdnje u eseju su jasno navedene) = 3 boda
7. Dokazivanje znanja (Tvrdnje su dokazane uporabom teorijske literature. Ukoliko tvrdnja nije potkrijepljena teorijskom literaturom, ne dobiva se bod)= 3 boda
8. Oprimjerivanje citatima (U svrhu oprimjerivanja citiraju se adekvatni dijelovi stručne literature, najmanje 2 citata)= 4 boda
9. Originalnost pristupu temi (Iznosi se barem jedna originalna ideja u eseju)= 4 boda
10. Dokazivanje originalnih ideja (Originalna ideja se dokazuje uporabom navedene literature) = 5 bodova.

Eseji se šalju na e mail: kroatologija@gmail.com


Obvezna literatura:
Biti, Vladimir (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Solar, Milivoj (2005). Vježbe tumačenja: interpretacija lirskih pjesama. Zagreb: Matica hrvatska.
Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Dopunska literatura:
Auerbach, Eric (1979). Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti. Beograd: Nolit
Beker, Miroslav (1991). Semiotika književnosti. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti.
Beker, Miroslav (1999). Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
Beker, Miroslav (1999). Suvremene književne teorije. Zagreb: MH.
Beker, Miroslav ur. (1979). Povijest književnih teorija. Zagreb: SNL.
Bleicher, Josef (1980). Contemporary Hermeneutics: Hermeneutics as Method, Philosophy and Critique. London: Routledge.
Bouša, Dubravka (2009). Priručnik za interpretaciju književnog djela: Teorija književnosti: Teorija pisanja. Zagreb: Školska knjiga.
Eagleton, Terry (1987). Književna teorija. Zagreb: SNL.
Eco, Umberto (1996). Interpretacija i nadinterpretacija. Književna smotra, 28, 100(2).
Hufnagel, Erwin (1993). Uvod u hermeneutiku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Jakobson, Roman (1976) Ogledi iz poetike. Beograd: Prosveta.
Klarer, Mario (2004). An introduction to literary studies. London: Routledge.
Kubinova, Marie (1992). Interpretacija književne umjetnine kao sukob semiotičkih sistema. Umjetnost riječi, 36 (3).
Lasić, Stanko (1975). Problemi narativne strukture. Zagreb: Liber.
Lotman, Jurij (1976). Struktura umetničkog teksta. Beograd: Nolit.
Mukarovskyy, Jan (1999). Književne strukture norme i vrijednosti. Zagreb: MH.
Pavletić, Vlatko (1995). Kako razumjeti poeziju. Zagreb: Školska knjiga.
Pavličić, Pavao (1983). Književna genologija. Zagreb: Liber.
Solar, Milivoj (1996). Interpretacija i klasifikacija književnosti. Umjetnost riječi, 40, 2/3.
Solar, Milivoj (2005). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Solar, Milivoj (2006). Interpretacije. Zagreb: Politička kultura.
Solar, Milivoj (2011). Književni leksikon. Zagreb: Matica hrvatska.
Zima, Luka (1988). Figure u našem narodnom pjesništvu. Zagreb: Globus.
nost. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura: - - -
Preporučena literatura: - - -
Legenda
P - Predavanja
T - Terenske vježbe
KL - Kliničke vježbe
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
PK - Vježbe u praktikumu
LK - Lektorske vježbe
M - Metodičke vježbe
E - Eksperimentalne vježbe
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu