Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Uvod u pomoćne povijesne znanosti
Kratica: POVBO473Opterećenje: 15(P) + 15(S) + 0(A) + 0(PK) + 0(LK) + 0(M) + 0(E) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(T) + 0(KL)
Nositelji: doc. dr. sc. Tomislav Popić
Izvođači: doc. dr. sc. Tomislav Popić ( Seminar )
Opis predmeta: Opis predmeta
Cilj kolegija je uvođenje studenata u temeljne vještine istraživačkog rada (paleografija, diplomatika, kronologija, heraldika, sfragistika, povijesna metrologija, numizmatika, genealogija, historijska demografija, historijska geografija s kartografijom itd.). Uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl.

Razina e-učenja 1
Razina engleskog 1

Opće kompetencije
Nakon uspješno završenog studija student će moći
definirati što je to povijesna interpretacija,
ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja pojedine povijesne teme,
analizirati načine donošenja zaključaka o povijesnim procesima i događajima,
interpretirati pojedine povijesne izvore.

Ishodi učenja
1. nabrojati najvažnija vrela hrvatskoga srednjovjekovlja pisana latinskim jezikom,
2. opisati važnost latinskoga pisma u upoznavanju i prepoznavanju hrvatskoga kulturnog identiteta,
3. objasniti nastanak i razvoj pojedinog latinskog pisma,
4. identificirati razvojne etape i karakteristike pojedinog latinskog pisma pri datiranju rukopisa,
5. analizirati i transkribirati rukopise napisane beneventanom, karolinom, goticom i humanistikom,
6. analizirati javne i privatno-pravne isprave,
7. objasniti različite načine i stilove pri datiranju srednjovjekovnih dokumenta,
8. definirati vrste i načine pečaćenja srednjovjekovnih dokumenata,
9. objasniti epigrafske natpise.


Tjedni plan nastave
1. Uvodno predavanje
2. Što je povijest? - pojam i sadržaj; stvaraoci povijesti stari svijet i srednji vijek; pojava moderne erudicije; od erudicije do povijesne znanosti (19 20. st.)
3. Paleografija grčka, rimska i latinska srednjovjekovna paleografija (kapitala, kurzivna minuskula, uncijala, rimska minuskula, kurzivno pismo, beneventanska, karolinška, gotička i humanistička minuskula)
4. Sustav kratica nomina sacra, notae iuris, abrevijativni znakovi
5. Epigrafija grčka i rimska epigrafija; uloga natpisa u antiknom razdoblju i u srednjem vijeku; epigrafski dokumenti i povijest; doprinos natpisa povijesnoj znanosti; kako koristiti stare natpise
6. Kriptografija (tajnopis)
7. Diplomatika povijesni razvoj, opća i posebna; vrste dokumenata (javni i privatni); razvoj kancelarija (carska, kraljevska, papinska, notarijat, loca credibilia)
8. Analiza dokumenata izvorni, autentični prijepisi, falsifikati
9. Kronologija - vrijeme i mjesto u povijesnoj znanosti trajanje, ritam i kontinuitet; klimatske fluktuacije; ciklusi i solarne aktivnosti; izračunavanje kalendara; vremenske kategorije kratko i dugo vrijeme; crkveni liturgijski kalendar (computus); razdoblja, ere i stilovi
10. Sigilografija Sfragistika Pečatoslovlje antika i rani srednji vijek, tehnika pečata, način pečaćenja; kraljevski pečati, pečati fizičkih i moralnih osoba; suvremena orijentacija proučavanja pečata; poštanske marke i poštanski pečati
11. Heraldika Grboslovlje
12. Arhivistika (opća i posebna)
13. Numizmatika značenje novca u ekonomiji i sociologiji; život i smrt novca, tipologija, estetika i povijest umjetnosti, novac i povijest
14. Povijesna geografija identifikacija mjesta; odnos zemljopisa i povijesti; geohistorija (povijesna geografija), povijesna kartografija (metode)
15. Povijesna metrologija (stare mjere i utezi)


Ocjenjivanje
Na nastavi se ocjenjuje aktivno sudjelovanje i pripremljenost za nastavu, ocjenjuju se kolokvij, seminarski rad. Završni dio ispita je usmeni.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. Histoire et ses methodes, Encyclopedie de la Pleiade, Paris, Gallimard, 1961 A. Gury, Manuel de diplomatique, Paris 1925 J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, Školska knjiga, 1985. i 1991 B. Bischoff, Paleographie de l'antiquite romaine et du Moyen age occidental, Paris Picard 1993; ima na njemačkom, engleskom i talijanskom G. Batelli, Lezioni di paleografia, Citta del Vaticano 2002. F. Šanjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb 2005. B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba, Zagreb 1997. A. Palestra, Lineamenti di archivistica ecclesiastica, Milano 1965. B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija i rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, Golden marketing, 1996 M. Pastoureau, Traite d'heraldique, Paris, Picard, 1993.
2. A. Gulin, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika (Golden marketing), Zagreb 1998.; Z. Herkov, Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezine praktična primjena pri proučavanju naše gospodarske povijesti (Školska knjiga), Zagreb 1973.; B. Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. st. pr. Krista - 1918.) (Vitagraf), Rijeka 1994.; J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija - Encyclopaedia Croatica, sv. V. ( Hrvatski izdavalački bibliografski zavod), Zagreb 1945., str. 58-65; V. Stipetić - N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku), Zagreb 2004.; M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima (Meridijani), Samobor 2003. ; A. Cappelli: Cronologia, cronografia e calendario perpetuo (Hoepli) Milano 2002.; R. Matijašić, Uvod u latinsku epigrafiju (Filozofski fakultet), Pula 2002.; Adriano Cappelli: Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano, Ulrico Hoepli, 2004.
Preporučena literatura: - - -
Legenda
P - Predavanja
T - Terenske vježbe
KL - Kliničke vježbe
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
PK - Vježbe u praktikumu
LK - Lektorske vježbe
M - Metodičke vježbe
E - Eksperimentalne vježbe
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu