Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Pedagoška ekologija
Kratica: PE-8USIOpterećenje: 30(P) + 15(S) + 0(A) + 0(DR) + 0(G) + 0(GL) + 0(KL) + 0(LK1) + 0(M) + 0(PK) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(LK2)
Nositelji: Prof. dr. sc. Vinka Uzelac
Izvođači: mr. sc. Dunja Anđić ( Seminar )
Opis predmeta: PEDAGOŠKA EKOLOGIJA

Broj i oznaka predmeta: PE
ECTS bodovi: 4
Nastavno opterećenje: (2 p +0 v +1 s)

Mjesto izvođenja nastave:
Učiteljski fakultet u Rijeci, Trg I.Klobučarića 1, 51 000 Rijeka

Nositelj(ica) predmeta:dr.sc. Vinka Uzelac, red.prof.
Asistent(ica): mr.sc. Dunja Anđić, asistent


OPIS KOLEGIJA PEDAGOŠKA EKOLOGIJA

1 PREDUVJETI I KORELATIVNOST

1.1 Očekivane opće i specifične kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta
Kako ovaj kolegij studenti slušaju po prvi put na studiju, predznanje studenata odnosi se na temeljne pojmove pedagogije. Potrebne kompetencije za uspješno savladanje ovog kolegija su informacijsko-komunikacijska pismenost studenata, vještine istraživanja i verbalne komunikacije.

1.2 Preduvjeti
Za upis ovog kolegija su potrebni preduvjeti određeni odredbama za upis u višu godinu studija.

1.3 Korelativnost i korespodentnost predmeta:
Ovaj je kolegij korespodentatan s kolegijem Osnove ekologije na Odgojiteljskom i Učiteljskom studiju, Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Unutar programa studija je korelativan s kolegijima Pedagogija, Metodika nastave prirode i društva te Prirodoslovlje i Društvoslovlje.


2 CILJEVI, METODE I ISHODI
2.1 Opće kompetencije
Planiranim predavanjima i seminarima u ovom kolegiju studenti će razviti slijedeće kompetencije:
- osnovno i opće znanje o problematici znanosti ekologije, odgoja i obrazovanja za okoliš i odgoja i obrazovanja za održivi razvoj. To uključuje: poticanje timskog rada, kritiku i samokritiku, analize i sinteze relevantnih ekološko-pedagoških područja, vještine računalne pismenosti, rješavanja problema, a posebice istraživački rad, sposobnosti samostalnog planiranja i organiziranja rada te povezivanje teorije i prakse rada. Posebno će se razvijati kompetencije koje uključuju istraživanje, pripremanje, izradu i prezentaciju seminarskog rada temeljenog na odabranoj ekološkoj problematici, problematici okoliša i održivog razvoja u kontekstu suvremenog odgoja i obrazovanja.
Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija:
U planiranim predavanjima i seminarskim radovima studente će se motivirati i poticati različitim načinima - metodama koje će studentima omogućiti razvoj općih kompetencija. To su:aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanjima i seminarima) koje uključuje poticanje pitanja, komentara i rasprava; samostalni odabir teme za izradu i oblike prezentiranja seminarskog rada Kao dodatna motivacija studentima će biti ponuđena i mogućnost korištenja informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i multimedijalnom tehnologijom, te izvannastavnom literaturom po vlastitom izboru. Također će se organizirati posjete izložbama, terenska nastava te razni oblici suradnje s društvenim organizacijama, posjeti dječjem eko-vrtiću ili ustanovi koja se bavi odgojno-obrazovnim radom temeljenom na sadržajima ovog kolegija.

Način vrednovanja stečenih općih kompetencija:
Opće kompetencije studenata vrednovati će se putem izrade i prezentacije seminarskog rada, kontinuirane provjere znanja i kolokvija u dogovoru sa studentima te završnih pismenih i usmenih ispita. Seminarski rad može biti utemeljen na opisu suvremene eko-problematike, ekološke teorije ili konkretnog odgojno-obrazovnog rada u području ekološke problematike, odnosno problematike odgoja i obrazovanja za okoliš i odgoja i obrazovanja za održivi razvoj.

2.2 Specifične kompetencije

2.2.1. Povezivati, interpretirati pitanja i kritički argumentirano raspravljati o suvremenoj problematici okoliša i održivog razvoja
- Pisanje kritičkog osvrta, analize ili prikaza
Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencije:
Radni zadatak će biti studentima zadan za realizaciju na predavanjima ili seminarima. Točan zadatak, opis i sadržaj zadatka, formalni izgled, te rok predaje zadatka odrediti će nastavnik.. U tom smislu zadatak se može odnositi na:
- opisivanje ekoloških aktivnosti temeljenih na posjeti odgojno-obrazovnoj ustanovi ili istraživanje putem literature i informacijsko-komunikacijskih tehnologija
- prepoznavanje, definiranje, razlikovanje i argumentiranje temeljnih pojmova održivosti putem gledanja filma sa zadatkom,
- pisanje kritičkih osvrta na film, izložbu ili događaj.
Konačan izgled i sadržaja zadatka/zadataka određuje nastavnik.

Očekivani ishodi učenja vezani uz tu kompetenciju i način vrednovanja/provjeravanja studenta (jesu li realizirani ishodi učenja):
Evaluacija radnog zadatka uključivati će sadržaj odnosno kako je problem ili komentar pripremljen i opisan u skladu s nastavnikovim uputama. Za svaki radni zadatak dati će se pojedinačna ocjena. Studenti će zadatak inidividualno predati u pisanom obliku (računalo). Student na ovom zadatku može dobiti od 0-5% ECTS bodova.

2.2.2. Napraviti plan ili pripremu ekološke aktivnosti/projekta/terenske nastave
Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencije:
Studentima će se prezentirati ekološke aktivnosti interdisciplinarnog karaktera iz odgojno-obrazovne prakse. Ako je moguće organizirati posjet dječjem vrtiću/eko vrtiću ili eko-školi ili prezentaciju projekta iz odgojno-obrazovne prakse tijekom koje će se uputiti studente da identificiraju i prepoznaju ekološke aktivnosti i sadržaje odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj. U slučaju izostanka tog dijela, studenti će realizirati ovaj zadatak putem samostalnog istraživanja ili odgovarajuće literature na koju će ih uputiti nastavnik.
Ova aktivnost izvršavati će se u onom obliku rada studenta koji odredi nastavnik tijekom nastave na kolegiju. Nastavnik će odrediti broj studenata koji će raditi individualno, u paru ili u grupi, kao i broj grupa. Točan zadatak, opis i tip zadatka, sadržaj, formu i rok realizacije odrediti će nastavnik u suradnji sa studentima. Pojedinci, u paru ili grupe mogu dobiti isti zadatak ili različite zadatke o čemu će odlučivati nastavnik.
Očekivani ishodi učenja vezani uz tu kompetenciju i način vrednovanja/provjeravanja studenta (jesu li realizirani ishodi učenja):
Studenti mogu realizirati i predati zadatak, individualno, u paru ili kao grupa, odnosno kao jedan zadatak, u pisanom obliku (računalo). Vrednovanje će uključivati: oblik zadatka, plan ili pripremu aktivnosti/projekta/nastave, sadržaj i uspostavljenu korelaciju s drugim aktivnostima u pisanom obliku, te prezentaciju koja može biti u bilo kojem obliku, što će ovisiti isključivo o pojedincu/paru/grupi studenata. Na ovom zadatku svaki student, u paru/u grupi može dobiti od 0- 5% ECTS bodova.



2.3 Sadržaj predmeta:
Kroz kolegij Pedagoška ekologija realizirati će se slijedeće sadržajne cjeline:
1. Humana ekologija ? ekologija čovjeka ? povijesna retrospektiva.
2. Odgoj/obrazovanje za okoliš ? odgoj i obrazovanje za održivi razvoj - razlike i sličnosti između znanja, vještina, navika, stavova i ponašanja.
3. Održivi razvoj: problemi i perspektive ? održiva budućnost.
4. Polazišta i pristupi odgoju i obrazovanju za održiv razvoj kao konceptu ? višedimenzionalnost i razvojnost.
5. Vrijednosti u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj ? etika održivosti.
6. Reforme odgojno ? obrazovnih pokreta i odgoj i obrazovanje za održivi razvoj.
7. Modeli promoviranja odgoja i obrazovanja za održiv razvoj i pluralizam interesa.
8. Strategija cjeloživotnog učenja u odgoju u obrazovanju za održivi razvoj.
9. Stanje i problemi odgoja/obrazovanja za održivi razvoj u praksi hrvatskih osnovnih škola ? pristupi, modeli i programi.
10. Elementi školskog kurikuluma u razvoju osjetljivosti djece/učenika za održivi razvoj
11. Aktivnosti različitih veza i odnosa s odgojno obrazovnim institucijama, društvenim i privrednim djelatnostima.
12. Kakvoće i uspjeh procesa odgoja/obrazovanje za održivi razvoj kao rezultat interakcijskog djelovanja.
13. Analiza vlastite aktivnosti, razvijanje kritičkih i analitičkih kompetencija te profesionalne dimenzije rada učitelja u odgojno-obrazovnim institucijama.



2.4 Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
Predavanjima i seminarima u kolegiju Pedagoška ekologija, kod studenata će se nastojati poticati samostalnost i kreativnost putem rasprava, komentara, vlastitih ideja u slobodnom izboru tema i raznih oblika prezentacija seminarskih radova čiji će izbor ovisiti o studentu. Također će se poticati aktivnost u nastavi kroz razne suradničke i timske oblike rada (u paru, grupi), a prije svega poticati studente za konstruktivističko učenje i konstruktivistički pristup vlastitom obrazovanju i usavršavanju.

2.5 Način izvođenja nastave:
U ovom kolegiju nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Predavanja su organizirana na način da uključuju i omogućuju komentare i razmijenu mišljenja sa studentima, te slobodno postavljanje pitanja. Nastava će se realizirati u učionicama fakulteta i raznim oblicima izvanškolske nastave odnosno izvan sjedišta Fakulteta poput posjeta izložbama i značajnim događanjima te terenskom nastavom.U okviru sati predviđenih za seminarske radove studentima se omogućuje samostalan odabir teme bavljenja problematikom okoliša/održivim razvojem s obzirom na njihove individualne interese i potrebe za sadržajima okoliša/održivog razvoja te slobodan odabir načina prezentacije rada/radova. Kod izbora teme bilo ponuđene ili prema vlastitom izboru, prije pisanja i izlaganja ili prezentacije seminarskog rada, studenti moraju obvezatno predati koncept rada o kojem će raspraviti na konzultacijama s nastavnikom te dobiti nastavnikovo odobrenje za temu, oblik, pisanje i vrstu prezentacije seminarskog rada.

2.6 Obveze studenata/studentica, praćenje i ocjenjivanje:

Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (P2, V0 i S1)
Školskih sati: 45 Udio u ECTS:0,90 Udio u ocjeni:10% ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Obveza je studenta pohađanje predavanja i seminara te aktivno sudjelovanje na nastavi. O prisustvovanju nastavi nastavnik će voditi evidencijski list. Ako student izostane više od 4 puta s nastave, gubi 5% ECTS bodova koji se odnose na pohađanje nastave i smatrati će se da nije izvršio svoje nastavne obveze. Ako student kontinuirano kasni na nastavu, studentu će se iz pohađanja nastave oduzeti 2% ECTS bodova. Aktivnost studenta u nastavi nosi najviše do 10% ECTS bodova. Tijekom predavanja student mora aktivno sudjelovati u nastavi što podrazumijeva - izvršavanje zadanih radnih zadaća (kao aktivnost u nastavi tijekom semestra studenti dobivaju jedan ili dva zadatka prema nastavnikovoj procjeni), proučavati literaturu koju zadaje nastavnik, samostalno istraživati i informirati se o zadanim temama. Student za svaki uspješno riješen i predan zadatak dobiva najviše do 5% ECTS bodova, odnosno za oba uspješno riješena i predana zadatka, najviše do 10% ECTS bodova. Ako je nastavnik zadao samo jedan zadatak (koji složenošću obuhvaća komponente 1. i. 2. zadatka) koji je student uspješno riješio i predao, može na tom zadatku dobiti najviše do 10% ECTS bodova. Ako student kontinuirano kasni s predajom zadataka, te ih predaje mimo dogovorenog vremenskog roka, studentu će se iz postotaka aktivnosti na nastavi umanjiti ocjena za 3% ECTS bodova.
Ukupni postotak bodova u ovim aktivnostima (pohađanje nastave i aktivnost u nastavi) dobiti će se zbrajanjem postotaka ECTS bodova na kraju semestra.

Obavezne konzultacije
Sati (procjena): 3 Udio u ECTS: 0% Udio u ocjeni: 0%ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Obveza je studenta da se pri odabiru teme seminarskog rada i oblika prezentacije konzultira s nastavnikom u za to određenom vremenskom terminu koji će propisati nastavnik na početku semestra.
Student ne može napisati, predati niti prezentirati rad, a da se nije o tome konzultirao s nastavnikom. Student je obvezatan na konzultacijama predati koncept rada temeljem kojeg će nastavnik raspraviti sa studentom/studentima o temi, izgledu i vrsti prezentacije rada te odobriti daljnju izradbu seminarskog rada. Nastavnik omogućuje konzultacije studentima i u slučaju poteškoća sa savladavanjem sadržaja kolegija, literature, poteškoća u istraživanju i izvršavanja ostalih zadaća na kolegiju.

Terenska nastava
Sati (procjena): 6 Udio u ECTS:0,10 Udio u ocjeni: 0%ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Student je obvezatan pohađati nastavu, što znači i da je obvezatan prisustvovati svim oblicima nastave, a to uključuje i nastavu koja se izvodi izvan škole/fakulteta odnosno terensku nastavu. Svaki izostanak studenta s terenske nastave koja uključuje posjete događanjima, gostujuće predavače i druge oblike izvanškolske nastave rezultirati će oduzimanjem 2% ECTS bodova od ukupnog udjela ECTS bodova u pohađanju nastave.

Seminarski rad
Sati (procjena): 15 Udio u ECTS: 0,70 Udio u ocjeni: 20%ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Obveza je studenta da napiše seminarski rad u skladu s formalnim oblikom rada te ga prezentira u dogovorenom vremenskom terminu. Seminarski rad, u dogovoru s nastavnikom, može biti napisan kao individualan rad, rad u paru ili timski, s točno određenim dijelom/zadatkom svakog člana para ili tima. Za uspješno napisan i prezentiran seminarski rad student može dobiti najviše do 10% ECTS bodova, pri čemu za izradu može dobiti od 0-10% ECTS bodova, a za prezentaciju od 0-10% ECTS bodova. Seminarski rad koji je student predao, a nije prezentirao rezultira slijedećim: student gubi 10% ECTS bodova. Student/i je obvezatan izazvati angažman i aktivirati ostale studente prirlikom prezentacije svog seminarskog rada i to: izborom oblika prezentacije (radionica, debata i sl.), postavljanjem pitanja, organiziranjem kviza ili bilo kojim drugim oblikom koji potiče rad studenata na nastavi seminara. Kašnjenje i/ili nepoštivanje vremenskih rokova određenih za predaju seminarskog rada nastavniku rezultirati će oduzimanjem 2% ECTS bodova od ukupnog udjela u ocjeni. Kašnjenje i/ili nepoštivanje vremenskih rokova određenih za prezentaciju seminarskog rada rezultirati će oduzimanjem 2% ECTS bodova od ukupnog udjela u ocjeni. Rad koji je prezentiran, ali nije predan nastavniku, rezultirati će oduzimanjem 10% ECTS bodova. Nastavnik zadržava pravo promjene vremenskog termina za prezentaciju seminarskog rada studenta.

Kolokviji i priprema za kont. provjeru znanja
Sati (procjena): 20 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni: 40%ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
U dogovoru s nastavnikom (vremenski termini) studentima će biti ponuđena 2 kolokvija. Ako student ne pristupi jednom kolokviju od 2 ponuđena, gubi 20% ECTS bodova udjela u ukupnoj ocjeni. Ako student ne pristupi oba kolokvija gubi 40% ECTS bodova udjela u ukupnoj ocjeni. Svaki kolokvij nositi će po 20% ECTS bodova udjela u ukupnoj ocjeni. Student koji je uspješno položio oba dva kolokvija može dobiti najviše do 40% ECTS. Ako student ne položi 1. kolokvij, ne može pristupiti 2. kolokviju, dok nije položio prethodni. Isti uvjeti vrijede i za ostale kolokvije. Kolokviji će sadržavati će pitanja na posebnom obrazcu koji će izraditi nastavnik, a na pitanja će studenti pismeno odgovarati.

Završni ispit: pismeni
Sati (procjena): 25 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni: 20%ECTS BODOVA
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Obveza je studenta da se uz literaturu i predavanja priprema za završni pismeni ispit. Nastavnik će tijekom nastave istaknuti bitne sadržaje koje je potrebno i dodatno proučiti putem literature ili samostalnog istraživanja, a koji će omogućiti studentu da se pripremi za završni pismeni ispit. Ako je student s pozitivnom ocjenom realizirao završni pismeni ispit, može pristupiti usmenom ispitu. U slučaju da završni pismeni ispit rezultira negativnom ocjenom, student mora ponoviti ispit. Pismeni ispit je eliminacijski. Student na pismenom ispitu može dobiti od 0-20% ECTS bodova. Tijekom završnog pismenog ispita nisu dopušteni hrana, piće i mobiteli. Prepisivanje na ispitu rezultirati će odstranjivanjem studenta sa završnog pismenog ispita i oduzimanjem rada.

Završni ispit: usmeni
Sati (procjena): 25 Udio u ECTS: 0,30 Udio u ocjeni:10%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Obveza je studenta da se uz literaturu i predavanja priprema za završni usmeni ispit. Nastavnik će tijekom nastave istaknuti bitne sadržaje koje je potrebno i dodatno proučiti putem literature ili samostalnog istraživanja, a koji će omogućiti studentu da se pripremi za završni usmeni ispit. Student na završnom usmenom ispitu može dobiti od 0-10% ECTS bodova. Student ne može izaći na usmeni ispit, ako prethodno nije uspješno realizirao ( s pozitivnom ocjenom) završni pismeni ispit.


2.7 Kontinuirano i završno vrednovanje obveza studenata/studentica:

Studente se kontinuirano vrednuje kroz obvezatno pohađanje nastave, aktivnost na nastavi koja uključuje i radne zadatke, te kolokvije i seminarske radove. O pohađanju nastave, izvršenim i predanim radnim zadatcima, prisustvovanju svim oblicima nastave koji uključuju predavanja, seminare, terensku nastavu, posjete, događanja i kolokvije, nastavnik će voditi popis studenata prema datumu održane nastave, a u kojem će biti upisane dobivene ocjene iz tih oblika aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.
- Student je obvezatan steći *više od 50% ECTS bodova (minimalno 50 ECTS bodova) kako bi pristupio završnom pismenom i usmenom ispitu.
Napomena:
* Minimalne ocjenske bodove (ECTS bodove), student da bi mogao pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu na kojima može dobiti najviše 30% ECTS bodova ukupne ocjene, mora obvezatno prikupiti u ostalim oblicima nastave i to:
- pohađanje nastave i aktivnost u nastavi - 5% i više ECTS bodova (uspješno izvršeni svi zadatci) i
- izrada seminarskog rada - 5% i više ECTS bodova.
U protivnom, ako student ne ispuni navedene uvjete (ECTS bodove u navedenim oblicima nastave) neće moći pristupiti završnim ispitima.

2.8 Studentska povratna informacija i evaluacija kolegija
Nakon svakog izvršenog zadatka, kolokvija ili aktivnosti te napisanog i prezentiranog seminarskog rada (u bilo kojem obliku) studentima će se izložiti dobivena ocjena. Student ima pravo zatražiti objašnjenje svake ocjene na konzultacijama s nastavnikom. U slučaju neuspješnosti studenata u izvršenom zadatku ili seminarskom radu, te nedostatnoj prisutnosti na nastavi student može dobiti dodatna zaduženja u konzultaciji s nastavnikom.

...........................................................................................................................................................
DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

1.1 Pohađanje nastave
Pohađanje nastave regulirano je ?Pravilnikom o studiranju? koji je dostupan na mrežnoj adresi: www.ufri.hr (pod: Opći akti).Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave (ili više od 4 puta). Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke zato jer se izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane izostanke.

1.2 Pismeni radovi
Pismeni radovi poput radnih zadataka koje studenti dobivaju kao oblik aktivnosti na nastavi i seminarskih radova, predavati će se u formi koju će nastavnik detaljnije objasniti studentima na uvodnim satovima kolegija.
Upute o formi seminarskih radova nalaze se na stranicama fakulteta www.ufri.hr pod ?Materijali za nastavu? (Upute o pisanju seminarskih radova). Radovi se pišu isključivo na računalu (dostupnom u Informatičkom kabinetu fakulteta) i predaju u isprintanoj verziji zajedno s prilozima. U posebnim slučajevima kada su prilozi filmovi i prezentacije ili neki drugi multimedijalni oblik u kojem se nalazi prilog, student ih može predati u elektroničkom obliku (CD, disketa ili sličan nosač podataka) zajedno s pismenim radom ili donijeti na konzultacije. Pisani seminarski radovi i radni zadatci koji su rezultat rada studenata u timu ili grupi također se predaju u navedenoj formi, bez obzira na način njihove prezentacije.
Studenti se upućuju da zadrže kopije svojih radova do izvršavanja svih obveza u kolegiju.

1.3 Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Kašnjenje na nastavu, ulazak nakon dolaska nastavnika u predavaonu i nepoštivanje dogovorenih vremenskih rokova rezultirati će oduzimanjem ECTS bodova (postotaka) od ukupnog udjela u ocjeni iz kolegija.

1.4 Akademska čestitost
Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima: Etički kodeks sveučilišta u Rijeci"
"Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci"Dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama: www.uniri.hr (pod: Propisi i dokumenti).
...........................................................................................................................................................

* Napomena: Nastavnik zadržava pravo promjene sadržaja nastave, odnosno predavanja, uz najavu ili prethodan dogovor sa studentima.

** Napomena: Nastavnik će tijekom predavanja upućivati studente na korištenje pojedinih izvora literature.

*** Napomena: Gostovanja predavača nisu uvedena u kalendar nastave, jer ovise o dogovoru s gostima predavačima. Vrijeme održavanja i trajanja takvih oblika nastave biti će naknadno uvedeno u kalendar nastave. Studenti će biti pravovremeno obaviješteni o gostovanjima predavača te vremenu trajanja i mjestu održavanja takvih oblika nastave.

**** Napomena: Aktivnosti izvan Fakulteta, odnosno iznaučionička nastava poput posjeta izložbama, događanjima, obilježavanje različitih datuma i akcija, nisu uvedene u kalendar nastave, jer ovise o vremenskim i prostornim aspektima održavanja tih aktivnosti. Vrijeme održavanja i trajanja takvih oblika nastave biti će naknadno uvedeno u kalendar nastave. Studenti će biti pravovremeno obaviješteni o tim oblicima nastave, vremenu trajanja i mjestu održavanja.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. Obavezna literatura 2.9.1. Uzelac, V. (1990), Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine. Uzelac, V., Starčević, I. (1999), Djeca i okoliš. Rijeka: Adamić. Obvezatno proučiti od 7-18 str., od 31-41 str., 47-53 str., 71-74 str., 95-98., 105-139 str. Pri čitanju ove literature pokušati pronaći primjere iz odgojno-obrazovne prakse rada u vrtićima/školama. To se posebice odnosi na dio (klasifikacija i forme ekoloških aktivnosti) od str.12-15. 2.9.2. Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1. i 2. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L.; 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ž. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Cjeloživotno učenje za održivi razvoj", svibanj 2008., Plitvice. - u 1. svesku 3 RADA PREPORUKA: 1. Uzelac, V., str. 1-27.; 2. Lay, V., Puđak, J. str. 95-105.; 3. Garašić, D., str. 107-117. - u 2. svesku 3 RADA PREPORUKA: 1. Pintarić, B., str. 219-224; 2. Pletenac, K., Bresaluer, N. str. 239-244; 3. Sušić, G., Radek, V., str. 75-84. - U 3. svesku 2 RADA kao slobodan izbor; PREPORUKA: članci o kontekstu predškolskog odgoja i obrazovanja (primjeri prakse rada u predškolskim ustanovama), - ZA ZAVRŠNI USMENI ISPIT prema vlastitom izboru pročitati dodatna 2 rada o kojima će student izvjestiti nastavnika na završnom usmenom ispitu) 2.9.3. Vodopivec-Lepičnik, J. (2007.), Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš. Alisa Press, Kraljevo. Preporuka: str. 126-167. 2.9.4. Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija-ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka. OBVEZATNO PROUČITI POGLAVLJA: 1. Održivi razvoj-izazov civilizacije, str. 78-117. I 2. Upravljanje znanjem u funkciji održivog razvoja, str.305-353. 2.9.5. xxx (2004), Ekologija u odgoju i obrazovanju. Dani Ante Starčevića. Zbornik radova. Gospić: Visoka učiteljska škola. PREPORUKA: članci Uzelac i Pejčić od str. 28-53; Garašić i Vučić od str. 57-65 i Vranješ i Balić od str. 245-257. 2.9.6. Lay, V. i dr. (2007.), Razvoj sposoban za budućnost. Prinosi promišljanju održivog razvoja Hrvatske. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. Lay, V. (ur.). Zagreb.Prema vlastitom izboru. PREPORUKA: poglavlje o integralnoj održivosti.
Preporučena literatura:
2. Dodatna literatura*** Napomena: Ako student nije u mogućnosti doći do navednih dodatnih izvora literature, može ponuditi i vlastiti popis koji će predočiti nastavniku na završnom usmenom ispitu, a o čemu će se prethodno konzultirati s nastavnikom. 1.Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija-ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka. Poglavlja koja nisu obuhvaćena obveznom literaturom. 2.xxx (2004), Ekologija u odgoju i obrazovanju. Dani Ante Starčevića. Zbornik radova. Gospić: Visoka učiteljska škola. PREPORUKA: članci Uzelac i Pejčić od str. 28-53; Garašić i Vučić od str. 57-65 i Vranješ i Balić od str. 245-257. 3.Uzelac, V. (1993), Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Preporuka:sve. 4.Anđić, D. (2008.), Paradigmatski aspekti problematike okoliša i odgoj za okoliš i održivi razvoj. Metodički ogledi, vol 14., br.2. 5. Geiger, M. (2009), S onu stranu monokulture-tradicijska znanja o okolišu i mreža života. Electa: Antibarbarus.Vlastiti izbor. 6. Cifrić, I. (1996), Ekološka pismenost između kulturne tradicije i ekološke svakodnevice. Socijalna ekologija, 5(3), 403-421. 7.Devernay, B. i suradnici (2001), Obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Centar za građanski odgoj i demokraciju. 8.Spajić-Vrkaš, V., Hudek, J. (1995), Svijet u opasnosti: popularna ekološka početnica za učenike osnovne škole. Zagreb:Kult film. 9.Ostali časopisi ekološke problematike: National geografic, Eko-revija, Geo, Meridijani, Gospodarstvo i okoliš, Horizont i dr.(o tome će student izvjestiti nastavnika na konzultacijama ili pri završnom usmenom ispitu).... Napomena: Nastavnik zadržava pravo promjene izvora odnosno literature za učenje o čemu će pravodobno informirati studente. U slučaju da postoje posebni naputci za izučavanje literature, nastavnik će ih predočiti studentima na nastavi.
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
LK2 - Likovne vježbe na III i IV godini studija
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
G - Govorne vježbe
GL - Ostale glazbene vježbe
KL - Kliničke vježbe
LK1 - Likovne vježbe na I i II godini studija
M - Metodičke vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu