Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Kratica: PRPO-2ROOpterećenje: 30(P) + 30(S) + 15(A) + 0(DR) + 0(G) + 0(GL) + 0(KL) + 0(LK1) + 0(M) + 0(PK) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(LK2)
Nositelji: Prof. dr. sc. Jasna Krstović
Izvođači:
Opis predmeta: 1. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu,
2. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao pedagoška disciplina; osamostaljivanje iz sustava pedagogije kao znanosti o odgoju; povezanost s ostalim disciplinama; antropološke, sociološke, filozofske i psihološke pretpostavke odgojnog djelovanja u ranom djetinjstvu.
3. Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno poimanje ranog djetinjstva ( kulturološko-sociološki i edukacijski kontekst); položaj djeteta u suvremenom svijetu; prava djeteta.
4. Povijesni razvoj ideja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjestvu i njihov odraz u suvremeni odgojno-obrazovni kontekst.
5. Ciljevi odgoja u ranom djetinjstvu; činioci zakonitosti razvoja; odnosne relacije odgoja, obrazovanja, razvoja i socijalizacije; podrucja ranog odgoja i obrazovanja; djetetove potrebe.
6. Rano djetinjstvo i društveni kontekst; važnost društvenog konteksta u poticanju ranog razvoja, odgoja i obrazovanja;
7. Socijalizacija ? pojam, razvojno odredenje, posebnosti socijalizacije u ranom djetinjstvu, osobine djece predškolske dobi, razvoj dječje društvenosti, prve društvene grupe.
8. Obitelj ? primarna odgojna zajednica; sociološke značajke obitelji kao pretpostavke za razumijevanje njene odgojne funkcije; suvremena obitelj kao odgojni cimbenik; stilovi odgoja; metode i postupci obiteljskog odgoja; jačanje roditeljske kompetencije; obitelj i institucionalni rani odgoj i obrazovanje- partnerstvo s roditeljima .
9. Osnovne karakteristike izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu; dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja,odgoja i obrazovanja djece;

10. 11. Učenje i obrazovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ; edukacijske refleksije učenja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ; važnost okruženja za poticanje procesa učenja;
12. Igra u učenju i poučavanju; posebnosti igrovnih interakcija; teorijski pristupi u pojašnjenju igre - teorije igre; vrste igara i njihove značajke; edukacijski potencijali igre; strukturiranje igrovnoga prostora; uloga odraslog u igri; materijali za igru.
13. Kurikulum ranog odgoja i obrazovanja ; humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma
Teorije djecjeg razvoja i njihove odgojno-obrazovne refleksije

Obaveze studenata:
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (p, v i s) Školskih sati:
75 (30%=32 ) Udio u ECTS: 1,5 Udio u ocjeni:10 %
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Nastava na predmetu održava se putem predavanja i seminarai vježbi.Predavanja su zajednička za sve studente koji su upisali predmet.
Za rad u seminarima studenti se raspoređuju u dvije grupe. Unutar svake grupe student će odabrati kolegu sa kojimće u paru izraditi seminaraski rad.

Aktivnosti vezane uz vježbe provoditi će se u prostorijama Fakulteta, vrtićima vježbaonicama te drugim institucijama koje su u vezi sa sadržajima kolegija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a u svrhu razvijanja profesionalnih kompetencija kod studenata te upoznavanjem sa praksom.
Za potrebe vježbi studenti će biti raspoređeni u dvije temeljne grupe, a po potrebi i drugačije (svi skupa ili manje grupe).

Aktivnost na nastavi posebno će se pratiti (evaluacijskim instrumentom) na osnovu učestalosti i kvalitete uključivanja studenata u pristupe i načine učenja i poučavanja navedene u DIP ?u predmeta.

Seminari i vježbe
Sati (procjena):25-28 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni: 25%
( 15% seminar; 10% vježba-radionica )

Opis aktivnosti:
Opis:
Svaki je student obvezan u suradnji sa kolegicom (u paru) izraditi i usmeno izložiti 1 seminarski rad.
Teme seminarskih radova odabiru se u pravilu u prvim tjednima nastave na predmetu prema kalendaru koji je sastavni dio ovog DIP-a.
Seminarski rad izrađuje se na osnovu dokumenta UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA koje se nalaze na web stranicama Fakulteta.
Opseg seminara: od 7 do 10 kartica. ( kartica teksta = 1800 kompjuterski obračunatih znakova sa razmakom). Na seminaru NIJE DOZVOLJENO autentično korištenje tekstova bez izričitog navođenja njihovih izvora . Ukoliko student pribjegne takvom načinu pisanja seminara neće biti u mogućnosti realizirati ECTS-bodove niti njima ekvivalentne postotke postignuća pridodate ovoj aktivnosti na predmetu.
Za izvršenje obveza studenti su dužni prisustvovati vježbama, u njima aktivno sudjelovati te na vrijeme predati evaluacijske radove i zadatke propisane od strane nastavnika. Krajnji rok za predaju radova je predzadnji susret. U slučaju nepoštivanja obveza i rokova studentu će biti umanjeni postotni bodovi .

Način praćenja/vrednovanja:
Aktivnosti vezane uz seminarski rad pratiti će se i vrednovati na osnovu dvaju aktivnosti: kvalitete rada na samoj izradi seminara i kvalitete prezentacije istog i to instrumentom za evaluaciju sačinjenom za potrebe ovog kolegija
Elementi za evaluaciju seminarskog rada:

1. Jasnoća postavljenih ciljeva i zadataka
2. Strukturiranost prikazanog sadržaja
3. Broj i vrsta izvora, razina obrade i interpretacija izvora/literature
4. Ostvarenost postavljenih ciljeva

1. Pripremljenost prezentatora (za svakoga posebno)
2. Primjerenost metoda prezentiranja ciljevima i sadržaju prezentacije
3. Doživljaj prikazanog sadržaja (jasnoća govora i izlaganja, neverbalna komunikacija, interesantnost i sl )
4. Poticanje aktivnog učenja( diskusija, kritika, sugestije, problemska rasprava)kolega studenata
Evaluaciju provodi nastavnik i studenti a ukupna ocjena rezultat je procjene oba subjekta nastave: nastavnika i studenata
Vježbe: Studenti su dužni nakon svake posjete napisati evaluaciju dužine od pola do jedne kartice, sa naglaskom na bitnim sadržajima susreta, izraditi prijedlog tematske radionice za roditelje i osmisliti igru za djecu.


?
Kolokviji i priprema za kont. provjeru znanja

Pismena provjera razine realizacije ishoda učenja (kolokvij) provesti će se zadacima objektivnog tipa i održati u 9. i 15. tjednu semestra.
Sati (procjena):56 Udio u ECTS: 2 Udio u ocjeni: 35% (20 + 15)
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit: pismeni
Pismena provjera postignuća kompetencija/ishoda učenja na cijelom predmetu provesti će se prema kalendaru ispita. Koristiti će se metode objektivnog mjerenja znanja zadacima objektivnog tipa: alternativnog tipa, višestrukog izbora, zadataka povezivanja, sređivanja i dosjećanja. Smisao ovog instrumenta jest provjera prvih dvaju razina postignuća: pamćenje i razumijevanje činjenica.
Sati (procjena):14 Udio u ECTS:0,5 Udio u ocjeni:15%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit: usmeni
Sati (procjena):28 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni:
15 %
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Usmeni ispit obvezan je za sve studente bez obzira na razinu postignuća na prethodnim praćenjima i vrednovanjima( nastava i pismeni ispit) Slijedi odmah nakon pismenog a prema kalendaru koji je sastavnica ovog DIP-a. Smisao usmenog ispita kao subjektivne metode procjene provjera je postignuća viših razina znanja (posebno konceptualnog i proceduralnog ).
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. 11. Duran M. Simbolička igra i stvaralaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd ( str. 14-19 - poglavlja o teorijama igre i od str. 20 i od 29-39 o simboličkoj igri ) 2. Duran, M. (2001), Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.(13-22) 3. Kamenov, E. (1991). Predškolska pedagogija, Zavod za izdavanje udžbenika,Beograd. (str. 5.-12.; 18. ? 25. , 29. -52.; 79.-84.; 86.- 95.; 87. -109.); 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Mali profesor. Zagreb. str.5-63. 5. Maleš, D. (1988). Obitelj i uloga spolova. Školske novine, Zagreb. (str. 15.- 42.) 6. Milanovic M.,Stricevic I.,Maleš D.,Sekulic-Majurec A. (2000): Skrb za dijete i 7. poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. UNICEF. Zagreb ( str. 11.-30.) 8. Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi.Golden Marketing - Tehnicka knjiga. Zagreb. ( str. 13. - 62.) 9. Milanović i drugi autori: Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja, UNICEF, Zagreb, 2000. 10. Petrović,Sočo B. (2007) Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje Mali profesor Zagreb (Određenje i svojstva institucijskog konteksta str 31-40) 11. Miljak, A.: Istraživanje procesa odgoja i njege u dječjim jaslicama (odabrana poglavlja), Zagreb, 1996. (str. 0-14, 68. 12. Miljak, A.: Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja do 53. str. 13. Miljak A ( 2009) Življenje djece u vrtiću SM naklada ( str.11-21) 14. Ljubetić M. (2009) Vrtić po mjeri djeteta , Školske novine (str.75-98 ? dio koji se odnosi na suradnju 15. Slunjski, E. (2008) Dječji vrtić zajednica koja uči, Spektar Medija Str. 7-19 16. Slunjski, E. ( 2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrticu-organizaciji koja uci Mali profesor, VUŠ Cakovec.(str 43-57) 17. Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine. ? Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. ? Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. ? Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (1997). Narodne novine br. 10. članci: 1. Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: Babić, N., Irović, S. (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja, Osijek, Visoka učiteljska škola; 13-34. 2. Cudina Obradovic, M. Potpora roditeljstvu : izazovi i mogućnosti www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/139/143 3. Ljubetić, M. (2001.) Partnerstvo obitelji i dječjeg vrtića, Napredak, br. 1, Vol.142, Zagreb, HPKZ, str. 16 ?23. 4. Cudina Obradovic, M. (1995), Psihološka utemeljenost institucionalnog predškolskog odgoja: Teorije razvoja i njihov doprinos razumijevanju obrazovnih potreba predškolske djece. Napredak, 136 (1).
Preporučena literatura:
2. 1. Aries, P.(1986) Centuries of Childhood. London: Pergine Books 2. Babić N., Irović S., Krstović. (1997):Vrijednosni sustav odraslih,odgojna praksa i razvojni učinci. Društvena istraživanja,6str. 551-575. 3. Barth M.-B. (2004): Razumjeti što djeca razumiju. Profil international. Zagreb 4. Flander B. G. , Karlović A. (2004) . Odgajam li dobro svoje dijete. Marko M. Usluge d.o.o. Zagreb 5. Irović S. (1998): Interaktivni pristup u vrtiću. U: Rosić, V. (ur.) Međunarodni znanstveni kolokvij Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova. Filozofski fakultet. Rijeka. str. 269-278. 6. Juul J. (1995): Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Alinea Zagreb 7. Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999): Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa. Zagreb 8. Key, E. (2000) Stoljeće djeteta. Zagreb, Educa. 9. Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
LK2 - Likovne vježbe na III i IV godini studija
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
G - Govorne vježbe
GL - Ostale glazbene vježbe
KL - Kliničke vježbe
LK1 - Likovne vježbe na I i II godini studija
M - Metodičke vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu