Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
Kratica: PRPO-2PPOpterećenje: 30(P) + 30(S) + 15(A) + 0(DR) + 0(G) + 0(GL) + 0(KL) + 0(LK1) + 0(M) + 0(PK) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(LK2)
Nositelji: Prof. dr. sc. Jasna Krstović
Izvođači:
Opis predmeta: 1. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu,
2. Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao pedagoška disciplina; osamostaljivanje iz sustava pedagogije kao znanosti o odgoju; povezanost s ostalim disciplinama; antropološke, sociološke, filozofske i psihološke pretpostavke odgojnog djelovanja u ranom djetinjstvu.
3. Društvena i kulturna uvjetovanost odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu: suvremeno poimanje ranog djetinjstva ( kulturološko-sociološki i edukacijski kontekst); položaj djeteta u suvremenom svijetu; prava djeteta.
4. Povijesni razvoj ideja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjestvu i njihov odraz u suvremeni odgojno-obrazovni kontekst.
5. Ciljevi odgoja u ranom djetinjstvu; činioci zakonitosti razvoja; odnosne relacije odgoja, obrazovanja, razvoja i socijalizacije; podrucja ranog odgoja i obrazovanja; djetetove potrebe.
6. Rano djetinjstvo i društveni kontekst; važnost društvenog konteksta u poticanju ranog razvoja, odgoja i obrazovanja;
7. Socijalizacija ? pojam, razvojno odredenje, posebnosti socijalizacije u ranom djetinjstvu, osobine djece predškolske dobi, razvoj dječje društvenosti, prve društvene grupe.
8. Obitelj ? primarna odgojna zajednica; sociološke značajke obitelji kao pretpostavke za razumijevanje njene odgojne funkcije; suvremena obitelj kao odgojni cimbenik; stilovi odgoja; metode i postupci obiteljskog odgoja; jačanje roditeljske kompetencije; obitelj i institucionalni rani odgoj i obrazovanje- partnerstvo s roditeljima .
9. Osnovne karakteristike izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu; dječje jaslice i vrtići - institucionalni kontekst odrastanja i razvoja,odgoja i obrazovanja djece;

10. 11. Učenje i obrazovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ; edukacijske refleksije učenja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ; važnost okruženja za poticanje procesa učenja;
12. Igra u učenju i poučavanju; posebnosti igrovnih interakcija; teorijski pristupi u pojašnjenju igre - teorije igre; vrste igara i njihove značajke; edukacijski potencijali igre; strukturiranje igrovnoga prostora; uloga odraslog u igri; materijali za igru.
13. Kurikulum ranog odgoja i obrazovanja ; humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma
Teorije djecjeg razvoja i njihove odgojno-obrazovne refleksije

14. Ucenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu; edukacijske refleksije ucenja u ranom odgoju i
obrazovanju ; važnost okruženja za poticanje procesa ucenja
15. Igra u ucenju i poucavanju; posebnosti igrovnih interakcija; teorijski pristupi u pojašnjenju igre - teorije igre; vrste igara i njihove znacajke; edukacijski potencijali igre; strukturiranje igrovnoga prostora; uloga odraslog u igri; materijali za igru

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Nastava na predmetu održava se putem predavanja i seminara i vježbi. Predavanja su zajednička za sve studente koji su upisali predmet. Na pohađanje nastave može se skupiti naviše 10 % udjela u ocjeni, a na aktivnost još 5 %.
Aktivnost na nastavi posebno će se pratiti (evaluacijskim instrumentom) na osnovu učestalosti i kvalitete uključivanja studenata u pristupe i načine učenja i poučavanja navedene u DIP ?u predmeta.
Studenti mogu izostati ulupno 7,5 sati sa nastave, a da se to ne odražava na udio u ocjeni. Ukoliko student izostane s nastave više od 7,5 sati, a manje od 22,5 sati, bodovi se, proporcionalno izostanim satima, umanjuju. Preko 22,5 sati izostanka sa nastave (p,s,v) studenti gube pravo na potpis i izlazak na ispit.

_________________________________________

SEMINARI 20 %
Vježbe 10%


Kolokviji i priprema za kont. provjeru znanja

Pismena provjera razine realizacije ishoda učenja zadacima objektivnog tipa. Održati će se
u predzadnjem/zadnjem tjednu travnja
Sati (procjena):


28 Udio u ECTS:

1 Udio u ocjeni:

25%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit (pismeni) Sati (procjena) Udio u ECTS: Udio uocjeni:
14 0,5 15%

Pismena provjera postignuća kompetencija/ishoda učenja na cijelom predmetu provesti će se prema kalendaru koji je sastavnica ovog DIP-a ( u zadnjem tjednu nastave). Koristiti će se metode objektivnog mjerenja znanja zadacima objektivnog tipa: alternativnog tipa, višestrukog izbora, zadataka povezivanja, sređivanja i dosjećanja. Smisao ovog instrumenta jest provjera prvih dvaju razina postignuća: pamćenje i razumijevanje činjenica.
Dio pismenog ispita biti će gradivo koje nije obuhvaćeno prvim kolokvijem, dok će drugi dio objediniti svo gradivo.na ovom dijelu biti će pitanja esejskog tipa na kojem se postiže razina sinteze

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit (usmeni) Sati (procjena) Udio u ECTS: Udio uocjeni:
28 1 15%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti koji na pismenom ispitu ne ostvare 50 % predviđenih bodova (za pismeni), gube pravo izlaska na usmeni dio ispita. Slijedi odmah nakon pismenog a prema kalendaru koji je sastavnica ovog DIP-a. Smisao usmenog ispita kao subjektivne metode procjene provjera je postignuća viših razina znanja (posebno konceptualnog i proceduralnog ).


UPUTE ZA IZRADU I PREZENTACIJU SEMINARSKOG RADA IZ KOLEGIJA PEDAGOGIJA RANOG I PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
biti će dostavljene svakom studentu preko mudrija

Kolokviji i priprema za kont. provjeru znanja

Pismena provjera razine realizacije ishoda učenja (kolokvij) provesti će se zadacima objektivnog tipa i održati u 9. i 15. tjednu semestra.
Sati (procjena):56 Udio u ECTS: 2 Udio u ocjeni: 35% (20 + 15)
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit: pismeni
Pismena provjera postignuća kompetencija/ishoda učenja na cijelom predmetu provesti će se prema kalendaru ispita. Koristiti će se metode objektivnog mjerenja znanja zadacima objektivnog tipa: alternativnog tipa, višestrukog izbora, zadataka povezivanja, sređivanja i dosjećanja. Smisao ovog instrumenta jest provjera prvih dvaju razina postignuća: pamćenje i razumijevanje činjenica.
Sati (procjena):14 Udio u ECTS:0,5 Udio u ocjeni:15%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završni ispit: usmeni
Sati (procjena):28 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni:
15 %
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti koji na pismenom ispitu ne ostvare 50 % predviđenih bodova (za pismeni), gube pravo izlaska na usmeni dio ispita. Slijedi odmah nakon pismenog a prema kalendaru koji je sastavnica ovog DIP-a. Smisao usmenog ispita kao subjektivne metode procjene provjera je postignuća viših razina znanja (posebno konceptualnog i proceduralnog ).
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. 11. Duran M. Simbolička igra i stvaralaštvo Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd ( str. 14-19 - poglavlja o teorijama igre i od str. 20 i od 29-39 o simboličkoj igri ) 2. Duran, M. (2001), Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.(13-22) 3. Kamenov, E. (1991). Predškolska pedagogija, Zavod za izdavanje udžbenika,Beograd. (str. 5.-12.; 18. ? 25. , 29. -52.; 79.-84.; 86.- 95.; 87. -109.); 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Mali profesor. Zagreb. str.5-63. 5. Maleš, D. (1988). Obitelj i uloga spolova. Školske novine, Zagreb. (str. 15.- 42.) 6. Milanovic M.,Stricevic I.,Maleš D.,Sekulic-Majurec A. (2000): Skrb za dijete i 7. poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. UNICEF. Zagreb ( str. 11.-30.) 8. Starc. B., i dr. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi.Golden Marketing - Tehnicka knjiga. Zagreb. ( str. 13. - 62.) 9. Milanović i drugi autori: Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja, UNICEF, Zagreb, 2000. 10. Petrović,Sočo B. (2007) Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje Mali profesor Zagreb (Određenje i svojstva institucijskog konteksta str 31-40) 11. Miljak, A.: Istraživanje procesa odgoja i njege u dječjim jaslicama (odabrana poglavlja), Zagreb, 1996. (str. 0-14, 68. 12. Miljak, A.: Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja do 53. str. 13. Miljak A ( 2009) Življenje djece u vrtiću SM naklada ( str.11-21) 14. Ljubetić M. (2009) Vrtić po mjeri djeteta , Školske novine (str.75-98 ? dio koji se odnosi na suradnju 15. Slunjski, E. (2008) Dječji vrtić zajednica koja uči, Spektar Medija Str. 7-19 16. Slunjski, E. ( 2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrticu-organizaciji koja uci Mali profesor, VUŠ Cakovec.(str 43-57) 17. Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine. ? Prijedlog koncepcije razvoja predškolskog odgoja. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. ? Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991).Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH. br. 7-8. ? Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (1997). Narodne novine br. 10. članci: 1. Babić, N., Irović, S. (2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: Babić, N., Irović, S. (ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja, Osijek, Visoka učiteljska škola; 13-34. 2. Cudina Obradovic, M. Potpora roditeljstvu : izazovi i mogućnosti www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/139/143 3. Ljubetić, M. (2001.) Partnerstvo obitelji i dječjeg vrtića, Napredak, br. 1, Vol.142, Zagreb, HPKZ, str. 16 ?23. 4. Cudina Obradovic, M. (1995), Psihološka utemeljenost institucionalnog predškolskog odgoja: Teorije razvoja i njihov doprinos razumijevanju obrazovnih potreba predškolske djece. Napredak, 136 (1).
Preporučena literatura:
2. 1. Aries, P.(1986) Centuries of Childhood. London: Pergine Books 2. Babić N., Irović S., Krstović. (1997):Vrijednosni sustav odraslih,odgojna praksa i razvojni učinci. Društvena istraživanja,6str. 551-575. 3. Barth M.-B. (2004): Razumjeti što djeca razumiju. Profil international. Zagreb 4. Flander B. G. , Karlović A. (2004) . Odgajam li dobro svoje dijete. Marko M. Usluge d.o.o. Zagreb 5. Irović S. (1998): Interaktivni pristup u vrtiću. U: Rosić, V. (ur.) Međunarodni znanstveni kolokvij Kvaliteta u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova. Filozofski fakultet. Rijeka. str. 269-278. 6. Juul J. (1995): Razgovori s obiteljima: perspektive i procesi, Alinea Zagreb 7. Katz G.L., Mc Clellan E.D. (1999): Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa. Zagreb 8. Key, E. (2000) Stoljeće djeteta. Zagreb, Educa. 9. Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
LK2 - Likovne vježbe na III i IV godini studija
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
G - Govorne vježbe
GL - Ostale glazbene vježbe
KL - Kliničke vježbe
LK1 - Likovne vježbe na I i II godini studija
M - Metodičke vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu