Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Likovna metodika u integriranom kurikulumu I
Kratica: LMK1-3PPOpterećenje: 30(P) + 0(S) + 0(A) + 0(DR) + 0(G) + 0(GL) + 0(KL) + 0(LK1) + 30(M) + 0(PK) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(LK2)
Nositelji: V. pred. dr. sc. Anita Rončević
Izvođači:
Opis predmeta: Sveučilište u Rijeci
Učiteljski fakultet
Sveučilišna avenija b.b.
51000 Rijeka
Akademska godina: 2012./13.









LIKOVNA METODIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU I

Preddiplomski studij: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Broj i oznaka predmeta: LMUIK I
Godina i semestar: 2. godina, 3. semestar
ECTS bodovi: 4
Nastavno opterećenje: 60 sati; 2 sata predavanja, 2 sata vježbe
Mjesto izvođenja nastave: Učiteljski fakultet







Nositeljica predmeta:
Dr.sc. Anita Rončević, viši predavač
Broj sobe: 477
Vrijeme konzultacija: na web stranici Učiteljskog
fakulteta u Rijeci
Telefon: + 385 (0)51 265-809
e-mail: anita@ufri.hr
Web stranica: e-learning na http://mudri.uniri.hr



1 PREDUVJETI I KORELATIVNOST
1.1 Očekivane opće i specifične kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta
Za sudjelovanje na nastavnom predmetu student mora:
- imati osnovnu jezičnu i informatičku pismenost,
- biti sposoban samostalno nalaziti potrebne informacije i imati naviku učenja,
- posjedovati intrapersonalne i interpersonalne vještine koje mu omogućuju kvalitetnu komunikaciju.
- usvojene osnovne razine likovnog jezika tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u području likovne kulture.
1.2 Preduvjet
Preduvjet za upis i polaganje ovog nastavnog predmeta je uspješno izvršenje svih prethodnih studentskih obveza tj. uvjeta tijekom studija.
1.3 Povezanost s ostalim nastavnim predmetima i usporedivost s istovrsnim predmetima na drugim fakultetima i sveučilištima:
Program korespondira s programima kolegija: Likovna kultura, Likovna metodika u integriranom kurikulumu II te sadržajima programa istih i sličnih nastavnih predmeta na Učiteljskim fakultetima ostalih Sveučilišta u RH.
Program je korelativan sa programima kolegija: Glazbena metodika u integriranom kurikulumu 1 i 2, Kineziološka metodika u integriranom kurikulumu 1 i 2, istraživačko-spoznajni integrirani kurikulum 1 i 2, Jezično-komunikacijski integrirani kurikulum 1 i 2, Integrirani kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Pedagogija održivog razvoja, Razvoj suradničkih i istraživačkih kompetencija te Refleksivna praksa.
2 CILJEVI, METODE I ISHODI
2.1 Opće kompetencije
Nakon položenog nastavnog predmeta Likovna metodika u integriranom kurikulumu I student će moći:
a) samostalno pronaći informacije, pomoću različitih medija i multimedija, potrebne za realizaciju zadanih nastavnih tema ili zadataka,
b) usmjeriti veću pozornost usmenoj i pisanoj komunikaciji na hrvatskom jeziku, umijeću slušanja te informacije oblikovati u funkcionalne i učinkovite produkte (analiza likovnog dječjeg uratka, likovna mapa, e-komunikacija ? forum, programsko usmjerenje i sl.)
c) aktivno sudjelovati u procesu ?e-učenja?
d) prikazati intrapersonalne i interpersonalne vještine (osvješćivanje osobnih odgojnih obrazaca, rad na osobnim pozitivnim kvalitetama, timski rad...)
e) vrednovati svoj rad i rad drugih (samoevaluacija i evaluacija)
f) usvojiti radne navike važne za kvalitetan odgojno-obrazovni rad s djecom rane i predškolske dobi
Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija:
Metode i načini poticanja razvoja navedenih općih kompetencija proizlaze iz polifaktorskog modela nastavnih izvedbi u kojima se osobne kompetencije potiču različitim elementima didaktičko-metodičkog polja (metode, tehnike poučavanja, socijalni oblici rada, program nastavnog predmeta, ciljevi, nastavne sredstva i pomagala i ostalo). Tijekom nastavnih aktivnosti studenti su u aktivnim oblicima rada u kojima: samostalno traže potrebne informacije, samostalno pišu različite zadatke.
a) Metodom praktičnih uradaka studenti su u situaciji samostalnog pronalaženja informacija vezanih za realizaciju navedenih zadataka, jer uspješno realiziranje istih podrazumijeva proučavanje značajki likovnog jezika u različitim izvorima.
b) Metodama demonstracije, usmenog izlaganja, pisanja, pitanja i odgovora te rada na tekstu studenti su izloženi poticanju jasne i jednoznačne usmene i pisane komunikacije, kroz: pisanje analize dječjeg likovnog uratka, izradu mape metodičkih zbivanja, kolokvij i završni ispit.
c) Metodama demonstracije, usmenog izlaganja, pisanja, pitanja i odgovora te rada na tekstu studenti će biti u situacijama koristiti http://mudri.uniri.hr druge internet stranice radi rješavanja različitih zadaća Kolegija.
d) Intrapersonalne i interpersonalne kompetencije razvijat će se uporabom različitih socijalnih oblika rada u nastavi
e) Metodama razgovora, demonstracije i pisanja studentima će se objašnjavati didaktičko-metodički kriteriji vrednovanja i samovrednovanja vlastitog rada i rada svih studenata na studijskoj grupi
f) usvojiti radne navike redovnog prisustvovanja, vremenski točnog dolaženja i aktivnog sudjelovanja u odgojno-obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi
Način vrednovanja stečenih općih kompetencija:
Navedene opće kompetencije vrednovat će se procjenom sudjelovanja i aktivnosti u nastavi te ostalim nastavnim oblicima detaljnije objašnjenim u odjeljku 2.6.
2.2 Specifične kompetencije
Da bi studenti mogli primijeniti specifične, likovne kompetencije u radu s djecom rane i predškolske dobi, u nastavnom predmetu Likovna metodika u integriranom kurikulumu I, naglasak je na razvoju individualnih likovno-specifičnih i metodičkih kompetencija.
Pravilno interpretirati temeljne pojmove likovnog jezika, likovnih tehnika i likovne metodike
Metode razvoja kompetencije:
Rad na tekstu, promatranje umjetničkih djela, analiza dječjih likovnih uradaka, razgovor, pitanja i odgovori, demonstracija, rasprava i debata.
Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja studenta:
Student će moći prepoznati, opisati konkretne likovne probleme i kompozicije te pravilno interpretirati temeljne pojmove likovnog jezika, likovnih tehnika te likovne metodike.
Ishodi će se vrednovati: aktivnošću studenata u nastavi, mapom metodičkih zbivanja, analizom dječjih likovnih uradaka, kolokvijem i završnim ispitom.
Opisati polifaktorski model likovnih aktivnosti s elementima metodičkog polja te uočiti njegovu strukturu u praksi predškolskih ustanova
Metode razvoja kompetencije:
Metoda pisanja, čitanje i rad na tekstu, umne mape, razgovor, pitanja i odgovori, demonstracija,
Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja studenta:
Student će moći navesti osnovne elemente metodičkog polja, koji čine polifaktorki model aktivnosti i uočiti njihovu međusobnu interaktivnost.
Ishodi će se vrednovati: kolokvijem i završnim ispitom.
Razlikovati vrste dječjeg likovnog razvoja i znati kriterije analize dječjih likovnih uradaka
Metode razvoja kompetencije:
razgovor, pitanja i odgovori, demonstracija, promatranje, analiza dječjih likovnih uradaka, verbalne, dokumentacijske, demonstracijske i operacijske.
Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja studenta:
Od studenta se očekuje poznavanje različitih vrsta dječjeg likovnog razvoja, kao i kriterija analize dječjih likovnih uradaka. Svoje spoznaje studenti će moći primjeniti u odgojno-obrazovnoj praksi.
Ishodi će se vrednovati provjerom pomoću kolokvija i završnim ispitom.
Analizirati likovne uratke učenika
Metode razvoja kompetencije:
razgovor, pitanja i odgovori, demonstracija, promatranje, dječji likovni uraci, rješavanje likovnog problema, verbalne, dokumentacijske, demonstracijske i operacijske. Studenti analiziraju različite dječje likovne produkte.
Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja studenta:
Student će moći prepoznati, opisati tj. analizirati konkretne likovne probleme i kompozicije dječjih likovnih uradaka. Student će usvojiti kriterije analize dječjih likovnih uradaka i moći će ih samostalno analizirati.
Ishodi će se vrednovati provjerom sposobnosti analiziranja likovnih uradaka pomoću pisanja analize, kolokvija, aktivnosti u nastavi i završnim ispitom.



2.3 Sadržaj predmeta:
1. uvod u Metodiku likovne kulture, interdisciplinarnost,
2. povijest likovnog odgoja i obrazovanja,
3. polifaktorski model aktivnosti,
4. razvoj djece rane, predškolske i rane školske dobi, razvojne faze likovnog izraza djece rane, pradškolske i rane školske dobi,
a. likovni tipovi djece rane, pradškolske i rane školske dobi,
5. analiza dječjih likovnih uradaka,
6. odgajatelj, osobne i stručno-profesionalne kompetencije,
7. postojeća koncepcija rada u vrtiću,
8. likovna kultura u integriranom kurikulumu.
2.4 Pristup učenju i poučavanju u predmetu:
Pristup učenju i poučavanju u predmetu temelji se na intrinzičnoj motivaciji studenata te ekstrinzičnoj motivaciji koju stvaraju nositelj kolegija i studenti zajednički. Tijekom nastave kod studenata će se razvijati i poticati njihove kompetencije (primjenjljivost kolegija) u njihovom budućem radu s djecom rane i predškolske dobi i u svakodnevnom životu. To znači da će svaka nastavna aktivnost imati prepoznatljivost cilja i ishoda osposobljavanja studenata. Temelj kvalitete rada u Kolegiju čine kvalitetne komunikacije i odnosi svih sudionika u nastavi. Zanimljivost nastavnih aktivnosti biti će protkana: slobodom upita i iznošenjem vlastitih stavova, promišljanjima u bilo kojem trenutku nastavne aktivnosti, dinamike interpretacije nastavnih tema, humorom te traženja osobnih vrijednosti, kao ishodišta kvalitetnog djelovanja.
Uvjerenja studenata: studenti, budući odgajatelji vole i cijene odgajateljski poziv, imaju spoznajnu radoznalost tj. želju za stjecanjem znanja, vještina i kompetencija, kao i kreativnom slobodom izražavanja. Što više osoba potiče osobni i likovno-profesionalni razvoj, u tolikoj mjeri će biti uspješna u radu s djecom, kao i s odraslima u radnom okruženju.
Aktivno učenje temelji se na intrinzičnoj motivaciji studenata. U nastavi se traži aktivno uključivanje i sudjelovanje studenata u svim nastavnim oblicima rada.
Samostalnost studenata je nužna tijekom studiranja, kao i navika redovitog učenja. Također, informacije koji studenti dobijaju na predavanjima i vježbama nisu jedine koje izgrađuju odgajateljski profil i nisu dovoljne za uspješno polaganje završnog ispita. Bit učenja je kontinuirani samorazvoj, koji se temelji na nastavnom i izvannastavnom učenju i stjecanju informacija pomoću različitih dostupnih izvora.
2.5 Način izvođenja nastave:
Oblici izvođenja nastave su: predavanja, vježbe, samostalni zadaci, multimedija i internet, terenska nastava, konzultacije, praktični rad, mentorski rad.
Studenti se potiču na redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u svim nastavnim oblicima rada. Osim nastave na predavanjima i vježbama, studenti imaju mogućnosti rabiti konzultacije po potrebi, kao i pisati diplomski rad iz Likovne metodike u integriranom kurikulumu I, II. Nastavne jedinice vježbi prate nastavne jedinice predavanja. Nastava se izvodi sukladno suvremenim nastavno-strateškim djelovanjem, s ciljem razvojnih promjena studenata. Traženi oblici nastavnih obveza studenata u funkciji su razvoja njihovih kompetencija i drugih osobnih i likovno-profesionalnih kvaliteta, u smjeru primjenjljivosti i osposobljenosti za suvremeni rad s djecom rane i predškolske dobi u praksi, kroz prepoznatljivost, uporabnost i povezanost sa svakodnevnim životnim situacijama. Nositelj/i kolegija i studenti su partneri u radu te se kroz odgojno-obrazovni proces uzajamno razvijaju i međusobno utječu na uspješnost ishoda tj. učinkovitost.
Pojedine nastavne jedinice vježbi i predavanja mogu se realizirati izvan, rasporedom predviđene, učionice čime se utječe na kvalitetu usvajanja znanja iz Likovne metodike u integriranom kurikulumu I kod studenata (npr. informatička učionica, posjete značajnim izložbama, sajmovima, specijaliziranim trgovinama koje prodaju didaktičke likovne materijale, pribore i tehnike i kulturnim ustanovama u zemlji i inozemstvu koje imaju vezu s likovnom umjetnošću, likovnim izrazom ili likovnom metodikom.

2.6 Obveze studenata/studentica, praćenje i ocjenjivanje:

Pohađanje nastave (2p, 2v) Školskih sati: 60 Udio u ECTS: 0,9 Udio u ocjeni:10%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti moraju prisustvovati nastavi. Student može prikupiti maksimum 10% udjela u ocjeni.

PRISUTNOST U NASTAVI
(nastavni sati) UDIO U OCJENI
57-60 10%
54-56 9%
51-53 8%
48-50 7%
45-47 6%
42-44 5%
39-41 4%
36-38 3%
33-35 2%
30-32 1%
29 nastavnih sati i manje 0

Studenti umjetnici i sportaši ne gube bodove za izostanke s nastave, ukoliko početkom nastave nositelju kolegija podastru materijalne dokaze svojih aktivnosti, kao niti studenti koji nakon bolesti, po povratku na nastavu, donesu liječničku potvrdu. Također se priznaje opravdano odsustvovanje, radi istovremenog uključivanja studenata u neke druge oblike aktivnosti koje su od značaja za Učiteljski fakultet, a opravdavaju sveučilišni nastavnici.






Aktivnosti u nastavi (2p, 2v) Sati (procjena):60 Udio u ECTS:0,9 Udio u ocjeni:10%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti moraju aktivno sudjelovati u svim nastavnim oblicima rada. Student može prikupiti maksimum 10% udjela u ocjeni.
AKTIVNOST U NASTAVI
UDIO U OCJENI
Iznosi javno svoja mišljenja u nastavi 1%
Rado se prihvaća uloga prezentera ili voditelja grupa 1%
Motivira ostale studente na aktivan odnos u nastavi 1%
Prati značajna i aktualna zbivanja u svojoj sredini, RH i svijetu (npr. značajna likovna zbivanja u zemlji i inozemstvu, kazališne predstave, lutkarske predstave, filmsku produkciju, slikovnice, stripove, grafičke časopise...) 1%
Redovito donosi potreban likovni pribor, tehnike i materijale 1%
Redovito donosi na uvid zadatke koje radi izvan nastave 1%
Na nastavi prezentira dodatne informacije koje proučava izvan nastave 1%
Postupa točno po traženim uputama nositelja kolegija 1%
Poštuje rokove predaje radova 1%
Vodi bilješke tijekom nastave 1%
Ništa od navedenog 0

Student koji je prisustvavao nastavi, a nije uočena njegova aktivnost niti u jednoj kategoriji, ne dobija postotke udjela u ocjeni.
Student ili grupa studenata mogu dobijati i kompenzacijske bodove za naročito aktivno i kvalitetno sudjelovanje u nastavi.

Mapa metodičkih zbivanja Sati (procjena):14 Udio u ECTS:0,5 Udio u ocjeni:15%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti samostalno izrađuju, oblikuju mapu i opremaju je prilozima iz područja likovne metodike u integriranom kurikulumu I. Mapa sadrži praćenja značajnih likovnih zbivanja u zemlji i inozemstvu, izložbe, kazališne predstave, lutkarske predstave, filmsku produkciju, slikovnice, stripove, grafičke časopise i mnoge druge sadržaje koji imaju vezu s odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi.
Nositelj kolegija zajedno sa studentima određuje osnovne kategorije koje se moraju poštivati pri realizaciji zadatka oblikovanja mape metodičkih zbivanja te se dogovara datum usmene prezentacije mape. U tom slučaju, zadatak je pozitivno realiziran ? kategorijom zadovoljio, i student dobija 15 % udjela u ocjeni. Do kada se ne zadovolje definirani kriteriji, student ne može dobiti 15 % udjela u ocjeni te se mapa šalje na doradu. Mapa ostaje u vlasništvu studenta.
Analiza dječjeg likovnog uratka Sati (procjena):14 Udio u ECTS:0,5 Udio u ocjeni:10%
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Studenti se osposobljavaju za samostalnu analizu dječjeg likovnog uratka. Na nastavu donose dječje likovne uratke. Nositelj nastavnog predmeta zajedno sa studentima određuje koji će radovi biti analizirani te u kojem vremenskom roku, kao i datum predaje analiza. Pri tome valja poštivati osnovne kriterije analize, koji će biti istaknuti na predavanju. Studenti dostavljaju nositelju kolegija računalni ispis analize, koje ostaju u vlasništvu nositelja kolegija. U trenutku pozitivno ocjenjene analize ? kategorijom zadovoljio, student stječe 10% udjela u ocjeni.


Kolokvij Sati (procjena):28 Udio u ECTS:0,6 Udio u ocjeni:25%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Kolokvij je način provjere usvojenosti nastavnih sadržaja. Kolokvij je određen datumom i mjestom na početku semestra te se organizira i provodi u vremenu predviđenom satnicom za nastavu.
Kolokvij sadrži 25 pitanja, a svaki točan odgovor boduje se kao 1% udjela u ocjeni. Student može prikupiti maksimum 25 % udjela u ocjeni.
Studenti koji nisu pristupili kolokviju, iz opravdanih razloga, uz predočenje materijalnog dokaza, tijekom konzultacija s nositeljem kolegija određuju naknadni rok, u kojem nositelj kolegija zadržava pravo izmjene ispitnih pitanja.

Završni ispit: pismeni Sati (procjena):28 Udio u ECTS:0,6 Udio u ocjeni:30%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:
Završna provjera znanja studenata provodi se isključivo završnom pismenim ispitom pomoću MUDRI-sustava. Pismeni ispit sadrži 30 pitanja. Svaki točan odgovor boduje se kao 1% udjela u ocjeni. Student može prikupiti maksimum 30% udjela u ocjeni.
NAPOMENA: Nakon prijave završnog ispita na studomatu i pozitivno položenog završnog ispita na MUDRI-ju, STUDENT JE U OBVEZI DOĆI NA ZAKAZANI ZAVRŠNI ISPIT RADI UPISA OCJENE U ISVU SUSTAV I INDEKS. UKOLIKO STUDENT NE DOĐE NA UPIS OCJENE (SUKLADNO ISPITNIM TERMINIMA NA WEB STRANICI UČITELJSKOG FAKULTETA) ILI NEZNA DATUM POLAGANJA NA MUDRI-ju, MORA PONOVO PRISTUPITI POLAGANJU ISPITA.
Zadana pitanja odnose se na cjelokupno gradivo iz kolegija. Da bi student položio završni pismeni ispit mora točno odgovoriti na najmanje 15 pitanja.


Ime i prezime studenta/ice
Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi
Mapa metodičkih zbivanja
Analiza dječjeg likovnog uratka
Kolokvij
Završni ispit

Redni broj

10%
10%
15%
10%
25%
30%

2.7 Kontinuirano i završno vrednovanje obveza studenata/studentica:
Obveze studenata i studentica vrednovat će se kontinuirano tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70, dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Uvjet studentu da pristupi završnom ispitu je da tijekom: pohađanja nastave, aktivnosti na nastavi, pisane pripreme, izvedbe nastavne aktivnosti i kolokvija, ostvari minimum 40% od mogućih 70% kao preduvijet izlaska na završni pismeni ispit. Završno vrednovanje provodi se za studente koji tijekom nastave skupe 40% i više bodova (mogu pristupiti svim ispitnim rokovima) i za studente koji tijekom nastave skupe 30-39,9% bodova FX (mogu također izlaziti na sve ispitne rokove). Ukoliko je student stjekao ocjenu F, jer nije uspio skupiti 40% ocjenskih bodova, ne može položiti taj predmet već ga ponovno upisuje slijedeću akademsku godinu.

OCJENA U BROJČANOM SUSTAVU ECTS OCJENA OCJENSKI BODOVI
Izvrstan (5) A 80-100%
Vrlo dobar (4) B 70-79,9%
Dobar (3) C 60-69,9%
Dovoljan (2) D 50-59,9%
Dovoljan (2) E 40-49,9%
Nedovoljan (2) FX 30-39,9%
Nedovoljan (2) (neuspješan) F < 29,9%

Studenti se ocjenjuju primjenom ECTS (A_E) i brojčanog sustava (1-5) prema Pravilniku o studiju Sveučilišta u Rijeci (Članak 43. a paraf 2)
2.8 Studentska povratna informacija i evaluacija kolegija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa i to na tri razine:
? unutar kolegija ? izvoditelj nastavnog predmeta,
? na razini fakulteta ? Odbor za upravljanje i unapređenje kvalitete Učiteljskog fakulteta u Rijeci,
? na razini Sveučilišta ? Centar za unapređivanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci.
2.9 Literatura (izvori za učenje)
Obavezna:
1. Herceg, L., Rončević, A. i Karlavaris, B. (2010). Metodika likovne kulture djece rane i
predškolske dobi. Zagreb: Alfa
2. Karlavaris, B. (2007). Fenomen dječjeg crteža. Novi Sad: vlastito izdanje
3. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991), Glasnik 7/8. Zagreb:
Ministarstvo prosvjete i športa RH.






Dodatna:
1. Vrlič, T. (2001), Likovno-ustvarjalni razvoj otrok v predškolskem obdobju. Ljubljana: Debora
2. Thomas, P. (2007), Čarolija opuštanja. Buševac: Ostvarenje.
3. Markočić, M. ur. (2004), Igrom do škole II. Zagreb: Udruženje Djeca prva.
4. Meister Vitale, B. (2004), Jednorozi su stvarni. Lekenik: Ostvarenje.
5. Ayres, A. J. (2002), Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Buzan, T. (2003), Biti genijalac. Zagreb: Veble commerce.
Osho. (2007) Knjiga o djeci. Zagreb: Nova arka.

Napomena: Nastavni radni materijali i navedena literatura nisu jedini izvori spoznaja, stoga se studentima preporučuje samostalno traženje različitih izvora kojima će utjecati na svoj razvoj.
Također se od studenata očekuje sudjelovanje u e-learning modulu, koji će sadržavati sve potrebne informacije ovog kolegija.
Dogovorno, studentima se pruža mogućnost stjecanja dodatnih postotaka u udjelu u ocjeni iz kategorija u kojima prikažu informacije koje su sami potražili i kojima obogaćuju nastavu.

3 DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

3.1 Pohađanje nastave
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi neophodno je za uspješan razvoj općih i likovnih kompetencija studenata. Zbog toga je određeni dio ocjenskih (ECTS postotnih bodova) dodijeljen tim aktivnostima. U točki 2.6 je jasno definirano koji se udjeli u ocjeni dodjeljuju studentima za pohađanje nastave i aktivnost u nastavi te su navedene značajke (kategorije) aktivnosti u nastavi.
Pohađanje nastave regulirano je ''Pravilnikom o studiju'' (listopad, 2005.) koji je dostupan na mrežnoj adresi; www.ufri.hr (pod; Opći akti). Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke zato jer se izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane izostanke.


3.2 Pismeni i praktični radovi
Analizu dječjeg likovnog uratka svaki student piše zasebno i predaje u papirnatom, računalnom ispisu.
Kolokvij je pismeni rad u kojem studenti odgovaraju na pitanja.
Od praktičnih radova, studenti likovno oblikuju mapu metodičkih zbivanja. Mape na koricama trebaju imati slijedeće podatke: ime i prezime studenta, studijski smjer, studijsku godinu i naziv predmeta. U točki 2.6 su jasno definirana pravila svih traženih pismenih i praktičnih radova.
3.3 Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Studenti moraju steći naviku točnnih vremenskih izvršavanja svojih obaveza i točnih dolazaka na nastavu, što će im biti od velike važnosti u kasnijem radu u vrtiću. U slučaju kašnjenja, student se, bez isprike i obrazloženja, uključuje, u tišini, u nastavu. Nepravovremeno izvršavanje ili neizvršavanje obveza odrazit će se u ukupnoj ocjeni.
3.4 Akademska čestitost
Studenti se s poštovanjem moraju odnositi prema svojim kolegama i djelatnicima Fakulteta. Kažnjivo je predati tuđe likovne ili, bilo koje druge, pisane uratke kao svoje autorsko djelo.
Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima i dokumentima Učiteljskog fakulteta u Rijeci, koji su dostupni na mrežnim stranicama: www.ufri.hr (pod: O Fakultetu, Statut i opći akti: Statut Učiteljskog fakulteta u Rijeci, Pravilnik o studiranju, Pravilnik o diplomskom radu i diplomskom ispitu, Upute za izradu diplomskog rada) i www.uniri.hr (pod: Propisi i dokumenti: Pravilnik o studijima, Etički kodeks sveučilišta u Rijeci, Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci)

3.5 Kontaktiranje s profesorom
Studenti smiju s profesorom kontaktirati osobno, tijekom nastave, i nakon nastave. Konzultacije se održavaju jednom tjedno u profesorovom kabinetu. Kontakt s profesorom student može ostvariti putem mobitela, ukoliko profesor nije službeno odsutan, na bolovanju, vikendu ili praznicima. Profesor komunicira s grupom preko predstavnika grupe te ukoliko treba prenijeti neku vijest, promijenu o predavanju ili slično obavještava predstavnika grupe koji informaciju prosljeđuje ostalim studentima te stavlja informaciju na mail studentske grupe.
3.6 Informiranje o predmetu
Informacije o nastavnom predmetu Likovna metodika u integriranom kurikulumu I studenti dobivaju tijekom nastave. Izvan nastave, studenti će informacije dobijati na: nastavničkom portalu i stranici http://mudri.uniri.hr



KALENDAR PREDAVANJA U AKADEMSKOJ 2012./13. GODINI
Tj. Datum Tema Izvršitelji Izvori Pojašnjenja
1. Upoznavanje (osobna iskaznica) profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
2. Uvod u metodiku, interdisciplinarnost profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
3. Povijest likovnog odgoja i obrazovanja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
4. Polifaktorski model likovnih i integriranih aktivnosti s elementima metodičkog polja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
5. Vrste dječjeg likovnog razvoja, optičko-tematski razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
6. Oblikovni razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
7. Razvoj kreativnosti, semiotički razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
8. Likovni tipovi djece rane I predškolske dobi profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
9. Analiza umjetničkih djela profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
10. Analiza dječjih likovnih uradaka profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
11. Kolokvij profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
12. Odgajatelj, osobne i likovno-profesionalne kompetencije, autocenzure odgajatelja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
13. Likovna kultura u integriranom kurikulumskom pristupu profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
14. Postojeća koncepcija rada u vrtiću profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
15. Ponavljanje za ispit profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
KALENDAR VJEŽBI U AKADEMSKOJ 2012./13. GODINI


Tj. Datum Tema Izvršitelji Izvori Pojašnjenja
1. Upoznavanje (osobna iskaznica) profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
2. Uvod u metodiku, interdisciplinarnost profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
3. Povijest likovnog odgoja i obrazovanja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
4. Polifaktorski model likovnih i integriranih aktivnosti s elementima metodičkog polja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
5. Vrste dječjeg likovnog razvoja, optičko-tematski razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
6. Oblikovni razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
7. Razvoj kreativnosti, semiotički razvoj profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
8. Likovni tipovi djece rane I predškolske dobi profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
9. Analiza umjetničkih djela profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
10. Analiza dječjih likovnih uradaka profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
11. Kolokvij profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
12. Odgajatelj, osobne i likovno-profesionalne kompetencije, autocenzure odgajatelja profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
13. Likovna kultura u integriranom kurikulumskom pristupu profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
14. Postojeća koncepcija rada u vrtiću profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica
15. Ponavljanje za ispit profesor,
studenti Herceg, Rončević, Karlavaris 2010. specijalizirana učionica

Napomena: Profesor zadržava pravo naknadno izmijeniti teme, mjesto izvedbe i sl., u dogovoru sa studentima, a da time ne narušava cilj kolegija, opće i specifične kompetencije studenata... u smjeru kvalitete nastavnog procesa.


KALENDAR ISPITNIH ROKOVA U AKADEMSKOJ 2012./2013. GODINI
dan, datum, sat naznačeni su na web stranici Učiteljskog fakulteta u Rijeci.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. 1.4 Literatura (izvori za učenje) Obavezna: 1. Herceg, L., Rončević, A. i Karlavaris, B. (2010). Metodika likovne kulture djece rane i predškolske dobi. Zagreb: Alfa 2. Karlavaris, B. (2007). Fenomen dječjeg crteža. Novi Sad: vlastito izdanje 3. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece. (1991), Glasnik 7/8. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH. Dodatna: 1. Vrlič, T. (2001), Likovno-ustvarjalni razvoj otrok v predškolskem obdobju. Ljubljana: Debora 2. Thomas, P. (2007), Čarolija opuštanja. Buševac: Ostvarenje. 3. Markočić, M. ur. (2004), Igrom do škole II. Zagreb: Udruženje Djeca prva. 4. Meister Vitale, B. (2004), Jednorozi su stvarni. Lekenik: Ostvarenje. 5. Ayres, A. J. (2002), Dijete i senzorna integracija. Jastrebarsko: Naklada Slap. 6. Buzan, T. (2003), Biti genijalac. Zagreb: Veble commerce. Osho. (2007) Knjiga o djeci. Zagreb: Nova arka. Napomena: Nastavni radni materijali i navedena literatura nisu jedini izvori spoznaja, stoga se studentima preporučuje samostalno traženje različitih izvora kojima će utjecati na svoj razvoj. Također se od studenata očekuje sudjelovanje u e-learning modulu, koji će sadržavati sve potrebne informacije ovog kolegija. Dogovorno, studentima se pruža mogućnost stjecanja dodatnih postotaka u udjelu u ocjeni iz kategorija u kojima prikažu informacije koje su sami potražili i kojima obogaćuju nastavu.
Preporučena literatura: - - -
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
LK2 - Likovne vježbe na III i IV godini studija
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
G - Govorne vježbe
GL - Ostale glazbene vježbe
KL - Kliničke vježbe
LK1 - Likovne vježbe na I i II godini studija
M - Metodičke vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu