Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Pedagogija održivog razvoja
Kratica: POR-4PPOpterećenje: 30(P) + 15(S) + 0(A) + 0(DR) + 0(G) + 0(GL) + 0(KL) + 0(LK1) + 0(M) + 0(PK) + 0(SJ) + 0(TJ) + 0(LK2)
Nositelji: dr. sc. Dunja Anđić
Izvođači: dr. sc. Dunja Anđić ( Seminar )
Opis predmeta: Sveučilište u Rijeci
Učiteljski fakultet
Sveučilišna avenija 6
Akademska godina: 2012./13.





PEDAGOGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA




Studij: Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (IV. semestar)
Broj i oznaka predmeta: POR1
Web stranica predmeta:POR1/MUDRI
ECTS bodovi: 4
Nastavno opterećenje: (2 p +0 v +1 s)

Mjesto izvođenja nastave:
Učiteljski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 6
51 000 Rijeka



Nositelj(ica) predmeta:
Znanstvena titula, ime, zvanje:
dr.sc. Dunja Anđić, viši asistent

Broj sobe: 378
Vrijeme konzultacija: prema dogovoru
Telefon: 265 813




Web stranica:
MUDRI ? Pedagogija održivog razvoja 2012./2013.(POR1)

1 PREDUVJETI I KORELATIVNOST

1.1 Očekivane opće i specifične kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta
Potrebne kompetencije za uspješno savladavanje ovog kolegija uključuju informacijsko-komunikacijsku pismenost studenata, vještine istraživanja, refleksije, verbalne komunikacije i opću pismenost.

1.2 Preduvjeti
Za upis ovog kolegija su potrebni preduvjeti određeni odredbama za upis u višu godinu studija.

1.3 Korelativnost i korespodentnost predmeta
Ovaj je kolegij korespodentatan s kolegijem Osnove ekologije na Odgojiteljskom i Učiteljskom studiju, Odjela za obrazovanje učitelja i odgojitelja, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Unutar programa studija je korelativan s kolegijima Pedagogija, Metodika nastave prirode i društva te Prirodoslovlje i Društvoslovlje.

2 CILJEVI, METODE I ISHODI
2.1 Opće kompetencije
Cilj kolegija podrazumijeva razvijanje općih i specifičnih kompetencija studenta značajnih za njihov profesionalni i osobni razvoj. Kod studenta će se razviti znanja o općim i temeljnim pojmovima pedagogije održivog razvoja u povezanosti s povijesno-društvenim razvojem koncepcije, poticati razvoj njihova kritičkog promišljanja i spoznaja o znanstvenoistraživačkim dostignućima, teorijama i pristupima suvremenih pedagoških koncepcija odgoja i obrazovanja za okoliš i i odgoja i obrazovanja za održivi razvoj. Kroz kolegij kod studenata će se razvijati, putem istraživačkih i konstruktivističkih pristupa, sposobnosti refleksivnog praktičara u teorijskom osmišljavanju i odgojno-obrazovnoj primjeni sadržaja koncepcije održivog razvoja i odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u predškolskim ustanovama. Nakon odslušanog kolegija studenti će:
? imati samostalne istraživačke sposobnosti, sklonosti prema timskom radu, interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim odnosima te strategijama/oblicima suradničkog učenja i timskog rada.
? posjedovati sposobnost kritičkog promišljanja, logičkog zaključivanja i povezivanja te znati argumentirano izražavati relevantne stavove.
? pratiti aktualne suvremene, globalne, društveno-pedagoške teme i problematike koncepta održivog razvoja u povezanosti s razvojem osobnih stavova i prihvaćanja odgovornosti prema vlastitom i sveopće ljudskom cjeloživotnom učenju o održivom razvoju.

Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija:
Putem hibridnog oblika nastave koji uključuje predavanja i seminare na fakultetu te aktivnosti na e-learning kolegiju, studente će se motivirati i poticati različitim načinima - metodama koje će studentima omogućiti razvoj općih kompetencija. To su: aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanjima i seminarima) te aktivnostima na e-learning kolegiju koji uključuji poticanje pitanja, komentara i rasprava; samostalni odabir teme za izradu i oblike prezentiranja seminarskog rada; korištenje informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i multimedijalnom tehnologijom putem e-learning sučelja MUDRI, te izvannastavnom literaturom po vlastitom izboru. Također će se organizirati posjete izložbama, terenska nastava te razni oblici suradnje s društvenim organizacijama, posjeti dječjem eko-vrtiću ili ustanovi koja se bavi odgojno-obrazovnim radom temeljenom na sadržajima ovog kolegija.

Način vrednovanja stečenih općih kompetencija:
Opće kompetencije studenata vrednovati će se putem aktivnosti na e-learning kolegiju, izrade i prezentacije seminarskog rada, kontinuirane provjere znanja i kolokvija te završnih pismenih i usmenih ispita.


2.2 Specifične kompetencije

Poticanje sistemskih, interpersonalnih i instrumentalnih kompetencija će uključivati: aktivnosti koje će se izvršavati u inidividualnom ili grupnom obliku rada studenata tijekom nastave na kolegiju (fakultet ili e-learning kolegij). Nakon odslušanog kolegija studenti će:
- samostalno i timski istraživati problematiku održivog razvoja putem različitih posrednih izvora poput informacijsko-komunikacijskih tehnologija te neposrednih izvora spoznaja o odgoju i obrazovanju za održivi razvoj u aktualnom društvenom kontekstu i praksi odgojno-obrazovnih ustanova.
- pratiti suvremene društveno-pedagoške problematike okoliša i održivog razvoja, znati opisivati, analizirati, kritički promišljati i izražavati se o društveno aktualnim pitanjima, refleksivno osmišljavati i praktički primjenjivati razne aktivnosti odgojno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama.
- djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst, aktivnosti, projekte i ostale oblike rada po pitanjima odgoja i obrazovanja za održivi razvoj kao integralnog dijela vrtićkog kurikuluma i odgojno-obrazovne prakse u predškolskim ustanovama.
- samostalno i kritičko promišljati o nužnosti cjeloživotnog učenja, prihvaćanja i suočavanja s problematikom održivog razvoja kao neizostavnim dijelom vlastite i cjelokupne budućnosti globalnog svijeta.

2.2.1. POVEZIVATI, INTERPRETIRATI PITANJA I KRITIČKI ARGUMENTIRANO RASPRAVLJATI O SUVREMENOJ PROBLEMATICI PEDAGOGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA
Pisanje kritičkog osvrta, analize ili prikaza
Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencije:
Radni zadatak će biti studentima zadan za realizaciju na predavanjima i/ili putem e-learning kolegija. Točan zadatak, opis i sadržaj zadatka, formalni izgled, te rok predaje zadatka odrediti će nastavnik te studentima prezentirati na predavanjima ili putem sustava Mudri, odnosno e-learning kolegija. Zadatak se može odnositi na:
- promišljanje i konstruiranje teorijsko-praktičnih koncepata
- opisivanje ekoloških aktivnosti temeljenih na posjeti odgojno-obrazovnoj ustanovi ili istraživanje putem literature i informacijsko-komunikacijskih tehnologija
- prepoznavanje, definiranje, razlikovanje i argumentiranje temeljnih pojmova održivosti putem gledanja filma sa zadatkom,
- pisanje kritičkih osvrta na film, izložbu ili događaj.
Konačan izgled i sadržaja zadatka/zadataka određuje nastavnik.
Očekivani ishodi učenja vezani uz tu kompetenciju i način vrednovanja/provjeravanja studenta (jesu li realizirani ishodi učenja): Evaluacija radnog zadatka uključivati će sadržaj odnosno kako je problem ili komentar pripremljen i opisan u skladu s nastavnikovim uputama. Za svaki radni zadatak dati će se pojedinačna ocjena/broj bodova. Studenti će imati mogućnost predati rad i biti ocijenjeni na predavanjima na fakultetu ili putem sučelja e-learning kolegija. Studenti će zadatak inidividualno predati u pisanom obliku ( ili učitati na sučelje e-kolegija). Student na ovom zadatku može dobiti od 0-5% ECTS bodova. Točan postotak/broj bodova koji se mogu dobiti na ovom zadatku određuje nastavnik.

2.2.2. PLANIRANJE I/ILI PRIPREMANJE AKTIVNOSTI/PROJEKTA
Nastavne i izvannastavne metode razvoja kompetencije:
Ova aktivnost izvršavati će se u inidividualnom ili grupnom obliku rada studenta tijekom nastave na kolegiju (fakultet ili e-learning kolegij). Nastavnik će odrediti broj studenata koji će raditi u grupi, kao i broj grupa. Točan zadatak, opis i tip zadatka, sadržaj, formu i rok realizacije odrediti će nastavnik u suradnji sa studentima. Student ili grupa studenata može dobiti isti zadatak ili različite zadatke o čemu će odlučivati nastavnik. Aktivnost se može realizirati putem e-learning sučelja, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom.
Očekivani ishodi učenja vezani uz tu kompetenciju i način vrednovanja/provjeravanja studenta (jesu li realizirani ishodi učenja):
Napraviti plan ili pripremu ekološke aktivnosti/projekta/terenske nastave. Student ili studenti predaju zadatak kao individualni ili grupni, odnosno kao jedan zadatak, u pisanom obliku (računalo). Aktivnost se može realizirati i putem e-learning sučelja, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom. Vrednovanje će uključivati: oblik zadatka, plan ili pripremu aktivnosti/projekta/nastave, sadržaj i uspostavljenu korelaciju s drugim aktivnostima u pisanom obliku, te prezentaciju koja može biti u bilo kojem obliku, što će ovisiti isključivo o studentu ili grupi studenata. Na ovom zadatku grupa odnosno student mogu dobiti od 0-5% ECTS bodova. Točan postotak/broj bodova koji se mogu dobiti na ovom zadatku određuje nastavnik.

2.3 Sadržaj predmeta
Kolegijem Pedagogija odreživog razvoja će se realizirati sljedeće sadržajne cjeline:
1. Čovjek- ekologija-okoliš-održivi razvoj - Razvoj čovjekove misli o okolišu
2. Odgoj/obrazovanje za okoliš ? odgoj i obrazovanje za održivi razvoj
3. Održivi razvoj: modeli, dimenzije, problemi i perspektive ? održiva budućnost.
4. Vrijednosti u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj ? etika održivosti.
5. Polazišta i pristupi odgoju i obrazovanju za održiv razvoj kao konceptu ? višedimenzionalnost i razvojnost.
6. Od koncepta održivog razvoja do odgoja i obrazovanja u UN desetljeću za održivi razvoj
7. Cjeloživotno učenje i odgoj i obrazovanje za održivi razvoj
8. Strategija cjeloživotnog učenja u odgoju u obrazovanju za održivi razvoj.
9. Holistički pristupi odgoju i obrazovanju za održivi razvoj ? vrtić kao cjelina-eko i održivi vrtići.
10. Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš i održivi razvoj - od odgoja i obrazovanja za okoliš do odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u dječjem vrtiću
11. Pedagogija održivog razvoja ?teorijsko-praktični okvir odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u predškolskom odgoju i ranom djetinjstvu
12. Dječja igra u kontekstu odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj
13. Aktivnosti djece predškolske dobi kao jedan od preduvjeta održivog razvoja
14. Elementi školskog kurikuluma u razvoju osjetljivosti djece/učenika za održivi razvoj (Vrtićki okoliš i održivi razvoj - Kreiranje vrtićkog okružja i održivi razvoj; Kalendar odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u predškolskim ustanovama; Projekti odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj u predškolskim ustanovama; Vrtićki menadžment i održivi razvoj)
15. Organizacije ? uloge, problemi i perspektive u procesu cjeloživotnog učenja za održivi razvoj
16. Analiza vlastite aktivnosti, razvijanje kritičkih i analitičkih kompetencija te profesionalne dimenzije rada odgajatelja u odgojno-obrazovnim institucijama.

2.4 Pristup učenju i poučavanju u predmetu
Predavanjima, seminarima i/ili aktivnostima putem e-learning kolegija Pedagogija održivog razvoja, kod studenata će se nastojati poticati samostalnost i kreativnost putem rasprava, komentara, vlastitih ideja u slobodnom izboru tema i raznih oblika prezentacija seminarskih radova čiji će izbor ovisiti o studentu. Također će se poticati aktivnost u nastavi kroz razne suradničke i timske oblike rada (u paru, grupi), a prije svega poticati studente za konstruktivističko učenje i konstruktivistički pristup vlastitom obrazovanju i usavršavanju.

2.5 Način izvođenja nastave
U ovom kolegiju nastava se izvodi u hibridnom obliku ? putem predavanja i seminara na fakultetu te putem sučelja za e-learning kolegij na sustavu MUDRI. Predavanja su organizirana na način da uključuju i omogućuju komentare i razmijenu mišljenja sa studentima, te slobodno postavljanje pitanja. Nastava će se realizirati u učionicama fakulteta i raznim oblicima izvanškolske nastave, odnosno izvan sjedišta Fakulteta poput posjeta izložbama i značajnim događanjima te terenskom nastavom.U okviru sati predviđenih za seminarske radove studentima se omogućuje samostalan odabir teme bavljenja problematikom okoliša/održivim razvojem s obzirom na njihove individualne interese i potrebe za sadržajima okoliša/održivog razvoja te slobodan odabir načina prezentacije rada/radova. Kod izbora teme bilo ponuđene ili prema vlastitom izboru, prije pisanja i izlaganja ili prezentacije seminarskog rada, studenti moraju obvezatno predati koncept rada o kojem će raspraviti na konzultacijama s nastavnikom te dobiti nastavnikovo odobrenje za temu, oblik, pisanje i vrstu prezentacije seminarskog rada. E-learning kolegij je postavljen na sustav za učenje MUDRI, na koji će se studenti uključivati putem lozinke za kolegij i prema uputama nastavnika. Učenje će putem e-learning sučelja realizirati prema potrebi,i prema uputama nastavnika.

2.6 Obveze studenata/studentica, praćenje i ocjenjivanje
POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOSTI U NASTAVI (P2, V0 I S1)
Školskih sati: 45 Udio u ECTS:0,90 Udio u ocjeni: 20% ECTS
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Obveza je studenta pohađanje predavanja i seminara te aktivno sudjelovanje na nastavi (uključujući i e-learning kolegij). Student na ovom obliku nastave može dobiti do 5% ects bodova. Odluku o raspodijeli ovih bodova donosi nastavnik na kraju akademske godine, a ovisiti će o frekventnosti korištenja e-learning sučelja. O prisustvovanju nastavi nastavnik će voditi evidencijski list. Ako student izostane više od 4 puta(sata) s nastave, gubi 5% ECTS bodova koji se odnose na pohađanje nastave. Ako student kontinuirano kasni na nastavu, nastavnik će odlučiti o mjerama koje mogu uključivati kaznene bodove, odnosno oduzimanje bodova od ukupnog postotka realiziranih ects bodova koje je student dobio na ovom obliku nastave. Aktivnost studenta u nastavi iznosi najviše do 15% ECTS bodova. Tijekom predavanja student mora aktivno sudjelovati u nastavi što podrazumijeva - izvršavanje zadanih radnih zadaća (kao aktivnost u nastavi na fakultetu ili putem e-learning kolegija, tijekom semestra studenti dobivaju zadatke koje realiziraju individualno ili po skupinama, ovisno o nastavnikovoj procjeni), proučavati literaturu koju zadaje nastavnik, samostalno istraživati i informirati se o zadanim temama. Student za svaki uspješno riješen i predan zadatak ( 2 zadatka) može dobiti od 5-10% ects bodova, ovisno o težini zadatka, što određuje nastavnik. Ako student kontinuirano kasni s predajom zadataka, te ih predaje mimo dogovorenog vremenskog roka, studentu se može iz ukupnog postotaka aktivnosti na nastavi umanjiti, odnosno oduzeti određeni broj ects bodova. Aktivnosti na nastavi realizirati će se putem predavanja na fakultetu ili putem e-learning sučelja o čemu će studenti biti pravovremeno obaviješteni. To uključuje i opis aktivnosti/zadatka, broj aktivnosti/zadataka i bodove koje student može dobiti izvršenjem pojedine aktivnosti/zadatka. Ukupni postotak bodova u ovim aktivnostima (pohađanje nastave i aktivnost u nastavi) dobiti će se zbrajanjem postotaka ECTS bodova na kraju semestra. Maksimalno student može dobiti do 20% ects bodova na ovom obliku nastave.

OBAVEZNE KONZULTACIJE
Sati (procjena): 3 Udio u ECTS:0 Udio u ocjeni: 0 %
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Obveza je studenta da se pri odabiru teme seminarskog rada i oblika prezentacije konzultira s nastavnikom u za to određenom vremenskom terminu koji će propisati nastavnik na početku semestra. Student ne može napisati, predati niti prezentirati rad, a da se nije o tome konzultirao s nastavnikom. Student je obvezatan na konzultacijama predati koncept rada temeljem kojeg će nastavnik raspraviti sa studentom/studentima o temi, izgledu i vrsti prezentacije rada te odobriti daljnju izradbu seminarskog rada. Nastavnik omogućuje konzultacije studentima i u slučaju poteškoća sa savladavanjem sadržaja kolegija, literature, poteškoća u istraživanju i izvršavanja ostalih zadaća na kolegiju. Konzultacije studenata će se realizirati na fakultetu u dogovoreno vrijeme nastavnikovih konzultacija ili putem e-learning sučelja na sustavu MUDRI, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom.

SEMINARSKI RAD
Sati (procjena): 15 Udio u ECTS: 0,70 Udio uocjeni: 20%ECTS
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Obveza je studenta da napiše seminarski rad u skladu s formalnim oblikom rada te ga prezentira u dogovorenom vremenskom terminu. Seminarski rad, u dogovoru s nastavnikom, može biti napisan kao individualan rad, rad u paru ili timski, s točno određenim dijelom/zadatkom svakog člana para ili tima. Za uspješno napisan i prezentiran seminarski rad student može dobiti najviše do 20% ECTS bodova i to: za prezentaciju rada (ppt, radionica, projekt, debata i sl) do 7% ects, za angažman studenta do 3% ects, za uspješno napisan rad (prema gramatičkim i pravopisnim pravilima, s obveznom odgojno-obrazovnom problematikom, adekvatno istraženom literaturom itd.) do 10% ects. Obveza je studenta predaja koncepta preko sučelja Mudri i konzultacije o pisanju seminara. Student koji nije predao i dobio odobrenje za koncept ne može napisati/predati ni prezentirati seminarski rad. Kašnjenje i/ili nepoštivanje vremenskih rokova određenih za predaju seminarskog rada nastavniku rezultirati će oduzimanjem određenog broja ECTS bodova od ukupnog udjela u ocjeni. Predaja seminarskog rada će se realizirati na fakultetu u dogovoreno vrijeme nastavnikovih konzultacija ili putem e-learning sučelja na sustavu MUDRI, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom. Prepisivanje/falsificiranje iz literature, preko interneta, preuzimanje dijelova tuđeg rada bez navođenja i slični postupci rezultirati će oduzimanjem rada i 0% ects bodova iz seminara.

KOLOKVIJI

Sati (procjena): 20 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni:30% ECTS
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: U dogovoru s nastavnikom (vremenski termini) studentima će biti ponuđen/a 2 ili 3 kolokvij/a. Termin održavanja kolokvija biti će dogovoren i usuglašen s vremenom održavanja kolokvija iz drugih kolegija. Kolokvij/i će sadržavati će pitanja na posebnom obrazcu koji će izraditi nastavnik. Studenti će pismeno odgovorati na pitanja iz kolokvija. Raspodjela ocjenskih bodova ovisiti će o broju kolokvija i pitanja koji su obuhvaćeni kolokvijom. Kolokvij/i mogu nositi najviše do 10% ECTS bodova udjela u ukupnoj ocjeni. Nastavnik u dogovoru sa studentima određuje termine održavanja kolokvija. Kolokvij nije moguće ponavljati i/ili popravljati ako ga student nije položio. Uspješno kolokviranje obuhvaća 50% uspješnosti odnosno postizanje najmanje 50% bodova na kolokviju. Student koji je postigao manje od 50% na kolokviju, smatra se da ga nije uspješno položio, ali mu se osvojeni bodovi akumuliraju s bodovima dobivenim na ostalim oblicima nastave. Postotak bodova koji je student stekao na kolokviju akumulira se zajedno s ostalim oblicima nastave na kojima student stječe bodove. Prepisivanje/falsificiranje i slični postupci rezultirati će oduzimanjem kolokvija i dobivanjem 0% ects bodova.

ZAVRŠNI ISPIT: PISMENI
Sati (procjena): 20 Udio u ECTS: 1 Udio u ocjeni:20%ECTS
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Obveza je studenta da se uz literaturu i predavanja priprema za završni pismeni ispit. Nastavnik će tijekom nastave istaknuti bitne sadržaje koje je potrebno i dodatno proučiti putem literature ili samostalnog istraživanja, a koji će omogućiti studentu da se pripremi za završni pismeni ispit. Ako je student s pozitivnom ocjenom realizirao završni pismeni ispit, može pristupiti usmenom ispitu. U slučaju da završni pismeni ispit rezultira nedostatnim postotkom ects bodova (minimalno 50% uspješnosti), student mora ponoviti ispit. Student na pismenom ispitu može dobiti najviše do 20% ECTS bodova. Tijekom završnog pismenog ispita nisu dopušteni hrana, piće i mobiteli. Prepisivanje na ispitu rezultirati će odstranjivanjem studenta sa završnog pismenog ispita i oduzimanjem rada. Ocjene/bodovi dobiveni na pismenom završnom ispitu bit će dostupni studentima na uvid, na fakultetu u dogovoreno vrijeme, objavljene na webu fakulteta ili putem e-learning sučelja na sustavu MUDRI, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom .

ZAVRŠNI ISPIT: USMENI
Sati (procjena): 15 Udio u ECTS: 0,30 Udio u ocjeni:10% ECTS
Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja: Student se uz literaturu i predavanja može pripremati za završni usmeni ispit. Nastavnik će tijekom nastave istaknuti bitne sadržaje koje je potrebno i dodatno proučiti putem literature ili samostalnog istraživanja, a koji će omogućiti studentu da se pripremi za završni usmeni ispit. Student na završnom usmenom ispitu može dobiti od 0-10% ECTS bodova. Student ne može izaći na usmeni ispit, ako prethodno nije uspješno realizirao (s pozitivnom ocjenom i minimalno ostvarenih 50% uspješnosti ) završni pismeni ispit.

2.7 Kontinuirano i završno vrednovanje obveza studenata/studentica:
Studente se kontinuirano vrednuje kroz obvezatno pohađanje nastave, aktivnost na nastavi koja uključuje i radne zadatke, te kolokvije i seminarske radove. O pohađanju nastave, izvršenim i predanim radnim zadatcima, prisustvovanju svim oblicima nastave koji uključuju predavanja, seminare, terensku nastavu, posjete i događanja i kolokvije nastavnik će voditi popis studenata prema datumu održane nastave, a u kojem će biti upisane dobivene ocjene iz tih oblika aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.
- Student je obvezatan steći *više od 40% ECTS bodova (minimalno 40 ECTS bodova) kako bi pristupio završnom pismenom i usmenom ispitu.
Napomena:
* Minimalno, student da bi mogao pristupiti završnom pismenom i usmenom ispitu na kojima može dobiti najviše 30% ECTS bodova ukupne ocjene, mora obvezatno prikupiti u ostalim oblicima nastave slijedeće bodove:
- pohađanje nastave i aktivnost u nastavi (uključujući i e-learning kolegij? 5% i više ECTS bodova (svi zadatci) i
- izrada seminarskog rada - 5% i više ECTS bodova.

2.8 Studentska povratna informacija i evaluacija kolegija
Nakon svakog izvršenog zadatka, kolokvija ili aktivnosti te napisanog i prezentiranog seminarskog rada (u bilo kojem obliku) studentima će se izložiti dobivena ocjena/bodovi. Student ima pravo zatražiti objašnjenje svake ocjene/bodova na konzultacijama s nastavnikom. U slučaju neuspješnosti studenata u izvršenom zadatku ili seminarskom radu, te nedostatnoj prisutnosti na nastavi student može dobiti dodatna zaduženja u konzultaciji s nastavnikom. Dobivene ocjene/bodovi biti će dostupne studentima na uvid, na fakultetu u dogovoreno vrijeme, objavljene na webu fakulteta ili putem e-learning sučelja na sustavu MUDRI.

2.9 Literatura (izvori za učenje)- pod LITERATURA
Napomena: Nastavnik zadržava pravo promjene izvora odnosno literature za učenje o čemu će pravodobno informirati studente. U slučaju da postoje posebni naputci za izučavanje literature, nastavnik će ih predočiti studentima na nastavi.

3. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

3.1.Pohađanje nastave
Pohađanje nastave regulirano je ?Pravilnikom o studiranju? koji je dostupan na mrežnoj adresi: www.ufri.hr (pod: Opći akti). Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke zato jer se izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane izostanke.

3.2. Pismeni radovi
Pismeni radovi poput radnih zadataka koje studenti dobivaju kao oblik aktivnosti na nastavi i seminarskih radova, predavati će se u formi koju će nastavnik detaljnije objasniti studentima na uvodnim satovima kolegija.
Upute o formi seminarskih radova nalaze se na stranicama fakulteta www.ufri.hr pod ?Materijali za nastavu? (Upute o pisanju seminarskih radova). Radovi se pišu isključivo na računalu (dostupnom u Informatičkom kabinetu fakulteta) i predaju u isprintanoj verziji zajedno s prilozima ili preko e-learning sučelja na sustavu MUDRI, čemu će prethoditi dogovor s nastavnikom. U posebnim slučajevima kada su prilozi filmovi i prezentacije ili neki drugi multimedijalni oblik u kojem se nalazi prilog, student ih može predati u elektroničkom obliku (CD, disketa ili sličan nosač podataka) zajedno s pismenim radom ili donijeti na konzultacije. Pisani seminarski radovi i radni zadatci koji su rezultat rada studenata u timu ili grupi također se predaju u navedenoj formi, bez obzira na način njihove prezentacije. Studenti se upućuju da zadrže kopije svojih radova do izvršavanja svih obveza u kolegiju.

3.3. Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka
Kašnjenje na nastavu, ulazak nakon dolaska nastavnika u predavaonu i nepoštivanje dogovorenih vremenskih rokova rezultirati će oduzimanjem ECTS bodova (postotaka) od ukupnog udjela u ocjeni iz kolegija.

3.4. Akademska čestitost
Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima:
"Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci"
Izvadak iz etičkog kodeksa za studentice / studente Sveučilišta u Rijeci http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Eticki%20kodeks%20Sveucilista%20u%20Rijeci.pdf koji je naznačen u vašem syllbusu:
"AKADEMSKO NEPOŠTENJE
Akademsko nepoštenje ugrožava kvalitetu obrazovanja i obezvređuje istinska postignuća članova/ članica akademske zajednice.
6.1. Bilo koja vrsta prijevare vezane za postupak prijavljivanja, ispitivanja ili druge vrste provjere znanja predstavlja povredu ovog Etičkog kodeksa, što uključuje, ali nije ograničeno samo na sljedeće:
? pribavljanje, kopiranje, umnožavanje, upotreba ili namjera upotrebe ispitnog materijala bez dopuštenja ovlaštenih osoba
? pribavljanje, prenošenje, primanje, upotreba ili namjera upotrebe ispitnih rješenja
? upotreba ili namjera upotrebe bilješki, podataka, računara ili drugih elektronskih naprava ili programa za vrijeme ispita ukoliko nije izrijekom dopuštena
? lažno predstavljanje i predstavljanje tuđeg rada kao svojeg
? pomaganje pri obavljanju bilo kojeg akademskog zadatka u situaciji u kojoj se očekuje da
student/studentica obavi zadatak samostalno
? upotreba već ocijenjenih radova ili većih dijelova sadržaja već ocijenjenih radova u cilju
ponovnog ocjenjivanja; iznimno manji dijelovi sadržaja već ocijenjenih radova mogu se
upotrijebiti uz posebna odobrenja nastavnika ili mentora
? mijenjanje ili namjera da se preprave ocjene ili rezultati vrednovanja ispita ili izvješća s
drugih provjera znanja
? namjerno uništavanje akademskog rada ili napora drugih studenata.?

3.5. Kontaktiranje s nastavnicima

Naznačeno je na naslovnici i putem sučelja Mudri.

3.6. Informiranje o predmetu

Program, syllabus i ostale informacije o predmetu nalaze se na sučelju Mudri pod ? Pedagogija održivog razvoja1 ? POR1.-Učiteljski fakultet 2012./2013.

KALENDAR PREDAVANJA U AKADEMSKOJ 2012/2013. GODINI
U SKLADU S RASPOREDOM I KALENDAROM NASTAVE OBJAVLJENIMA NA STRANICAMA FAKULTETA.


KALENDAR SEMINARA U AKADEMSKOJ 2012/2013. GODINI
PREMA RASPOREDU KOJI ĆE BITI OBJAVLJEN NA E-LEARNING KOLEGIJU.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. 1. Uzelac, V. (1990), Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine. 2. Uzelac, V., Starčević, I. (1999), Djeca i okoliš. Rijeka: Adamić. Obvezatno proučiti od 7-18 str., od 31-41 str., 47-53 str., 71-74 str., 95-98., 105-139 str. Pri čitanju ove literature pokušati pronaći primjere iz odgojno-obrazovne prakse rada u vrtićima/školama. To se posebice odnosi na dio (klasifikacija i forme ekoloških aktivnosti) od str.12-15. 3. Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1. i 2. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L.; 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ž. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Cjeloživotno učenje za održivi razvoj", svibanj 2008., Plitvice. - u 1. svesku 3 RADA PREPORUKA: 1. Uzelac, V., str. 1-27.; 2. Lay, V., Puđak, J. str. 95-105.; 3. Garašić, D., str. 107-117. - u 2. svesku 3 RADA PREPORUKA: 1. Pintarić, B., str. 219-224; 2. Pletenac, K., Bresaluer, N. str. 239-244; 3. Sušić, G., Radek, V., str. 75-84. - U 3. svesku 2 RADA kao slobodan izbor; PREPORUKA: članci o kontekstu predškolskog odgoja i obrazovanja (primjeri prakse rada u predškolskim ustanovama), ZA ZAVRŠNI USMENI ISPIT prema vlastitom izboru pročitati dodatna 2 rada o kojima će student izvjestiti nastavnika na završnom usmenom ispitu) 4. Vodopivec-Lepičnik, J. (2007.), Prvi koraci u odgoju i obrazovanju za okoliš. Alisa Press, Kraljevo. Preporuka: str. 126-167. 5. Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija-ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka. OBVEZATNO PROUČITI POGLAVLJA: Pojam i povijest- 78-108.120-125 str.; Ekološki sustavi- 156-172 str.; Obrazovni sustav, znanje-305.-347.; OR u 21. Stoljeću-495-500 str.; Održiva potrošnja ? 513-524. str.
Preporučena literatura:
2. Napomena: Ako student nije u mogućnosti doći do navednih dodatnih izvora literature, može ponuditi i vlastiti popis koji će predočiti nastavniku na završnom usmenom ispitu, a o čemu će se prethodno konzultirati s nastavnikom. 1. Črnjar, M., Črnjar K. (2009), Menadžment održivoga razvoja: ekonomija-ekologija-zaštita okoliša. Glosa Rijeka, Rijeka. Poglavlja koja nisu obuhvaćena obveznom literaturom. 2. xxx (2004), Ekologija u odgoju i obrazovanju. Dani Ante Starčevića. Zbornik radova. Gospić: Visoka učiteljska škola. Preporuka: članci Uzelac i Pejčić od str. 28-53; Garašić i Vučić od str. 57-65 i Vranješ i Balić od str. 245-257. 3. Uzelac, V. (1993), Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Preporuka:sve. 4. Anđić, D. (2008.), Paradigmatski aspekti problematike okoliša i odgoj za okoliš i održivi razvoj. Metodički ogledi, vol 14., br.2. 5. Geiger, M. (2009), S onu stranu monokulture-tradicijska znanja o okolišu i mreža života. Electa: Antibarbarus. Vlastiti izbor. 6. Cifrić, I. (1996), Ekološka pismenost između kulturne tradicije i ekološke svakodnevice. Socijalna ekologija, 5(3), 403-421. 7. Devernay, B. i suradnici (2001), Obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Centar za građanski odgoj i demokraciju. 8. Spajić-Vrkaš, V., Hudek, J. (1995), Svijet u opasnosti: popularna ekološka početnica za učenike osnovne škole. Zagreb:Kult film. 9. Ostali časopisi ekološke problematike: National geografic, Eko-revija, Geo, Meridijani, Gospodarstvo i okoliš, Horizont i dr.(o tome će student izvjestiti nastavnika na konzultacijama ili pri završnom usmenom ispitu).... Napomena: Nastavnik zadržava pravo promjene izvora odnosno literature za učenje o čemu će pravodobno informirati studente. U slučaju da postoje posebni naputci za izučavanje literature, nastavnik će ih predočiti studentima na nastavi.
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
SJ - Vježbe iz stranog jezika
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
LK2 - Likovne vježbe na III i IV godini studija
S - Seminar
A - Auditorne vježbe
DR - Ostale dramske vježbe
G - Govorne vježbe
GL - Ostale glazbene vježbe
KL - Kliničke vježbe
LK1 - Likovne vježbe na I i II godini studija
M - Metodičke vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu