Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Modeliranje geoinformacija
Kratica: 24A05Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 0(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 30(PRJ)
Nositelji: Prof. dr. sc. Damir Medak
Prof. dr. sc. Miodrag Roić
Izvođači: dr. sc. Ivan Medved ( Projektantske vježbe )
Mario Miler dipl. ing. ( Projektantske vježbe )
Dražen Odobašić dipl. ing. ( Projektantske vježbe )
Ela Vela Bagić dipl. ing. ( Projektantske vježbe )
Opis predmeta: Sadržaj: Definicija osnovnih pojmova: ontologija, modeliranje, geoinformacije, geoinformacijski sustavi. Razvoj geoinformacijskih sustava. Particioniranje prostora. Kontinuirana polja. Rasterski model. Rezolucija rasterskog elementa. Kompresija rastera. Vrste atributa: nominalni, ordinalni, intervalni, razlomni, ciklički. Primjeri primjene u rasterskom modelu. Rasterska algebra: lokalne, fokalne i zonalne operacije. Primjena u različitim domenama. Metode pristupa geoprostornim podacima: poredak u jednoj i dvije dimenzije. Indeksiranje prostornih podataka. Stablaste strukture: stablo četvorina, R-stablo. Grid metode i geohash. Geoprostorni objekti. Identifikatori. Točka, polilinija, poligon. Implementacija vektorskih podatkovnih modela. Standardi: Open Geospatial Consortium, ISO. Objektna orijentacija u modeliranju geoinformacija. Hijerarhije objekata. Nasljeđivanje. Kompozicija. ER-model za geoinformacije. UML dijagrami. Mreža nepravilnih trokuta (TIN). Voronoi diagram i Delaunayeva triangulacija. Digitalni model reljefa. Mrežni model: čvor, veza i regija. Grafovi i geoinformacije. Topološki odnosi. Georelacijski poligoni. Trodimenzionalni modeli geoinformacija. Modeliranje 2D ploha u 3D prostoru. Modeliranje 3D objekata. CityGML - razine detaljnosti. Vremenska dimenzija u modeliranju geoinformacija. Prostorno-vremenski modeli. Budućnost modeliranja geoinformacija: tehnološki i društveni izazovi.

Ishodi učenja:
- definirati i razlikovati geoprostorne modele.
- prepoznati prednosti i nedostatke pojedinih geoprostornih modela.
- čitati notaciju ER i UML dijagrama za modeliranje geoinformacija.
- upotrijebiti ključne topološke koncepte na dvodimenzionalnim i trodimenzionalnim podacima.
- opisati isječak stvarnog svijeta uz pomoć geoprostornih modela.

Oblici nastave: predavanje (15x 2 sata), računalne vježbe (15x 2 sata)
Razina primjene tehnologije e-učenja: razina 2

Uvjeti za dobivanje potpisa:
- nazočnost na 70% nastave,
- pravodobno izrađena dva programa,
- minimalno ukupno 10 bodova (od 60 mogućih) iz dva međuispita.

Ocjenjivanje:
Primjenjuje se kontinuirano praćenje studenata: tijekom semestra će se održati dva međuispita (kolokvija) na kojima se može dobiti maksimalno 2x30=60 bodova. Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon 13 tjedana nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvareno pravo na potpis te minimalno 31 bod (od 60 mogućih) na međuispitima.

Ocjena = M1 + M2
M1, M2 - bodovi na međuispitima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:
Bodovi Ocjena
31 do 38 dovoljan (2)
39 do 45 dobar (3)
46 do 53 vrlo dobar (4)
54 do 60 izvrstan (5)

Studenti koji ne polože ispit polažu pismeni i usmeni ispit. Uvjet za polaganje usmenog dijela ispita je 50% od mogućih bodova pismenog dijela ispita.

Nastavu je moguće održavati i na engleskom jeziku.

Osnovne strukture za spremanje i pozivanje. Dijeljenje prostora. Vektorski i rasterski
podatkovni modeli. Prikaz i modeliranje u više mjerila. Objektni modeli. UML. Prikaz i
modeliranje vremena. Upitne operacije i upitni jezici. Metapodaci. Razmjena podataka i
interoperabilnost. Rukovanje prostornim podacima. Konverzija podataka različitih formata.
Generalizacija i agregiranje. Geometrijski i tematski vidovi rastera. Upiti prema rasterima.
Upiti prema vektorima. Topologija. Osnove ravninskih grafova. Odnosi geometrijskih
elemenata ravninskih grafova. Model 9-presjeka. Utjecaj topologije na redundanciju i
konzistenciju podataka. Klasifikacija objekata. ISO norme Geoinformacije/Geomatika.
Službeni modeli u Hrvatskoj.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. Worboys, M. (2003): GIS - a Computing Perspective
3. Molenaar, M. (1998): An Introduction to the Theory of Spatial Object Modelling for GIS, Taylor & Francis Ltd, London.
4. ISO i Hrvatske norme: niz 19xxx
5. Roić, M. i dr. (2002): Prevođenje katastarskih planova izrađenih u Gauss-Kruegerovoj projekciji u digitalni vektorski oblik, studija, Geodetski fakultet
6. DGU: STOKIS model
9. Longley, Goodchild, Maguire, Rhind (2011): Geographic Information Systems and Science, 3rd Edition, Wiley.
Preporučena literatura:
2. Bartelme, N. (2002): Geoinformatik
7. Oosterom, P. van (1990): Reactive data structures for Geographical Information Systems, PhD Thesis, TU Delft.
8. Bernard, L., Fitzke, J., Wagner, R. M. (2005): Geodateninfrastruktur, Wichmann, Heidelberg.
Preduvjeti za upis predmeta:
Odslušan : Baze podataka
Položen : Osnove geoinformatike
Odslušan : Uvod u informacijsko društvo
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
T - Terenske vježbe
L - Laboratorijske vježbe
S - Seminar
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
A - Auditorne vježbe
PRJ - Projektantske vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu