Početna stranicaVisoka učilištaKorisničke stranice
Državna izmjera
Kratica: 36A02Opterećenje: 30(P) + 0(PK) + 0(T) + 30(L) + 0(S) + 0(TJ) + 0(A) + 0(PRJ)
Nositelji: Prof. dr. sc. Tomislav Bašić
Izvođači: Olga Bjelotomić dipl. ing. ( Laboratorijske vježbe )
Marko Pavasović dipl. ing. ( Laboratorijske vježbe )
Opis predmeta: OPIS SADRŽAJA: Cilj kolegija je prenijeti teorijska i praktična znanja studentima iz područja istraživanja državne izmjere kao jedne od glavnih sastavnica geodezije.

PREDAVANJA: Definicija i podjela geodezije odnosno državne izmjere, osnovne plohe u geodeziji, načini rješavanja geodetske zadaće. Nasljeđeni i novi geodetski referentni sustavi odnosno datumi Republike Hrvatske. Osnovne formule i odnosi na plohi Zamljina rotacijskog elipsoida (koordinatni sustavi i vezne relacije među njima, glavni polumjeri zakrivljenosti, određivanje dužine luka meridijana i paralele), Krivulje na Zemljinom rotacijskom elipsoidu (dvojnost, razilaženje i dužina luka normalnog presjeka, geodetska linija, njen oblik i hod, azimutalna korekcija), Glavni geodetski zadaci na rotacijskom elipsoidu (redukcije s fizičke površine na elipsoid, glavni geodetski zadaci), Konformno preslikavanje elipsoida u ravnivu (Gauss-Krügerovo preslikavanje), Položajne mreže (izgradnja, projektiranje, stabilizacija, mjerenja; triangulacija, trilateracija, kombinirane mreže), Elektroničko mjerenje udaljenosti (valna jednadžba, instrumentalne korekcije, meteorološka i geometrijska redukcija, centriranje), Posredno izjednačenje mreža (jednadžne popravaka za dužine i za pravce, normanle jednadžbe, ocjena točnosti, nožišna krivulja i elipsa pogrešaka), Sustavi visina (načini prijenosa visina, geopotencijalne kote, ortometrijski, normalni, normalni-ortometrijski i dinamički sustavi visina, međusobne relacije i transformacije, kombinirani nivelman), Bitno o (trodimenzionalnim) transformacijama (7-parametarska, 5-parametarska, pomak bloka, GRID-transformacija).

VJEŽBE: Izrada računalnih programa računanja parametara nivo-elipsoida, konverzije između različitih koordinatnih sustava, redukcija geodetskih mjerenja s fizičke površine Zemlje na plohu elipsoida primjenom odgovarajućih fizikalnih veličina, izjednačenja u sustavu geopotencijalnih kota i izjednačenja triango-trilateracijske mreže metodom posrednog izjednačenja.

ISHODI UČENJA:
- usvajanje definicije i podjele geodezije i definicije državne izmjere, te osnovnih ploha i načina rješavanja temeljne geodetske zadaće
- razumijevanje osnovnih pojmova u geodeziji te upoznavanje sa starim (naslijeđenim) i novim geodetskim referentnim sustavima odnosno datumima u Republici Hrvatskoj
- razumijevanje osnovnih koordinatnih sustava elipsoidne geodezije i veze između njih
- razumijevanje osnovnih relacija i veličina na rotacijskom elipsoidu: glavnih polumjera zakrivljenosti, dužine luka meridijana i paralele, pojma dvojnosti normalnih presjeka i njihovog uzajamnog razilaženja, dužine luka normalnog presjeka, geodetske linije ? njenih prirodnih svojstava, pojednostavljenog izvoda osnovnih jednadžbi geodetske linije te njena oblika i hoda kao i azimutalne korekcije
- razumijevanje rješavanja glavnih geodetskih zadataka na rotacijskom elipsoidu te redukcije mjerenih veličina s fizičke površine Zemlje na plohu rotacijskog elipsoida
- razumijevanje konformnog preslikavanja elipsoida u ravninu i osnova Gauss-Kruegerove projekcije
- razumijevanje karakteristika položajnih mreža, načina izgradnje i projektiranja položajnih mreža te načina prikupljanja (metoda mjerenja) mjerenih veličina u triangulacijskim mrežama te postupcima njihove obrade (izjednačenja)
- razumijevanje postupka elektroničkog mjerenja udaljenosti tj. primjene valne jednadžbe kod određivanja udaljenosti kod trilateracije te upoznavanje s instrumentalnim korekcijama i redukcijama koje se moraju uzeti u obzir prilikom mjerenja
- ponavljanje osnovnih postulata posrednog izjednačenja geodetskih mreža i davanja ocjene točnosti
- upoznavanje sa sustavima visina, načinima prijenosa visina, transformacijama između različitih visinskih sustava te korekcijama koje se javljaju zbog puta niveliranja
- upoznavanje s metodologijom najznačajnijih metoda trodimenzionalnih transformacija koordinata, s posebnim osvrtom na načine transformacije i transformacijske modele u Republici Hrvatskoj uz upoznavanje s ITRF specifikacijama za definiranje referentnog okvira i obrade GNSS mjernih kampanja.

OBLICI NASTAVE:
- predavanja
- projektantske vježbe (na računalima)
- konzultacije
- provjera znanja
- e-učenje

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2)

OCJENJIVANJE:
Student u dva redovna kolokvija prikuplja bodove koji se na kraju semestra zbrajaju. Na svakom od dva redovna kolokvija može se prikupiti najviše 50 bodova, tj. iz oba kolokvija najviše 100 bodova. Redovni kolokviji se sastoje od 5 teorijskih pitanja koja donose maksimalno 60% od ukupno mogućih bodova i 2 numerička zadatka koja donose maksimalno 40% od ukupno mogućih bodova na svakom kolokviju.

Kontinuirano: nazočnost na 70% (21 sat) predavanja i 70% (21 sat) vježbi. Izrada i predaja zadataka s vježbi u za to predviđenom roku, sukladno tjednom planu nastave. Bodovi iz kolokvija (min 26% tj. najmanje 13 bodova na svakom od redovnih kolokvija ili 26 bodova na kolokviju ponavljanja).

Uvjeti za potpis:
- uredno prisustvovanje na predavanjima i vježbama (70% tj. 21 sat na svakom),
- predaja zadataka vježbi u za to predviđenom roku (2 tjedna od auditornih vježbi za pojedini zadatak, sukladno tjednom planu nastave),
- prikupljenih najmanje 26% bodova na svakom kolokviju; tj. najmanje 13 bodova na svakom od dva redovna kolokvija (ukupno 26 bodova) ili najmanje 26 bodova na kolokviju ponavljanja.

Zadaci vježbi:
Predaja zadataka vježbi obuhvaća provjeru ispravnosti numeričkog rješenja zadatka putem online predaje istog na stranicama e-učenja kolegija. Rok za predaju numeričkog rješenja pojedinog zadatka vježbi je 2 tjedna od dana održavanja auditornih vježbi za taj zadatak. U slučaju prekoračenja navedenog roka za predaju zadatka student se upućuje na molbu za ponovnom predajom zadatka vježbi predmetnom nastavniku uz prilaganje pravovaljanog opravdanja. Zadatak je numerički ispravan ukoliko je student dobio pozitivan odgovor od strane nastavnika.

Kolokviji:
Kolokviji su provjere znanja koje obuhvaćaju sadržaj predavanja i vježbi. Bodovi prikupljeni na kolokvijima su uvjet za potpis, omogućuju oslobađanje od pisanog dijela ispita ili oslobađanje od cijelog ispita. Na kolokviju se neispravan, nepotpun ili nečitak odgovor kao i neodgovoreno pitanje boduje s nula bodova. Tijekom semestra održavaju se dva redovna kolokvija i jedan kolokvij ponavljanja. Student u dva redovna kolokvija prikuplja bodove koji se na kraju semestra zbrajaju. Na svakom od dva redovna kolokvija može se prikupiti najviše 50 bodova, tj. iz oba kolokvija najviše 100 bodova. Redovni kolokviji se sastoje od 5 teorijskih pitanja koja donose maksimalno 60% od ukupno mogućih bodova i 2 numerička zadatka koja donose maksimalno 40% od ukupno mogućih bodova na svakom kolokviju.

Kolokvij ponavljanja:
Pri kraju semestra održava se kolokvij ponavljanja, koji je prvenstveno namijenjen studentima koji iz opravdanih razloga nisu mogli pristupiti redovnim kolokvijima ili koji na redovnim kolokvijima nisu prikupili minimalan broj bodova za potpis. Međutim, kolokviju ponavljanja mogu pristupiti i svi ostali studenti koji nisu zadovoljni brojem bodova prikupljenim na redovnim kolokvijima. Kolokvij ponavljanja uključuje gradivo cijelog semestra, ima dvostruko više pitanja (10 teorijskih i 4 numerička zadatka) i piše se dvostruko dulje vremena od redovnih kolokvija. Na kolokviju ponavljanja student može sakupiti najviše 100 bodova. Za razliku od redovnih kolokvija, prisustvovanje kolokviju ponavljanja nije obavezno.
Student koji pristupi na kolokviju ponavljanja gube sve ranije prikupljene bodove iz redovnih kolokvija. To znači da u slučaju manje sakupljenih bodova na kolokviju ponavljanja, u odnosu na zbroj bodova iz dva redovna kolokvija, uzimaju se u obzir samo bodovi iz kolokvija ponavljanja. Izlaskom na kolokvij ponavljanja smatra se od trenutka kada student, pod kontrolom nastavnika, zauzme mjesto u prostoriji gdje će se rješavati kolokvij i dobije od nastavnika materijale za rješavanje kolokvija.

Vrednovanje bodova kolokvija:
0 - 25 bodova - gubi se pravo na potpis i polaganje ispita,
26 - 50 bodova - polaganje pisanog i usmenog dijela ispita,
51 - 63 bodova - ocjena dovoljan (2), oslobađanje samo od pisanog dijela ispita,
64 - 76 bodova - ocjena dobar (3), oslobađanje od ispita,
77 - 89 bodova - ocjena vrlo dobar (4), oslobađanje od ispita,
90 -100 bodova - ocjena izvrstan (5), oslobađanje od ispita.

Studenti koji prikupe dovoljan broj bodova za ocjene dobar(3) i vrlo dobar(4), a nisu zadovoljni ocjenom, mogu pristupiti ispitu na redovnom ispitnom roku. U tom slučaju se ocjenjuje znanje prikazano na ispitu, a što može rezultirati većom, istom ili manjom ocjenom ili padom na ispitu. Prikupljeni bodovi na kolokvijima vrijede samo za jedan izlazak na ispit (bilo koji ispitni rok), a to znači da u slučaju pada na ispitu student mora na slijedećem roku pristupiti pisanom i usmenom dijelu ispita i vrednovati će se samo znanje iskazano na ispitu.
Jezici na kojima se održava nastava: - - -
Obavezna literatura:
1. Bašić, T.: Državna izmjera, Geodetski fakultet, predavanja u pdf formatu na moodle-u, Zagreb 2012 (skripta 2004/05.).
2. Torge, W.: Geodesy, 3rd Edition, Walter de Gruyter, 2001. (engl.); Geodäsie, deGruyter Lehrbuch 2003. (njem.).
3. Jekeli, Ch.: Geodetic Reference Systems in Geodesy, Ohio State University, 2006.
Preporučena literatura:
4. Vaniček, P., Krakiwski, E. : Geodesy - The Concept, North-Holland, 1986.
5. Čubranić, N.: Viša geodezija I i II, Tehnička knjiga, Zagreb 1974.
6. Kontaktstudium : Geodätische Netze in Landes- und Ingenieurvermessung II, 1985.
7. -Državna geodetska uprava RH: dokumenti dostupni na www.dgu.hr . -Znanstveni projekt Geomatica Croatica i Geopotencijal i geodinamika Jadrana: radovi na http://bib.irb.hr/ .
Preduvjeti za upis predmeta:
Odslušan : Satelitsko pozicioniranje
Položen : Diferencijalna geometrija
Preduvjeti za polaganje predmeta:
Položen : Diferencijalna geometrija
Legenda
P - Predavanja
PK - Vježbe u praktikumu
T - Terenske vježbe
L - Laboratorijske vježbe
S - Seminar
TJ - Vježbe tjelesnog odgoja
A - Auditorne vježbe
PRJ - Projektantske vježbe
* - Predmet se ne polaže
Srce - Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu