Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Psihologija glazbe

Šifra:
199060
Visoko učilište:
Muzička akademija
ECTS bodovi:
5.0
Opterećenje:
30(P) + 15(S)
Izvođači:

doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela (P, S)

Opis predmeta:
Ciljevi: Upoznati znanstvene pretpostavke, ciljeve, neke rezultate i povijest psihologije glazbe s muzikološkoga, pedagoškoga i psihološkoga gledišta. Steći uvid u opseg, metode i ciljeve suvremenih glazbenopsihologijskih istraživanja. Osposobiti studente za jednostavnija samostalna istraživanja na području psihologije glazbe i dodirnih znanosti. Na razini programa u predmetu student stječe razumijevanje razvoja i strukture muzikalnosti, djelovanja glazbe na čovjeka, motivacije za učenje glazbe. Predmet doprinosi općem razumijevanju glazbenonastavnih procesa i zakonitosti stjecanja glazbenih znanja i vještina. Takva znanja izravno su povezana sa znanjima stečenima na predmetima Glazbena pedagogija i Metodika nastave TGP-a te poviješću sistematske muzikologije. 1. tjedan (3 sata predavanja): Uvod i određenje discipline, uvod u metodologiju glazbenopsihološkoga istraživanja; podjela projektnih zadataka; povijesni pregled razvoja psihologije glazbe (od antike do 19. stoljeća) 2. tjedan (3 sata predavanja): Povijesni pregled razvoja psihologije glazbe (od Herbarta do danas); suvremeno stanje istraživanja, dominantne glazbenopsihologijske škole i pristupi 3. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Anatomske, fiziološke i neurološke osnove sluha i glazbenih sposobnosti; percepcija zvuka i glazbe; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 4. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): analiza zvukovnog okruženja (auditory scene analysis, Bregman, Huron); mehanizmi u percepciji i kogniciji glazbe; slušne iluzije (Deutsch); seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 5. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Percepcija i kognicija glazbe, glazbena očekivanja: Meyer, Frances, Sloboda, Bregman, Parncutt & Huron, Levitin; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 6. tjedan (3 sata predavanja): Memorija u percepciji i kogniciji glazbe; radna memorija, specijalistička memorija, čitanje s lista, dekodiranje; didaktički aspekti kognicije glazbe 7. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Afekt u glazbi i njegova tumačenja u psihologiji glazbe; glazbene preferencije; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 8. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Glazbene sposobnosti: čimbenici koji ih oblikuju, razvojne značajke, određenja sposobnosti i načini testiranja; osobine ličnosti glazbenika; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 9. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Kreativni aspekti glazbenih aktivnosti: skladanje, izvođenje, slušanje glazbe; utjecaj glazbe na mozak; vrste kreativnosti i osobine ličnosti Mozartov učinak i slična međudjelovanja; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 10. tjedan( 2 sata predavanja, 1 sat seminara): glazba i jezik, kognitivno-konceptualni aspekti: Lerdahl & Jackendoff, Zbikovski, Patel; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 11. tjedan (2 sata predavanja): Neuropsihologija glazbe (pregled osnovnih pristupa, stanje istraživanja; plastičnost mozga;anatomija mozga kod glazbenika i neglazbenika); seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 12. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): Društvena uloga glazbe; muzikoterapija; glazba u zajednici; seminar: izvještaj o napretku projektnih zadataka 13. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): Mentalni trening glazbenika; izlaganja rezultata projektnih zadataka 14. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): Izvođenje glazbe kao stvaralački proces; izlaganja rezultata projektnih zadataka 15. tjedan (2 sata seminara, 1 sat predavanja): izlaganja rezultata projektnih zadataka; zaključni osvrt
Obavezna literatura:

Lehmann, Andreas C.; Sloboda, John A.; Woody, Robert H. (2007): Psychology for Musicians: Understanding and Acquiring the Skills.

Levitin, Daniel J. (2006): This Is Your Brain On Music. The Science of a Human Obsession.

Sacks, Oliver (2007): Musicophilia. Tales of Music and the Brain

Dobrota, Snježana i Reić Ercegovac, Ina (2016): Zašto volimo ono što slušamo: glazbeno-pedagoški i psihologijski aspekti glazbenih preferencija

Deutsch, Diana. et al.: Psychology of music. Grove Music Online. Oxford Music Online.

Bogunović, Blanka (2008): Muzički talenat i uspešnost

Huron, David (2001): Tone and Voice: A Derivation of the Rules of Voice-Leading from Perceptual Principles

Judaš, Miloš; Kostović, Ivica (1997): Temelji neuroznanosti

McPherson, Gary E. (ur./ed.) (2016): The Child as Musician: A handbook of musical development (2. izd./2nd ed.)

Preporučena literatura:

misc: odgovarajući znanstveni i stručni članci

Hallam, Susan; Cross, Ian; Thaut, Michael (ur.) (2016): The Oxford Handbook of Music Psychology

Psychology of Music (2013): Deutsch, Diana (ur.)

De la Motte-Haber, Helga & Rötter, Günther (ur.) (2005): Musikpsychologie [Handbuch der systematischen Musikwissenschaft 3].

Tan, Siu-Lan, Pfordresher, Peter & Harré, Rom (2010): Psychology of Music. From Sound to Significance

Huron, David (2016): Voice Leading: The Science Behind a Musical Art

Kardum, Aleksandra (2020): Čekam te ovdje: multimedijski priručnik za rad s djecom s poremećajima iz spektra autizma i ostalim razvojnim poremećajima pomoću glazbe

Beament, James. (2005): How do we Hear Music

Kiš Žuvela, Sanja (2018): When the fixed do tends to move: The ambiguity of the solfege syllabary

Bregman, Albert (1990): Auditory Scene Analysis

Patel, Aniruddh (2010): Music, Language, and the Brain

Sloboda, John A (1989): The Musical Mind: The Cognitive Psychology of Music

Ishodi učenja:

1. shvaćati nužnu multidisciplinarnost psihologije glazbe

2. poznavati pretpovijest i povijest discipline, glavne psihologijske škole i pravce, predmete i metodologiju istraživanja te aktualno stanje znanstvene spoznaje na području psihologije glazbe

3. detaljnije poznavati područja psihologije glazbe povezana s muzikologijom, teorijom glazbe i glazbenom pedagogijom

4. poznavati osnovnu psihološku problematiku stvaranja, izvođenja i slušanja glazbe

5. pažljivo čitati i kritički prosuđivati stručne i znanstvene tekstove s područja psihologije glazbe

6. postaviti temu, hipoteze te samostalno provesti jednostavnija istraživanja na ovome području

7. shvaćati važnost primjene glazbenopsihologijskih spoznaja u svakodnevnom životu glazbenih profesionalaca, ali i ostale populacije, osobito u pedagoškim kontekstima

8. osvijestiti društvenu ulogu psihologije glazbe

Legenda

  • P - Predavanje
  • S - Seminar