Sadržaj predmeta

Metodologija analize glazbe

Šifra:

201048

Visoko učilište:

Muzička akademija

ECTS bodovi:

10.0

Opterećenje:

46(P) + 44(S)

Izvođači:

doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela (P, S)

Opis predmeta:

Prvi semestar 1. tjedan (3 sata predavanja): uvod u analizu glazbe; pojmovi: analiza, pristup, metoda, metodologija; pregled suvremenih pristupa analizi glazbe 2. tjedan (3 sata predavanja): Razlika između normativno-teorijske i znanstveno-muzikologijske analize; glazbeno djelo kao predmet analize: norma - konkrecija - individuacija i analiza kao opisivanje - objašnjavanje - tumačenje; Eggebrecht 1999b 3. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): počeci: od karolinške sinteze do notrdamske škole; glazba i retorika; Listenius, Dressler, Burmeister (Musica poetica, analiza Lassova moteta) 4. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): retorička analiza prema Burmeisteru; primjeri iz hrvatske glazbene prošlosti 5. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): komparativna analiza retoričkih figura u književnosti i glazbi; Lippius: Synopsis musicae novae: retorika i harmonika; Mattheson 1739: retoričke figure; dispozicija; analiza Marcellove arije 6. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): skladbenotehnički modeli i toposi; Fladt 2005; analiza odabranih primjera 7. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): interrogatio & lamento: povijesni pregled i analiza odabranih primjera 8. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): referencijalnost i narativnost u djelima bečkih klasičara; Momignyjeva (1806) analiza Mozartova Gudačkog kvarteta u d-molu, K 421/417b, 1. st.); 9. tjedan (3 sata seminara): vježbe na odabranim primjerima 10. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): hermeneutički pristupi u 19. stoljeću (Bent 1994); Elterleinova analiza Beethovenove Sonate u f-molu, op. 57 11. tjedan (3 sata predavanja): Schumannova analiza Berliozove Fantastične simfonije 12. tjedan (3 sata seminara): analitička radionica - hermeneutički pristupi 13. tjedan (3 sata predavanja): uvod u nauk o glazbenim oblicima i teorije sonatne forme: pretpovijest forme (Mattheson, Niedt, Scheibe, Quantz; Riepel, Koch); pojava pojma, nazivi i prve definicije; teorije sonatne forme u 19. stoljeću (Momigny, Hoffmann, Reicha, Marx, Czerny, Naumann, Richter, Leichtentritt) 14. tjedan (3 sata seminara): primjena obrađenih teorija formena odabranim primjerima 15. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): teorije sonatne forme: 20. stoljeće (Tovey, Schenker, Ratner, Barford, Mellers, Cone, Rosen) Drugi semestar 16. tjedan (3 sata seminara): primjena obrađenih teorija sonatne forme 17 .tjedan (3 sata predavanja): funkcionalne teorije forme: Ratz (1951), Caplin (1998, 2005) 18. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): teorije sonatnosti Hepokoskoga i Darcyja (2006); odnos Caplina i Hepokoskoga; analitičke vježbe 19. tjedan (1 sat predavanja, 2 sat seminara): teorije klasičkih formi i nauci o glazbenim oblicima: zaključna diskusija. 20. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): začeci nauka o harmoniji; Rameau; analiza Rameauova moteta Laboravi clamans (1722); analitičke vježbe 21. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): nauci o harmoniji i metode harmonijske analize: C. Ph. E. Bach, Kirnberger, G. Weber; teorija stupnjeva u hrvatskoj literaturi; Riemann (1893), odjeci teorije funkcija u hrvatskoj literaturi; analitičke vježbe 22. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): Tonnetz, novorimanovski pristupi; diskusija o naucima o harmoniji; analitičke vježbe 23. tjedan (3 sata predavanja): šenkerijanska analiza; generativna teorija tonalitetne glazbe (Lehrdahl & Jackendoff 1983) 24. tjedan (3 sata seminara): šenkerijanska analiza: kritička čitanja (Schenkerova analiza Beethovenove 9. simfonije u d-molu, op.125); predstavljanje domaćih radova 25. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): usporedba Hoffmannove analize (recenzije) Beethovenove 5. simfonije u c-molu, op. 67 i Websterova pristupa analizi Haydnove Simfonije u fis-molu, Hob. 45 (Webster 1991) 26. tjedan (2 sata predavanja, 1 sat seminara): analiza atonalitetne glazbe (Forte 1973; Schuijer 2008; Gligo 1987) 27. tjedan (3 sata predavanja): analiza kroz izvedbu (Cook 1999; 2013); Sonic Visualizer; analiza zvuka: iAnalysis, eAnalysis (Couprie) 28. tjedan (1 sat predavanja, 2 sata seminara): analiza kroz izvedbu, analiza za izvedbu, analiza izvedbe; Utz 2016; Swinkin 2016 29. tjedan (3 sata seminara): o problemima analize glazbe; Kerman 1980; Eggebrecht 1999a 30. tjedan (3 sata seminara): Adorno 1989; zaključna rasprava

Obavezna literatura:

1. Eggebrecht, Hans Heinrich (1999a): O metodi glazbene analize, Muzika, 3, 4, 25-44. Eggebrecht, Hans Heinrich (1999b). Musik verstehen, Wilhelmshaven: Noetzel Verlag. (134f - preporuke za analizu glazbe) Fladt, Hartmut (2005). Satztechnische Topoi, ZGMTH, 2, 2-3, 186 - 195. Cook, Nicholas (1999). Analysing Performance and Performing Analysis, u: Cook, N.; Everist, M. (ur.): Rethinking Music, Oxford & NY: OUP, 239-261. Kerman, Joseph (1980). How We Got into Analysis, and How to Get Out. Critical Inquiry, 7, 311-331. Adorno, Theodor W. (1989): O problemu glazbene analize, Zvuk, 3, 29-40. 1 (MA) Stefanija, Leon (2008): Metode analize glazbe: Povijesno-teorijski ocrt, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo. Bent, Ian D.; Pople, Anthony (2001). Analysis, Grove Music Online, Oxford Music Online, http://www.oxfordmusiconline.com/grovemusic /view/10.1093/gmo/9781561592630.001.0001/ omo-9781561592630-e-0000041862. + tekstovi ili fragmenti odabranih tekstova koji će se obraditi na nastavi

Preporučena literatura:

2. Agawu, Kofi V. (2009). Music as Discourse: Seminotic Adventures in Romantic Music. New York: OUP. Agawu, Kofi V. (1991). Playing with SIgns: A Semiotic Interpretation of Classic Music. Princeton: Princeton University Press. Atken, Hugh (1997). The piece as a whole. Studies of holistic musical analysis. Westport, CT: Praeger Publishers. Allanbrook, Wye J. (1993). Rhythmic Gesture in Mozart: Le Nozze di Figaro and Don Giovanni. Chicago: University of Chicago Press. Bartel, Dietrich (1997). Musica poetica: Musical-rhetorical figures in German Baroque music: Lincoln: University of Nebraska Press. Beck, Hermann (1974). Methoden der Werkanalyse in Musikgeschichte und Gegenwart. Wilhelmshaven: Heinrichhofen Verlag. Bent, Ian D. (1994). Music Analysis in the 19th Century: Volume I: Fugue, Form and Style; Volume II: Hermeneutic Approaches. Cambridge: CUP. Bergé, Pieter (ur., 2011). Musical Form, Forms & Formenlehre: Three methodological approaches. Leuven: Leuven University Press. Caplin, William (1998). Classical Form: A theory of formal functions for the instrumental music of Haydn, Mozart and Beethoven. NY & Oxford: OUP. Caplin, William (2005). On the Relation of Musical Topoi to Formal Function, Eighteenth-Century Music 2/1, 113-124. Cone, Edward T. (1968). Musical Form and Musical Performance. New York: Norton. Cook, Nicholas (2013). Beyond the Score: Music as Performance. Oxford: OUP. Danuser, Hermann (ed.) (1992): Musikalische Interpretation, Laaber: Laaber. Diergarten, Felix (2014). Musikalische Analyse: Begriffe, Geschichten, Methoden. Laaber: Laaber. Gligo, Nikša (1987). Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: teorijske osnove i kriteriji vrednovanja. Zagreb: MIC. Grimalt, Joan (2019). Poučavanje glazbenoga značenja, Theoria 20, 11-29. Forte, Allen (1973). The Structure of Atonal Music. New Haven: Yale University Press. Hatten, Robert (2004). Interpreting Musical Gestures, Topics and Tropes. Bloomington: Indiana University Press. Hepokoski, James & Darcy, Warren (2006). Elements of Sonata Theory. Norms, Types and Deformations in the Late- Eighteenth Century. New York: OUP. Jonas, Oswald (1982). Introduction to the Theory of Heinrich Schenker. New York: Schirmer Books. Kiš Žuvela, Sanja (2011). Zlatni rez i Fibonaccijev niz u glazbi 20. stoljeća. Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara. Kühn, Clemens (1993). Analyse lernen. Kassel etc.: Bärenreiter. Kühn, Clemens (1998). Kompositionsgeschichte in kommentierten Beispielen. Kassel: Bärenreiter, 251-254. Leichtentritt, Hugo (1951). Musical Form. Cambridge MA: Harvard University Press. Lerdahl, Fred & Jackendoff, Ray (1983). A Generative Theory of Tonal Music. Cambridge, MA: MIT Press. Lewin, David (1987). Generalized Musical Intervals and Transformations. New Haven: Yale University Press. Ligeti, György (1958). Pierre Boulez. Entscheidung und Automatik in der Structure 1a. Die Reihe 4: Junge Komponisten, 38-63 // (1960). Pierre Boulez: Decision and Automaticism in Structure 1a, translated by Leo Black. Die Reihe [English edition] 4: Young Composers, 36-62. Marx, Adolph B. (1894). Introduction to the Interpretation of Beethoven Piano Works. Chicago: Clayton W. Summy. Mattheson, Johann (1739). Der volkommene Cappellmeister. Hamburg: Christian Herold. Mirka, Danuta (2014). The Oxford Handbook to Topic Theory. Oxford & NY: OUP. de Momigny, Jérôme-Joseph (1806). Cours complet dharmonie et de composition. Paris: de Momigny. Monelle, Raymond (2006). The Musical Topic: Hunt, Military and Pastoral. Bloomington: Indiana University Press. Nattiez, Jean-Jacques & Dunsby, Jonathan (2000). Linguistic Models and Analysis of Musical Structures, Rivista italiana di musicologia, 35, 1/2, 379- 410. Nowak, Adolf (2015). Musikalische Logik - Prinzipien und Modelle musikalischen Denkens in ihren geschichtlichen Kontexten. Hildesheim: Georg Olms Verlag. Ratner, Leonard G. (1980). Classic Music: Expression, Form, and Style. New York: Schirmer. Ratner, Leonard G. (1991). Topical Content in Mozarts Keyboard Sonatas. Early Music 19, 615-619. Ratz, Erwin (1951). Einführung in die musikalische Formenlehre. Über Formprinzipien in den Inventionen und Fugen Johann Sebastian Bachs und ihre Bedeutung für die Kompositionstechnik Beethovens. Wien: Österreichischer Bundesverlag Reicha, Antoine (1826). Traité d haute composition musicale. Paris: Zetter. Riemann, Hugo (1893). Vereinfachte Harmonielehre oder die Lehre von den tonalen Funktionen der Akkorde. London: Augener. Rink, John (ur., 1995). The Practice of Performance: Studies in Musical Interpretation. Cambridge: CUP. Rink, John (2002). Analysis and (or?) perfeormance. U: Rink, J. (ur.). Musical Performance: A Guide to Understanding. Cambridge: CUP, 35-58. Rosen, Charles (1997). The Classical Style: Haydn, Mozart, Beethoven. NY: Norton. Rosen, Charles (1988). Sonata Forms. NY: Norton. Schenker, Heinrich (1935). Der freie Satz (Neue musikalische Theorien und Phantasien III). Wien: Universal Edition. Schuijer, Michiel (2008). Analyzing Atonal Music: Pitch-Class Set Theory and its Contexts. Rochester: University of Rochester Press.

Ishodi učenja:

1. poznavati najvažnije povijesne i suvremene pristupe analizi glazbe

2. uočavati razliku između normativno-teorijske i znanstvene analize glazbe

3. detaljnije poznavati različite tipove znanstvene analize glazbe

4. osvijestiti značaj i ulogu analize glazbe iz perspektive skladatelja, izvođača, slušatelja i muzikologa

5. kompetentno primijeniti obrađene analitičke metode

6. razvijati vlastite analitičke pristupe

7. razlikovati, klasificirati i vrednovati različite izvedbene poetike

8. poznavati temeljnu literaturu s područja metodologije analize glazbe

9. kritički čitati izvorne tekstove s područja analize glazbe

10. pismeno i/ili usmeno artikulirati vlastite analitičke nalaze

Legenda

P - Predavanje

S - Seminar