Sadržaj predmeta

Dramatologija I ( B 200-4 )

Šifra:

62508

Visoko učilište:

Akademija dramske umjetnosti

ECTS bodovi:

4.0

Opterećenje:

30(P)

Nositelji:

izv. prof. Goran Pavlić

Izvođači:

izv. prof. Goran Pavlić (P)

Opis predmeta:

Ciljevi predmeta: Glavni cilj Dramatologije I-b je omogućiti studentima snalaženje u pojmovnom sustavu klasičnih dramaturških teorija od francuskog klasicizma do romantizma s naglaskom na komparativnoj analizi i kontekstualizaciji ključnih kazališno-estetičkih spisa; eseja, knjiga, kritika, autopoetičkih i programatskih tekstova koji su nastajali kao rezultat različitih filozofskih, teorijsko-dramaturških i praktičko-dramaturških pristupa dramskom i izvedbenom fenomenu, od epohe do epohe, od žanra do žanra, ali i ovisno o kulturološkom kontekstu nacionalnih i transnacionalnih kazališnih sredina. Uvodno se određuje područje dramatoloških istraživanja u kontekstu kazališne estetike, teatrologije, teorija izvedbe i kulturalnih studija kako bi se analiza klasičnih poetičkih pristupa dramskoj i kazališnoj umjetnini sagledala u kontekstu recentnih teorija. Obrađuje se odnos dramskoga teksta i teksta izvedbe, kao i recepcija dramske i kazališne umjetnine. Uz ključne poetičke spise posvećene analizi dramskog i kazališnog fenomena, analiziraju se i primjeri iz dramske prakse. Programom kolegija obuhvaćeni su i dramatološki problemi na razmeđu zapadnog kazališta i kazališta istoka. Nastava je predviđena u obliku predavanja upotpunjenih individualnim studentskim prezentacijama (u usmenom i(li) pismenom obliku). Glavnina nastave sastojat će se od predavanja koja daju temelje za analizu, te od same analize i interpretacije različitih tipova odabrane građe za koju je potrebna redovita priprema slušatelja. Ishodi učenja: 1. Snalaženje u temeljnom pojmovnom sustavu klasičnih dramaturških teorija; 2. Primjena stečenih znanja na analizu konkretnog dramskog teksta; 3. Uočavanje mogućnosti suvremene kontekstualizacije klasičnih kazališno-estetičkih pojmova; 4. Sposobnost komparacije i primjene stečenih teorijskih i analitičkih znanja u dramaturškoj praksi. Sadržaj predmeta: 1. KLASICISTIČKA POETIKA. Uvod u klasicističku poetiku. Pregled temeljnih estetičkih pojmova i problema. Doktrina i pravila. 2. KLASICISTIČKA DRAMATURGIJA I. Unutrašnja struktura tragedije (po Schereru) Jedinstva. Analiza primjera. 3. KLASICISTIČKA DRAMATURGIJA II. Vanjska struktura tragedije (po Schereru). Dramsko scensko. Analiza primjera. 4. KLASICISTIČKA DRAMATURGIJA III. Klasicistička dramaturgija sagledana u kontekstu estetike perioda. Malherbe, Chapelain, Descartes, Boileau, dAubignac, Corneille. Suvremena dramatološka čitanja klasicističke dramske literature. 5. KOMEDIJA KLASICIZMA. Dramaturški problemi klasicističke komedije. Analiza primjera. 6. ESTETIČKE RASPRAVE OSAMNAESTOG STOLJEĆA. Kazališne teorije u kontekstu estetičkih rasprava osamnaestog stoljeća. 7. DIDEROTOVO NASLJEĐE. Diderotova kazališna estetika. Prevrednovanje Diderotova doprinosa iz motrišta suvremenih teorija izvedbe. 8. DRAMATOLOŠKA ČITANJA TEMELJNIH ESTETIČKIH POJMOVA ROMANTIZMA. Umjesto oponašanja prirode prirodno oponašanje. Neponovljivo pojedinačno nasuprot klasicističkom općem. Definicija ljepote. Promjena u konceptu tragičnoga. 9. Lessingova Hamburška dramaturgija u kontekstu estetičkih rasprava romantizma. 10. DRAMATOLOŠKI PRISTUP TEORIJI EINFHLUNGA. Herderov pojam izražavajuće ljepote i suosjećajne harmoničnosti. Meinersov pojam Einfhlunga kao uosjećanja, suosjećanja, odnosno uživljavanja. Važnost estetskih teorija T. i R. Vischera za suvremenu dramatologiju. 11.ESTETSKI POJAM GENIJA U ROMANTIZMU . Dramaturške rasprave romantizma i estetski pojam genija: Lessing, Schlegel, Herder, Schiller.. 12. SCHLEGEL O DRAMSKOJ UMJETNOSTI. O Schlegelovim Predavanjima o dramskoj umjetnosti i književnosti. 13. HEGEL O FILOZOFIJI LIJEPE UMJETNOSTI. Rasprava o dramatološkim problemima u vezi Hegelove Filozofije lijepe umjetnosti. 14. INDIJSKI KANONIK IGRE. Natja Shastra. Načini glumčeva izražavanja. Abhinaja. Kazališno-estetički pojmovi. Problem unutrašnjeg izraza kao sposobnosti uživljavanja, doživljavanja, transformacije i identifikacije. 15. JAPANSKA DRAMA I KAZALIŠTE: ESTETIČKA TERMINOLOGIJA. Upućuje se na temeljna obilježja dramskih uzoraka i kazališnih formi (kabuki, no, bunraku, joruri). Objašnjavaju se estetički, odnosno dramatološki pojmovi hana, yugen, kokoro, rojaku, myo, monomane , ka-bu-isshin. Obveze studenata: Redovito pohađanje, tjedna priprema najavljene gradje za analizu i izrada eseja kao dijela ispitne obveze.

Obavezna literatura:

1. Obvezna literatura: 1. 1.Boileau, Nicolas: Pjesničko umijeće, Zagreb 1975. 2. 2.Carlson, M. Kazališne teorije, II, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1996-1997. Hrvatski centar ITI, Zagreb 1996. 3. 3.Diderot, Denis: Paradoks o glumcu, Zagreb 1958. 4. 4.Lessing, G. E.: Hamburška dramaturgija (pisma 1-3, 10, 15, 19, 28, 29, 35, 37-39, 44-46, 48, 49, 59, 74-83, 86-94) 5. 5.Lešić, Zdenko: Teorija drame II, Sarajevo 1979.

Preporučena literatura:

2. Preporučena literatura: 1.Dietrich, Margaret: Europische Drammaturgie, Wien 1952 2.Naugrette, Catherine: Lesthtique thtrale, Nathan, Paris 2000 3.Pfister, Manfred: Drama, Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998. 4.Scherer, J.: la Dramaturgie classique en France, Nizet, Paris 1950 5.Teorija drame: renesansa i klasicizam III, prir. J. Hristić, Univerzitet umetnosti, Beograd 1976. . 6.Zuppa, Vjeran, Uvod u dramatologiju, Antibarbarus, Zagreb 1995.

Preduvjeti za upis predmeta:

Dramatologija I ( A 200-4 ) (odslušan)

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
3	Filmska i televizijska režija	prijediplomski	2	izborni
4	Kazališna režija i radiofonija	prijediplomski	2	obavezni
7	Dramaturgija	prijediplomski	2	obavezni
22	Produkcija audiovizualnih i multimedijskih projekata	diplomski	2	izborni
23	Produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti	diplomski	2	izborni
3	Filmska i televizijska režija	prijediplomski	4	izborni
5	Gluma	prijediplomski	4	obavezni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanja