Sadržaj predmeta

Filmsko svjetlo ( A 200-2 )

Šifra:

66242

Visoko učilište:

Akademija dramske umjetnosti

ECTS bodovi:

2.0

Opterećenje:

30(P)

Nositelji:

izv. prof. art. Branko Linta

Izvođači:

izv. prof. art. Branko Linta (P)

Opis predmeta:

Ciljevi predmeta: Predmet je vezan uz glavni umjetnički predmet Umjeće snimanja film i video (A i B 400-4). Umjetnički predmet obuhvaća predavanja, umjetničku nastavu, grupnu i individualnu te umjetničku nastavnu produkciju u timskom radu na programu Filmske i tv režije. U okviru savladavanja složenijih snimateljskih zadataka s naglaskom na funkcionalno i kreativno korištenje svjetla studente se potiče na timski rad, na učestaliju suradnju sa studentima studijskog programa Filmska režija i samostalne snimateljske radove. Ulazne kompetencije: Potvrda nadarenosti i sposobnosti za svladavanje jednostavnijih snimateljskih zadaća te stečeno znanje na ranijim kolegijima studija Snimanja. Studenti drugih filmskih studija mogu upisati kolegij, ali bez mogućnosti snimateljskog rada u umjetničko nastavnoj produkciji. Ishodi učenja: - Studenti će biti u stanju razumjeti od koje je važnosti svjetlo u stvaranju filmske slike na osnovu na primjera i analiza predložaka iz povijesti filma te će sami moći primjeniti neke od metoda izloženih u nastavi. - Biti će u stanju snimiti scene u kojima se očekuje, sukladno filmskoj priči i knjizi snimanja, a u dogovoru s redateljem, stvaranje zahtjevnih atmosfera; filmnoira, komedija, naturalističkog ili neorelističkog koncepta svjetla, a sve kroz kontroliranje slike kontrastom, tonskom ljestvicom, difuznim svjetlom, svjetlosnim krupnim planom, kontinuitetom svjetla i osnovnom svjetlosnom pozicijom. - Student će znati osnovne teorijske postavke fenomena svjetla. - Nakon analiza svojih i tuđih radova na nastavi, studenti će biti u stanju kompetentno se koristiti provjerenim kriterijma u procjenjivanju osobnih kreativnih i tehničkih zadaća u profesionalnoj praksi. - Studenti će moći i znati artikulirano prezentirati vlastiti pristup određenoj filmskoj priči, obraniti svoje ideje te ih zatim i sprovesti u djelo stvorivši krajni rezultat, koji će biti zadovoljavajući; sa stanovišta načina upotrebljavanja i korištenja tehnologija, suvremenih ili starijih tehnika, te onih visoko estetskih zahtjeva sprovedenih kroz jako izražajno filmsko sredstvo - svjetlo. Sadržaj predmeta: Peti semestar 1. Uvod u kolegij. Upoznavanje s temeljnim odrednicama kolegija. Svjetlo i sjena, Percepcija predmeta i uloga svjetla i sjene u svakodnevnom životu. Brewster "Letter on Natural Magic". Efekt inverzije, intagllia. Svjetlo kao i sjena važan signal za mozak. Četri osnovne funkcije svjetla. R. Arnhaim o svjetlu. 2. Smjer svjetla, trodemizonalna priroda svjetla, dnevno i umjetno svjetlo. Fizička definicija svjetla. Električarske "definicije" svjetla. Spektralni sastav umjetnog i dnevnog svjetla. Sistematizacija svjetlosnih sklopova. Bačena sjena. Površinske sjene. Smjer fiksira oblik predmeta. Kut svjetla. Zakon o 45 stupnja. 3. Modeliranje svjetlom, stvaranje volumena predmeta i lica. Kada je jaje najviše jaje. Kada je lice najviše lice. Tročetvrtinsko svjetlo. Sjena i informacija. Leonardo i renesansna sjena. Rokoko-empiristička sjena. Clair-obscur. 4. Kontrast svjetla. Izračunavanje kontrasta. Formula kojom izračunavamo odnose svjetla i sjene. Odnos glavnog i prednjeg svjetla. Svjetlomjer. Pojmovi 2:1, 3:1, 5:1, 9:1, i 17:1. Ostali čimbenici kontrasta slike. Svjetlo za kostim. Kontrast na videu. 5. Sastavni elementi OSP i četri osnovna svjetla kojima se služimo u portretiranju u slikarstvu, fotografiji i filmu. Prednje ili dopunsko. Stražnje ili akcentirajuće. Pozadinsko ili dubinsko. Glavno i tročetvrtinsko. 6. Prednje dopunsko svjetlo i njegove osnovne karakteristike u slikarstvu i fotografiji. Slikarstvo Maneta. Plošni način "slikanja" svjetlom. Najbolje opisuje oblik, ispravljana nepravilnosti lica. Sjaj u očima. Isticanje boje na račun sjene. Video snimanje i prednje svjetlo. Isticanje materije, tekstila i finih detalja. 7. Stražnje akcentirajuće svjetlo i njegova primjena na filmu i fotografiji. Krupni plan i stražnje svjetlo. Stražnje svjetlo u pejsažu. Isticanje atmosfere. Dim. Problem mjerenja stražnjeg svjetla. Panglas. Crno-bijeli film i film u boji u odnosu na stražnje svjetlo. Snimanje u protusvjetlu. "Varanje" protusvjetlom u eksterijeru. Problem kontinuiteta u uvjetima protusvjetla. 8. Pozadinsko dubinsko svjetlo. Glavna funkcija pozadinskog svjetla. Psihološki i fizikalni efekti planova različitih boja. Stereoskopska iluzija. Specijalni filteri i osjet oštrine slike. Kombinacije boja s obzirom na odnos prvog plana i pozadine. Kontrola pozadine u eksterijeru. Silueta. Smjer osvjetljavanje pozadine. Razne tehnike neravnomjenog osvjetljavanja pozadine. "Cucoloris","Čirubiru". Gobo. 9. Glavno ili tročetvrtinsko svjetlo. Razlika između statičnog i pokretnog portreta. Logika svjetla u interijeru. Ekonomičnost tročetvrtinskog svjetla u odnosu na gledateljevu percepciju. Tehnička uvjetovanost. Osvjetljavanje većih prostora tročetvrtinskim svjetlom. Asimetrična dvojna OSP. Prednje svjetlo u dvojnoj OSP. Pozadinsko svjetlo u dvojnoj OSP. Postava svjetla za tv "sapunicu". Monitor. 10. Holivudsko svjetlo. Projektori. Širina i kut svjetlosnog sklopa. Različite veličine i njihovi nazivi. Fresnelova leća. "Sita", "vrata", "klape"itd. Pet bitnih osobina. Vrline i mane. Razotkrivajuće sjene. 11. Kvaliteta svjetla. Nova atmosfera nova kvaliteta svjetla. Likovna i funkcionalna strana. Svjetlo u prirodi. Metereološki uvjeti. Svjetlo u studiju. 12. Difuzno svjetlo. Definicija pojma. Primarni i sekundarni izvori svjetla. Smjer padanja zraka svjetla. Mekoća sjena. Najveći izvor difuznog svjetla. Opće difuzno svijetlo. Odbijeno svjetlo. Ekonomičnost i praktičnost. 13. Flamansko svjetlo. Usmjereno difuzno svjetlo. Kontrast. Minibrut, Kino flo, Paus-papir itd. Podesno za snimanje stakla i srebra. Mane flamanskog svjetla. Digitalno snimanje. HD. 14. Tonalitet slike. Geometrijska sredina. 18% refleksije. Asimetrični raspored. Tri temeljne grupe. 15. Srednja ljestvica. Harmoničan raspored. Medium key. Kontrast 3:1. Vjeran prikaz stvarnosti. Video. Gama. Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, izrada snimateljskih vježbi, sudjelovanje u timskom radu na umjetničkoj nastavnoj produkciji studija Filmske i tv režije.

Obavezna literatura:

1. 1. Tanhofer, Nikola. Filmska fotografija, Snimateljska stenografija str.217-321, Filmoteka 16, Zagreb, 1980. 2. Midžić, Enes. Govor oko kamere, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2006. 3. Midžić, Enes. Živuće fotografije i pokretne slike, str.26-44, Školska knjiga, Zagreb 2009.

Preporučena literatura:

2. Enes Midžić : Govor oko kamere

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
12	Filmsko i video snimanje	diplomski	1	izborni
13	Oblikovanje svjetla	diplomski	1	obavezni
12	Filmsko i video snimanje	diplomski	3	izborni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanja