Sadržaj predmeta

Kazališna kritika ( 020-2 )

Šifra:

72836

Visoko učilište:

Akademija dramske umjetnosti

ECTS bodovi:

2.0

Opterećenje:

30(PK)

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Nataša Govedić

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Nataša Govedić (PK)

Opis predmeta:

KRITIKA KAO ARGUMENTACIJSKI I DIJALOŠKI PROCES Iako je kritika kao literarna forma nastala u isto doba kad i medijski (novinski) uspostavljena javnost, i to prvenstveno zato da bi srednja klasa osamnaestog stoljeća mogla imati "upućenog i pouzdanog vodiča" kroz sve veću kulturnu ponudu zabavljačkih, ali i politički kontroverznih sadržaja za koje je potrebno argumentacijsko arbitriranje (kako navodi Terry Eagleton), u dvadesetom stoljeću postaje jasno da je kritičarska pozicija daleko kompleksnija i od mentorske i od društvenokritičke i od propagandističke funkcije pisanog teksta koji poseže za određenim kriterijima evaluacije. Kritičar je prije svega dijaloški posrednik između nekoliko stvaralačkih i recepcijskih zajednica: između umjetnika i javnosti, između analitičke struke i javnosti, kao i između različitih kritičarskih pristupa promišljanja umjetničkog čina. U svojim najcjenjenijim, književnim vrhuncima, kritika se tijekom 20. stoljeća otima uslužnim djelatnostima i postaje neka vrsta "strateškog promišljanja" umjetničkih procesa ili zasebne umjetnosti, kako glasi formulacija Waltera Benjamina. No jednako je tako činjenica da s porastom masovnih medija u proteklom stoljeću kritika kao profesija sve više gubi na analitičkoj važnosti, postajući neka vrsta marketinškog posrednika između kulturnih institucija i publike. Brojne novine, televizijske kuće i kasnije internetski portali uopće ne drže do toga da se spomenuto kritičarsko posredništvo služi ikakvim sofisticiranim analitičkim alatima. Dapače, najdostupnija je ona "kritika" koja faktički samo izvještava o najosnovnijim namjerama autora predstave ili senzacionalistički podilazi voajerskom praćenju izvedbenih ili književnih diva (nudeći dojmove ili "evaluacije", a ne argumentirana mišljenja). Dodatan je problem što se kritika u dvadesetom stoljeću s jedne strane grana prema prikrivenom kulturnom marketingu, a s druge postaje jedna od strukovnih specijalizacija unutar akademskog proučavanja različitih umjetnosti, što je sve više približava znanstvenom diskurzu, a sve više udaljava i od participacije kritičara u umjetničkim procesima i od mogućnosti sustavne ideologijske kritike društva kojem se obraća. Cilj je kolegija podržati kritiku kao autorski, argumentacijski i dijaloški proces, nužan za sve etape umjetničkog stvaranja, promišljajući kritičke procese znatno šire od jednokratnog javnoevalucijskog momenta pisanja i obavljivanja recenzije umjetničkog rada u nekome od medija. tema u ljetnom semestru 2023/2024 akad.god. KRITIKA ILI RAD S UNUTARNJIM KRITERIJIMA STVARALAŠTVA Kako se nosimo sa svojim unutarnjim kritičarem? Kako funkcionira veza za između intuicije i refleksije? Znamo li da umjetnički proces uvijek pokreću kritička pitanja: izbor teme, izbor suradnika, izbor stila - sve to spada u naše krtitičke kompetencije? Što nam pomaže u izgradnji kritičarskih kompetencija? Čega se više bojimo: šutnje o svom djelu ili reakcija? Kolegij se bavi pitanjem koliko je za umjetnicu ili umjetnika važno ne samo da zna "primiti kritiku" nastavnika, struke i šireg građanstva, nego da se ne boji raditi sa svojim unutarnjim analitičkim glasovima. Kritika se definira kao kreativni proces pripreme umjetničkog djela u kojemu moramo izdržati suočenje s različitim inspirativnim, ali i neugodnim pitanjima. Metodološki, važno je redovito pohađati kolegij i obavljati redovite krativne zadatke. Kolegij također zagovara usporedbu među različitim umjetnostima (izvedbenim, filmski, literarnim, vizualnim itd.) te suradnju među polaznicima oko uspostavljanja i njegovanja uvažavalačkog dijaloga. Čitanja: od Van Goghovih Pisma bratu, Dnevnika Virginije Woolf, Rilkeovih Zapisa Maltea Laurids Briggea, Joyceova Portreta umjetnika u mladosti, Krležine proze o vlastitom odrastanju i sazrijevanju likova umjetnika, do Patti Smith i njena romana Tek djeca, Habjanove Pjesme mladom umjetniku i Vuongova romana Na zemlji smo nakratko predivni. --

Obavezna literatura:

1. Buber, Martin (1947). Between Man and Man, London: Routledge

2. Eagleton, Terry (1984). The Function of Criticism, London: Verso

3. Fischer-Lichte, Erica (2009). Estetika performativne umjetnosti,Sarajevo: TKD Šahinpahić

4. Foucalut, Michel (2001). Fearless Speech, Los Angeles: Semiogtext(e)

5. Goffman, Erving (1969). The Presentation of Self in Everyday Life, London: Penguin

6. Nussbaum, Martha C. (2012). Ne profitu: Zašto demokracija treba humanistiku, Zagreb: AGM

7. Pfister, Manfred (1998). Drama. Teorija i analiza, Zagreb: Hrvatski centar ITI

8. Weber, Samuel (2004). Theatricality as Medium, New York:Fordham University Press.

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
2	Snimanje	prijediplomski	2	izborni
6	Produkcija	prijediplomski	2	izborni
13	Oblikovanje svjetla	diplomski	2	izborni
17	Kazališna režija i radiofonija	diplomski	2	izborni
22	Produkcija audiovizualnih i multimedijskih projekata	diplomski	2	izborni
23	Produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti	diplomski	2	izborni
25	Filmska dramaturgija	diplomski	2	izborni
26	Dramaturgija izvedbe	diplomski	2	izborni
33	Dramsko pismo i filmsko pismo	diplomski	2	izborni
34	Kazališna dramaturgija	diplomski	2	izborni
6	Produkcija	prijediplomski	4	izborni
7	Dramaturgija	prijediplomski	4	izborni
13	Oblikovanje svjetla	diplomski	4	izborni
17	Kazališna režija i radiofonija	diplomski	4	izborni
22	Produkcija audiovizualnih i multimedijskih projekata	diplomski	4	izborni
25	Filmska dramaturgija	diplomski	4	izborni
26	Dramaturgija izvedbe	diplomski	4	izborni
33	Dramsko pismo i filmsko pismo	diplomski	4	izborni
34	Kazališna dramaturgija	diplomski	4	izborni
6	Produkcija	prijediplomski	6	izborni
7	Dramaturgija	prijediplomski	6	izborni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

PK - Vježbe u praktikumu