Sadržaj predmeta

Svjetska književnost ( B 200-2 )

Šifra:

61221

Visoko učilište:

Akademija dramske umjetnosti

ECTS bodovi:

2.0

Opterećenje:

30(P)

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Nataša Govedić

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Nataša Govedić (P)

Opis predmeta:

Ciljevi kolegija: Studenti glume (kojima je ovo obavezni kolegij), ali i studenti drugih Odsjeka ADU (kojima je ovo izborni kolegij) rade tijekom čitave karijere s literarnim predlošcima, zbog čega je glavni cilj kolegija je uspostaviti vokabular pristupa seminalnim djelima svjetske književnosti koji ulazi u tvorbene aspekte klasika, njihovu međusobnu usporedbu i analitičku razradu. Studenti također uče na koje se sve načine kulturalno uspostavljaju i mijenjaju kanoni svjetske književnosti, što je usporedivo s kanonima izvedbenih repertoara i lektirnih naslova. Studenti mogu izabrati nekoliko kanona po kojima će se oblikovati nastava (primjerice, Bloomov i Hergešićev kanon, kanon postkolonijalne književnosti, kanon feminističke književnosti itd), dakle aktivno su uključeni u izbor naslova koji se obrađuje, zbog čega je za kolegij važno imati i ranije uspostavljeno, makar i elementarno znanje o književnom tekstu i književnoj teoriji, baš kao i njihovoj povezanosti. Komparatistički pristup književnosti ne samo zapadnog kruga, nego globalnim klasicima, oslanja se na čitav niz komparativno-kritičkih i pomnih čitanja, koja se na trećoj godini BA studija nadograđuju na prethodno izvedbeno iskustvo i čitateljsko znanje. Uvjeti upisa kolegija: Položen kolegij Svjetska književnost A Sadržaj kolegija: Proučavanje prirode svjetske književnosti. Struktura i analiza književnog teksta. Stilistika. Klasifikacija književnosti. Poezija. Proza. Drama. Metodologija proučavanja književnosti. 16.Utopija Thomasa Morusa i njezini srodnici Pregled najvažnijih književnih utopija koje su prethodile Morisovoj i koje su kasnije bile njom inspirirane.Posebnu pozornost posvetit će se Petrićevoj knjižici o idealnom gradu te Campanellinoj knjizi Citta del sole.Posebnu pozornost posvetit će se mehaničkim rajevima.Prijetvorbe toposa lijepog mjesta. 17.Montaigneovi eseji Na temelju Vinjinog cjelovitog prijevoda Montaigneovih eseja analizirat će se to veličanstveno djelo i njegov pisac.Obradit će se pitanja o esejistici kao književnoj vrsti od antike do danas. Posebnu pozornost posvetit će se francuskoj i engleskoj esejistici 18. i 19. stoljeća. Analiza nekih proza Jonathana Swifta, Voltairea. Rađanje moderne kazališne i teatraske kritike.Lessinogova Hamburška dramaturgija. 18.Calderonov kazališni svijet Premda je u središtu kazališni svijet Pedra Calderona obradit će se neke velike teme španjolske književnosti.Celestina. Don Huan Tirsa de Moline kao pratekst ove teme i njegove mlađe varijacije. Kriza španjolske književnost u vrijeme Francisca Goye. Likovnost kao tema književnosti.Van Goghova pisma. 19.Ovidijeve Metamorfoze kao rezervoar književnih motiva Raspravljaju se najvažnije pretvorbe opisane u ovom klasičnom djelu.Motiv Akisa i Galatee u svjetskoj književnosti. Petronijev fragment pronađen u Trogiru.Pitanje culinarije u književnoj povijesti. Satirikon. J.M.Simmel: Može i bez kavijara.Gunther Grass Lumbur. 20. Engleska prozna književnost 18. stoljeća Rođenje modernog romana zbilo se u Engleskoj.Proučit će se povijesni razvitak žanra u ovom vremenu od Defoea i Richardsona do Smolleta i Sternea a zatim će se dati prilog socioligiji književnosti onoga doba, opisati status publike, njezine zahtijeve kao i ideološke promjene koje su vodile Francuskoj revoluciji. Dr Samuel Johnson i njegov krug.Bošković u Londonu. Hrvatski pisac talijanskih romana s engleskim boravištem Ivan Franjo Biundović. 21. Faust i njegovi književni svjetovi Izvori mita o Faustu te prve pretvorbe u klasičnim književnim djelima.Christofer Marlowe Doctor Faustus. Prikazi đavla u europskoj baroknoj književnosti.Različite varijacije priče o prodaji duše đavlu. Goetheov Faust kao klasično djelo svjetske književnosti. 22. Danilo Kiš i Ivo Andrić Analiza nedovršene pripovjetke Dug Danila Kiša iz knjige Lauata i ožiljci.Naglašava se prikaz Ive Andrića u pripovjesti, njegovog smrtnog časa i razlaže pogled na i dvije koncepcije (Andrićevu i Kiševu) o tretiranju historijskih izvora u modernom romanu.Kišev tekst je svojevrsni polemički odgovor kritičarima koji su mu zamjerali ono što Andriću nisu nikad. 23. E.A. Poe i njegov utjecaj na europsku i hrvatsku književnost Pored pogleda na američku književnost iz prve polovice XIX. stoljeća pokazat će se veliki uspjeh što su ga imale Poeove pripovjetke ali i poezija u Europi.Slučaj Baudelaireova prijevoda. Matoševa inspiriranost ovim autorom.Fantastična novelistika.Njemački pisac E.T. Hoffmann i njegov fantastični svijet. 24. Teorije komičnog u Francuskoj od Baudelairea preko Bergsona do Bretona Opisat će se vrlo uvjerljiv i raznovrstan niz pogleda na komičnost franczuskih autora među kojima dominira Baudelaireovo promišljanje kiparstva i njegovog odnosa prema smjehovnom,zatim mehanicistička teorija komike u Bergsonovom spisu O smijehu.I konačno nadrwalisti su dali vrlo zanimljivu teporiju dosjetke koja se oslanjala na Freudov spis o vicu i njegovom odnosu prema nesvjesnom.Iznijet će se i pogledi L.Pirandella na humorizam i njegov odnos prema klasičnoj definiciji komičnog.Utjecaji na Ranka Marinkovića 25. Teorija karnevala i karnevalizacije prema Mihajlu Bachtinu Detaljna analiza Bahtinovih postavki izvedenih na djelu François Rabelais Gargantua i Pantagruel.Pokazat će se utjecaj Bahtinov na strukturalizam Barthesa i poststrukturalizam Kristeve. Analiza njegove teorije dijalogičnost.Roman Majstor i Margarita u svjetlu ovih teoretskih pogleda. 26.Prilozi teoriji seksualnosti od Simon de Bauvaire do Michel Faucaulta, od Sigmunda Freuda do Judith Butler Iznijet će se noviji pogledi na rodnu problematiku i posebno na arbitraran odnos spola i roda. Pitanja hermafroditizma u literaturi i znanosti.Povijest seksualnosti kao retoričko pitanje.Pogled na čitav Fuocaultov opus.Knjiga o kažnjavanju i kaznenim institucijama. Prikazivanje bolesti u književnosti. 27. Uglazbljena književnost:libretto u kulturnoj povijesti Povijest libretta povezan je s idejama o dramatiziranoj gloazbi koju su izvodili platonistički filozofi u drugoj polovici XVI. stoljeća.Rasravljat će se povijest rane libretistike u XVII. stoljeću i posebno njezin razvitak u Veneciji.Mozartove opere i njihova libretta. Čarobna frula kao primjer književnog djela s masonoskom simbologijom,Krug Ignatza Borna u Beču. 28. Pitanja nacionalnog identiteta , pisci s dvije i više domovina Na primjeru pisaca kao što su Conrad, Kafka, Kundera i niz drugih autora prikazat će se pitanja višeznačnih identiteta nekih pojedinaca a onda i književnosti nekih gradova u kojima se književnost razvija kao u enklavama koje su opkoljene drugim matičnim književnostima.Pitanje razdvajanja ruske i ukrajinske književnosti. 29.Ars memoria: Raymond Lulle,Giulio Camillo,Giordano Bruno,Robert Fludd Na osnovu istraživanja Francis Yeats iznijet će se pogledi na niz autora koji su se zavili tajnim znakovima i alekomijskim sustavima u književnosti ranog novog vijeka.Posebna pozornost posvetit će se načelima ars memoriae i to u djelu Del teatro hrvatskog izbjeglice Diuvnjaka Giulia Camilla. Također će se prikazati neki heretički tekstovi Giordana Bruna. Stanje znanosti i umjetnosti na manirističkom dvoru Rudolfa II. u Pragu. Manirizam i njegovo prikazivanje svijta kao labirinta. 30. Komparativna književnost Na brojnim primjerima objašnjavaju se pojmovi svjetska književnost pa onda istraživanje književnih utjecaja,posrednika, prevoditelja.Kritički pogled na hrvatske sintetske priručnike o svjetskoj književnosti. Ivo Hergešić i njegova škola.Milivoj Solar i njegova škola.Hrvatska leksikografija:Skalić, Ujević, Krleža.

Obavezna literatura:

1. Afrička književnost, Književna smotra, br. 59-60, 1985. Auerbach, E. Mimeza, Hena com, Zagreb 2004. Averincev, S. Poetika ranovizantijske književnosti, SKZ, Beograd 1952

2. Beckett, Quorum, br. 2-3, br. 4, 1990. Bahtin, M. O romanu, Nolit, Beograd 1989. Bahtin, M. Problemi poetike Dostojevskog, Nolit, Beograd 1967. Bahtin, M. Stvaralaštvo F. Rabelaisa, Nolit, Beograd 1978. Benčić, Ž. Barok i avangarda, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1991. Bialostocki, J. Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1986. Burke, P. Junaci, nitkovi, lude, Školska knjiga, Zagreb 1991

3. Čale, F. Petrarca i petrarkizam, Školska knjiga, Zagreb 1971. Curtius, E. R. Eseji iz evropske književnosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1964. Curtius, E. R. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Matica hrvatska, Zagreb 1971.(2. izd. Naprijed, Zagreb 1998.)

4. Davis, N. Z. Povratak Martina Guerrea, Konzor, Zagreb 2001. De Sanctis, F. Povijest talijanske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 1955. Duby, G. Vitez, žena i svećenik, Logos, Split 1987. Dostojevski, Književna smotra, br. 43-44, 1981.

5. Flaker, A. & Škreb, Z. Stilovi i razdoblja, Matica hrvatska, Zagreb 1964. Flaker. A. Ruska avangarda, Liber, Zagreb 1984. Frye, N. Veliki kod(eks), Prosveta, Beograd 1985.

6. Ginzburg, C. Sir i crvi, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1989. Hauser, A. Socijalna istorija umetnosti i književnosti I-II, Kultura, Beograd 1962-1966. Hergešić, I. Književni portreti, Stvarnost, Zagreb 1967. Hergešić, I. Shakespeare, Moliere, Goethe, Znanje, Zagreb 1978. Hocke, G. R. Manirizam u književnosti, Cekade, Zagreb 1984. Hrvatske indije,Mos /Bridge,Zagreb,1990,sv.IV Zagreb Huizinga, J. Homo ludens, Naprijed, Zagreb 1992. Huizinga, J. Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb 1991.

7. James Joyce & Virginia Woolf, Književna smotra, br. 45, 1982. Le Goff, J. Intelektualci u srednjem vijeku, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1982. Le Goff, J. Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb 1993. Lesky, A. Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb 2001.

8. Novak, Slobodan Prosperov, Knjiga o teatru, AGM, Zagreb,2014. Novi srednji vijek, prir. A. Zlatar, Treći program Hrvatskoga radija, br. 37, 1992.

9. Postmoderna ili borba za budućnost, August Cesarec, Zagreb 1993. Povijest svjetske književnosti, I-VII, Mladost, Zagreb 1974-1982. Postmodernizam, Republika, br. 10-11-12, 1985. Proust s onu stranu ogledala, prir. A. Zlatar, Gordogan, br. 17-18, 1985. Praz, M. Agonija romantizma, Nolit, Beograd 1974.

Preduvjeti za upis predmeta:

Svjetska književnost ( A 200-2 ) (položen)

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
1	Montaža	prijediplomski	2	izborni
2	Snimanje	prijediplomski	2	izborni
7	Dramaturgija	prijediplomski	2	izborni
22	Produkcija audiovizualnih i multimedijskih projekata	diplomski	2	izborni
23	Produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti	diplomski	2	izborni
1	Montaža	prijediplomski	4	izborni
2	Snimanje	prijediplomski	4	izborni
3	Filmska i televizijska režija	prijediplomski	4	obavezni
7	Dramaturgija	prijediplomski	4	izborni
22	Produkcija audiovizualnih i multimedijskih projekata	diplomski	4	izborni
23	Produkcija scenskih i izvedbenih umjetnosti	diplomski	4	izborni
1	Montaža	prijediplomski	6	izborni
2	Snimanje	prijediplomski	6	izborni
7	Dramaturgija	prijediplomski	6	izborni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanja