Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Uvod u studij južnoslavenskih književnosti

Šifra:
37510
Visoko učilište:
Filozofski fakultet
ECTS bodovi:
4.0
Opterećenje:
15(P) + 15(S)
Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Ivana Latković

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Ivana Latković (P, S)

prof. dr. sc. Zvonko Kovač (P, S)

Opis predmeta:
Naziv studija: Južna slavistika (južnoslavenski jezici i književnosti) Naziv kolegija: Uvod u studij južnoslavenskih književnosti Nositelj/izvoditelj kolegija: dr. sc. Zvonko Kovač, red. prof./ Ivan Majić, znanstveni novak ECTS-bodovi: 4 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar, ljetni Status: obvezatni kolegij Oblik nastave: seminar Uvjeti za upis kolegija: za studente južne slavistike izvršene obaveze u seminaru iz kolegija Uvod u južnoslavensko jezikoslovlje, za ostale studente bez uvjeta Cilj kolegija: Cilj je kolegija razviti sposobnost književno-kritičkoga i stručnoga čitanja i raspravljanja te osposobiti studente za pisanje seminarskih radova iz književnosti. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij uvodi studente u književno-kritički i književno-znanstveni rad, problematizira pitanja čitanja i tumačenja književnih tekstova, osobito s obzirom na žanrovske posebnosti različitih književnih rodova i vrsta, njihovih različitih književnopovijesnih evaluacija te otvara probleme suvremenih književno-kulturnih teorija i njihovih primjena na konkretne kulturno-književne produkte. Uglavnom će analiza biti usmjerena prema književnim tekstovima, ali i kazališno-dramskim uprizorenjima te filmskim adaptacijama. Kolegij je namijenjen prvenstveno studentima studija južne slavistike kao osnovni za studij književnosti, ali je otvoren i drugim studijskim grupama kao izborni. Korištene metode: Naročita pozornost u predavanjima posvećuje se pitanjima interpretacije književnosti, književne kritike i esejistike, ali i pitanjima stručnoga i znanstvenoga rada u seminarskim i diplomskim radovima. U tom smislu se omogućuje studentu da napiše književnu kritiku ili esej, kao uvjet za pristupanje pismenom ispitu. Usmeni ispit organizira se samo za one studente koji žele povisiti ocjenu. Sadržaj kolegija: Uvodnim predavanjima predstavlja se osnovna literatura, određuje se mjesto književnosti, književnih rodova i vrsta u prošlosti i danas, te se određuje korpus tekstova koji će se analizirati u seminarima. Osobita se pozornost posvećuje različitim teorijskim školama, metodologijama proučavanja književnosti i kulture nakon čega slijede čitanja i analize žanrovski različitih kulturnih proizvoda od lirske (zavičajne) pjesme, romana, do drame i filma. S obzirom na uvodni karakter kolegija i preobilnu literaturu, osnovna i dopunska literatura ograničena je na onu književnu i teorijsku produkciju koja bude obrađivana na seminarima, kao i pojedinačnim interesom studenata. Studentske obaveze, način polaganja ispita: Obavezno je aktivno sudjelovanje na seminarima, održavanje referata, pisanje književne kritike ili eseja. Za nedovoljno aktivne (ili iz opravdanih razloga nenazočne) na kraju semestra organizira se kraći usmeni kolokvij. Ispit je pismeni (test, uz interpretaciju teksta). Za one koji nisu zadovoljni ocjenom na pismenom ispitu organizira se usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: Redovitim propitivanjem (razgovorom, stalnim pismenim zadaćama, seminarskim zabilješkama) i semestralnim usmenim kolokvijem testira se opće znanje o književnosti (teoriji i povijesti književnosti, književnoj kritici). Raspored rada (po tjednima): 1. tjedan - pobliže upoznavanje sa ciljevima i sadržajem kolegija te osnovnom i dopunskom literaturom - dogovor za seminarske interpretacije tekstova, preuzimanje obveza za rad u seminaru, objašnjenje načina rada u seminaru, razjašnjavanje uvjeta pristupa ispitu - popis i upoznavanje studenata 2. tjedan - upoznavanje studenata s različitim područjima znanosti o književnosti - proučavanje književnosti u prošlosti i danas - književnost i drugi mediji, književnost kao umjetnost, književnost kao znanost - upoznavanje s dostupnim pregledima i povijestima južnoslavenskih književnosti, problematiziranje njihova ?pristupa?, odnosno metodologije - specifičnost proučavanja južnoslavenskih književnosti 3. tjedan - odnos seminarske interpretacije i suvremene književne metodologije - uvod u analizu lirskog teksta, poezija i lirski oblici, fenomenološko-hermenutički pristup lirskoj pjesmi - strukturalistički i formalistički pristup lirskoj pjesmi, lirski subjekt, adresat, - odnos između lirskog i epskog, odnos između simbolističkog i ekspresionističkog teksta, različiti oblici lirskog: crtica, pjesma u prozi, fragment, haiku 4. tjedan - kontekst zavičajne književnosti, analize lirskih tekstova - pitanja regionalne (zavičajne) književnosti, književni jezik ? jezici književnosti; - problemi tumačenja zavičajne poezije na odabranim primjerima - aspekti analize poezije 5. tjedan - kontekst južnoslavenskih književnosti, analiza odabranih pjesnika južnoslavenskog prostora - stilske tendencije u suvremenom pjesničkom stvaralaštvu - kraći referati o izabranim pjesnicima 6. tjedan - uvod u analizu pripovjednog teksta ? kategorije pripovjedača, autora, lika, vremensko ? prostorne razine pripovijedanja: siže-fabula, mimeza-dijegeza, dijegetičke razine, fokalizacija, tipovi fokalizacije, čitatelj, ?horizont očekivanja?, fikcionalni okvir, pripovjedno i komunikacijsko vrijeme (doživljajni i pripovjedni subjekt) autobiografija, autobiografski sporazum - roman i prozni oblici, povijest žanra, roman i novela, roman kao sinegdoha književnosti - teorija pripovjednih oblika (Auerbach, Bahtin, Barthes, Stanzel, Genette, Eco, Peleš, Solar) 7. tjedan - pripovjedni tekstovi i njihova čitanja, estetika recepcije (Jauss, Iser) - interpretacija, analiza, tumačenje i čitanje književnog teksta - etika i estetika čitanja, postkolnijalna, feministička, marksistička, psihoanalitička kritika i kulturalni studiji - Maria Todorova - Imaginarni Balkan 8. tjedan - analiza romana 9. tjedan - analiza romana 10. tjedan - analiza kraćih pripovjednih oblika: pripovijetka, novela, kratka priča - nefikcionalni pripovjedni tekstovi, esej, autobiografija, putopis - žanrovske osobitosti te analiza odabranih tekstova 11. tjedan - uvod u analizu dramskog teksta i drame, intermedijalnost drame (drama kao tekst i drama kao izvedba, predstava, ?performance?, čin) - raščlamba elemenata dramskog teksta, Aristotelova definicija, antička i klasicistička drama, dramske vrste, tragedija-komedija, dramski lik, ?dramatis personae?, dramatska egzistencija (Švacov) - strukturalni (Pfister, Souriau), fenomenološki (Švacov), recepcijsko-strukturalni (Ubersfeld) pristup analizi drame 12. tjedan - analiza dramskog teksta (analiza i interpretacija dramskih tekstova Matjaža Zupančiča: Hodnik (odnos medija i zbilje, realno, irealno, hiperrealno, pitanje konstrukcije identiteta) i Almir Imširević: Kad bi ovo bila predstava (?ogoljavanje postupka?, referencijalnost, autoreferencijalnost, autopoieza, etičnost, odnos fikcionalnog i historijskog vremena) 13. tjedan - odnos dramski tekst - predstava na pozornici - film - film kao sedma umjetnost, osnovni elementi filma, povijest filma, filmske vrste - uvod u formalističko, strukturalističko tumačenje filma, odnos filma i popularne kulture - filmska adaptacija u odnosu prema književnom predlošku 14. tjedan - gledanje i analiza filma 15. tjedan - zaključna razmatranja, ponavljanje - usmeni kolokvij; predaja književnih kritika i eseja-interpretacija (iznimno i seminarskih radova) - uvjeti za pristupanje pismenom ispitu Literatura Obavezna/osnovna: 1. Milivoj Solar, Vježbe tumačenja ? Interpretacije lirskih pjesama, MH, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja) 2. Gajo Peleš, Tumačenje romana, Artrezor, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja) 3. Zvonko Kovač, KRITIKA KNJIGOSLOVLJA i druge kritike, Revija, Osijek, 1987. (selektivno) 4. Jonathan Culler, Književna teorija ? vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb, 2001. 5. Winfried Nöth, Priručnik semiotike; s njemačkoga preveo A. Stamać, Ceres, 2004. (odabrani pojmovi) 6. Zdenko Lešić, Teorija književnosti, SP, Sarajevo, 2005. (odabrana poglavlja 7. - 12. Tekstovi interpretirani na seminarskim vježbama. Dopunska literatura za seminare: Poezija: 1. Friedrich, Hugo, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989. 2. Staiger, Emil, Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb, 1996. (poglavlje ?Lirski stil: sjećanje?) 3. Škreb, Zdenko; Stamać, Ante (ur.), Uvod u književnost, Globus, Zagreb, 1986. (poglavlje: Zoran Kravar: Lirska pjesma) 4. Užarević, Josip, Kompozicija lirske pjesme, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1991. Proza: 1. Beker, Miroslav, Suvremene književne teorije, MH, Zagreb, 1999. 2. Biti, Vladimir, Suvremena teorija pripovijedanja, Globus, Zagreb, 1992. (poglavlja G. Genette, F. Stanzel, W. Iser) 3. Biti, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, MH, Zagreb, 2000. (natuknice: aktant, autor, čitatelj, dijegeza, djelo, fabula, fokalizacija, glas, lik, mimeza, modus, pripovjedač, radnja, roman, siže) 4. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik, Svjetla grada, Osijek, 2000. (poglavlja: Ricoeur, Burke, Lejeune, Hamon) 5. Tomaševski, Boris, Teorija književnosti, MH, 1998. Drama: 1. Batušić, Nikola, Uvod u teatrologiju, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1991. 2. Miočinović, Mirjana (ur.), Moderna teorija drame, Nolit, Beograd, 1981. 3. Pavis, Patrice, Pojmovnik teatra, Antibarbarus, Zagreb, 2004. 4. Pfistrer, Manfred, Drama; teorija i analiza, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1998. 5. Švacov, Vladan, Temelji dramaturgije, Školska knjiga, Zagreb, 1976. 6. Ubersfeld, Anne, Čitanje pozorišta, ?Vuk Karadžić?, Beograd, 1982. Film: 1. Peterlić, Ante, Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001. 2. Filmski enciklopedija I-II, Leksikografski zavod ?Miroslav Krleža?, Zagreb, 1986., 1990. 3. Filmski leksikon, Leksikografski zavod ?Miroslav Krleža?, Zagreb, 2003. 4. Gilić, Nikica, Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb, 2007. Esej i književna kritika: 1. Zvonko Kovač, Ogled o eseju, Interpretacijski kontekst, ICR, Rijeka, 1987. 2. Zdravko Zima, Noćna strana uma, Mladost, Zagreb, 1990. 3. Northrop Frye, Anatomija kritike, Naprijed, Zagreb, 1979. Dopunska literatura (i za kasniji studij): 1. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, SNL, Zagreb, 1986. 2. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, GZH, Zagreb, 1987. (I drugo izdanje). 3. Miran Hladnik, Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja, Ljubljana, 1994. 4. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1996. (I druga izdanja) 5. Matjaž Kmecl, Mala literarna teorija, Založba MiN, Ljubljana, 1996. 6. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. 7. Umberto Eco, Wie man eine wissenschaftliche Abschlusssarbeit schreibt, UTB, C.F. Müller Heidelberg, 1992. 8. Einfürung in die Literaturwissenschaft, Hrsg. M. Pechlivanos, S. Rieger, W. Struck, M. Weitz), Metzler, Stutgardt-Weimar, 1995. 9. Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987. 10. Rečnik književnih termina, Nolit, Beograd, 1985. 11. Jurij M. Lotman, Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 2001. 12. Reinhard Lauer, Poetika i ideologija, Prosveta, Beograd, 1987. 13. Zdenko Škreb, Književne studije i rasprave, Alfa, Zagreb, 1998. 14. Branko Vuletić, Sintaksa krika, ICR, Rijeka, 1986. 15. Vlatko Pavletić, Ključ za modernu poeziju, Globus, Zagreb, 1986. (I kasnija izdanja). 16. Pavao Pavličić, Moderna hrvatska lirika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. 17. Darko Dolinar, Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon, DZS, 1991. (I druge knjige te edicije). 18. Erwin Hufnagel, Uvod u hermeneutiku, HSN, Zagreb, 1993. 19. Boris Tomaševski, Teorija književnosti (Tematika), MH, Zagreb, 1998. 20. Zoran Konstantinović, Fenomenološki pristup književnom delu, Prosveta, Beograd, 1969. 21. Danko Grlić; Estetika I-IV, Naprijed Zagreb 1974.- 1979. 22. Franjo Grčević, Srpske teme - Komparatistika srodnih književnosti, Prosvjeta, Zagreb, 2005. 23. Zvonko Kovač, Poetika Miloša Crnjanskog, ICR, Rijeka, 1988. 24. Frangeš-Žmegač, Hrvatska novela, Interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. 25. Velimir Visković, Pozicija kritičara, Znanje, Zagreb, 1988. 26. Zvonko Kovač, Raznoliko pjesništvo, DHK, Zagreb, 2003. 27. Krešimir Nemec, Pripovijedanje i refleksija, Revija, Osijek, 1988. 28. Josip Užarević, Književnost, jezik, paradoks, Revija, Osijek, 1990. 29. Borislav Pavlovski, Prostori kazališnih svečanosti, MD, Zagreb, 2000. (Osobito: Uvod u dramske interpretacije, str. 213). 30. Dušan Marinković, Iz tijesna vremena, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2001. 31. Trag i Razlika (Čitanja suvremene hrvatske književne teorije), Ur. V. Biti, N. Ivić, J. Užarević, Naklada MD, zagreb, 1995. 32. Umberto Eko (Eco), Granice tumačenja, Paideia, 2001. 33. Batušić/Kravar/Žmegač, Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne, Matica hrvatska, 2001 34. Cvjetko Milanja, Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., I-III dio, Altagama, Zagreb, 2000.-2003. 35. Vinko Brešić, Slavonska književnost i novi regionalizam, Matica hrvatska, Osijek, 2004. 36. Zdenko Lešić, Nova čitanja ? Poststrukturalistička čitanka, Buybook, Sarajevo, 2003. 37. Vladimir Biti, Doba svjedočenja, Matica hrvatska. Zagreb, 2005. 38. A. Allkemper/N.O. Eke, Literaturwisenschaft, UTB, W. Fink, Stuttgart, 2004. 39. Olivier Jahraus, Literaturtheorie, A. Francke verlag, Tübingen-Basel, 2004. 40. R. Grübel-Grüttemeier-H. Lethen, Literaturwissenschaft, Rowohlt, Reinnek-Hamburg, 2005. 41. Dean Duda(ur.), Politika teorije, zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006. 42. Jochen Hörisch, Teorijska apoteka, Algoritam, Zagreb, 2007. 43. Tony Bennett, Kultura, znanost reformatora, Golden marketing, Zagreb, 2005. 44. Vladimir Biti, Strano tijelo pripovijesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000. 45. Jonatan Culler, O dekonstrukciji, Globus, Zagreb, 1991. 46. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007. 47. Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005. 48. Maria Todorova, Imaginarni Balkan, XX. vek, Beograd, 2006. 49. David Šporer, Novi historizam, AGM, Zagreb, 2005. 50. Vladimir Biti, Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002. 51. Milivoj Solar, Moderne teorije romana, Nolit, Beograd, 1979. 52. Terry Eagleton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. 53. Novica Milić, Šta je teorija, Institut za književnost i umetnost, Beograd, 2006. 54. Manfred Frank, Kazivo i nekazivo, Naklada MD, Zagreb, 1994. 55. Dietrich Schwanitz, Teorija sistema i književnost, Naklada MD, Zagreb, 2000. 56. Nikica Gilić, Uvod u teoriju filmske priče, ŠK, Zagreb, 2007.
Obavezna literatura:

1. Zvonko Kovač, "Interpretacijski kontekst", ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)

2. Gajo Peleš, "Tumačenje romana", Artrezor, Zagreb, 1999. (izabrana poglavlja)

3. Zvonko Kovač, "KRITIKA KNJIGOSLOVLJA i druge kritike", Revija, Osijek, 1987. (selektivno)

4. Jonathan Culler, "Književna teorija - vrlo kratak uvod", AGM, Zagreb, 2001.

5. Winfried Nöth, "Priručnik semiotike"; s njemačkoga preveo A. Stamać, Ceres, 2004.(odabrani pojmovi)

6. Tekstovi interpretirani na seminarskim vježbama.

7. Miran Hladnik, Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja, Ljubljana, 1994.

8. Milivoj Solar, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb 1996. (I druga izdanja)

Preporučena literatura:

9. Zvonko Kovač, "Interpretacijski kontekst", ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)

10. Miran Hladnik, "Praktični spisovnik ali šola strokovnega ubesedovanja", Ljubljana, 1994.

11. Solar, "Teorija književnosti", Školska knjiga, Zagreb 1996. (I druga izdanja)

12. Matjaž Kmecl, "Mala literarna teorija", Založba MiN, Ljubljana, 1996.

13. Vladimir Biti, "Pojmovnik suvremene književne teorije", Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (odabrani pojmovi)

14. Miroslav Beker, "Suvremene književne teorije", SNL, Zagreb, 1986.

15. Umberto Eco, "Wie man eine wissenschaftliche Abschlusssarbeit schreibt", UTB, C.F. Müller Heidelberg, 1992.

16. Einfürung in die Literaturwissenschaft, Hrsg. M. Pechlivanos, S. Rieger, W. Struck, M. Weitz), Metzler, Stutgardt-Weimar, 1995.

17. Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987

18. Northrop Frye, "Anatomija kritike", Naprijed, Zagreb, 1979.

19. Jurij M. Lotman, "Struktura umjetničkog teksta", Alfa, Zagreb, 2001.

20. Reinhard Lauer, "Poetika i ideologija", Prosveta, Beograd, 1987.

21. Zdenko Škreb, "Književne studije i rasprave", Alfa, Zagreb, 1998.

22. Branko Vuletić, "Sintaksa kritika", ICR, Rijeka, 1986.

23. Vlatko Pavletić, "Ključ za modernu poeziju", Globus, Zagreb, 1986. (I kasnija izdanja).

24. Pavao Pavličić, "Moderna hrvatska lirika", Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

25. Darko Dolinar, "Hermenevtika in literarna veda, Literarni leksikon", DZS, 1991. (I druge knjige te edicije).

26. Erwin Hufnagel, "Uvod u hermeneutiku", HSN, Zagreb, 1993.

27. Boris Tomaševski, "Teorija književnosti (Tematika)", MH, Zagreb, 1998.

28. Zoran Konstantinović, "Fenomenološki pristup književnom delu", Prosveta, Beograd, 1969.

29. Danko Grlić; "Estetika I-IV", Naprijed Zagreb 1974.- 1979.

30. Franjo Grčević, "Srpske teme - Komparatistika srodnih književnosti", Prosvjeta, Zagreb, 2005.

31. Zvonko Kovač, "Poetika Miloša Crnjanskog", ICR, Rijeka, 1988.

32. Frangeš-Žmegač, "Hrvatska novela, Interpretacije", Školska knjiga, Zagreb, 1998.

33. Velimir Visković, "Pozicija kritičara", Znanje, Zagreb, 1988.

34. Zdravko Zima, "Noćna strana uma", Mladost, Zagreb, 1990.

35. Krešimir Nemec, "Pripovijedanje i refleksija", Revija, Osijek, 1988.

36. Josip Užarević, "Književnost, jezik, paradoks", Revija, Osijek, 1990.

37. Borislav Pavlovski, "Prostori kazališnih svečanosti", MD, Zagreb, 2000. (Osobito: Uvod u dramske interpretacije, str. 213).

38. Dušan Marinković, "Iz tijesna vremena", SKD Prosvjeta, Zagreb, 2001. (Osobito poglavlja: Romaneskno događanje kao povijesno događanje te Književnost i historija kao događanje).

39. Trag i Razlika (Čitanja suvremene hrvatske književne teorije), Ur. V. Biti, N. Ivić, J. Užarević, Naklada MD, zagreb, 1995.

40. Umberto Eko (Eco), "Granice tumačenja", Paideia, 2001

41. Batušić/Kravar/Žmegač, "Književni protusvjetovi, Poglavlja iz hrvatske moderne", Matica hrvatska, 2001

42. Cvjetko Milanja, "Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., I-III dio", Altagama, Zagreb, 2000.-2003.

43. Vinko Brešić, "Slavonska književnost i novi regionalizam", Matica hrvatska, Osijek, 2004.

44. Zdenko Lešić, "Nova čitanja - Poststrukturalistička čitanka", Buybook, Sarajevo, 2003.

45. Vladimir Biti, "Doba svjedočenja", Matica hrvatska. Zagreb, 2005.

46. A. Allkemper/N.O. Eke, "Literaturwisenschaft", UTB, W. Fink, Stuttgart, 2004.

47. Olivier Jahraus, "Literaturtheorie", A. Francke verlag, Tübingen-Basel, 2004.

48. R. Grübel-Grüttemeier-H. Lethen, "Literaturwissenschaft", Rowohlt, Reinnek-Hamburg, 2005.

Ishodi učenja:

1. razviti sposobnost samostalnog književno-kritičkog pisanja

2. opisati i definirati temeljne pojmove znanosti o književnosti

3. klasificirati i prepoznati žanrovske karakteristike književnih rodova i vrsta

4. interpretirati i povezati interkulturni aspekt odabranih južnoslavenskih književnih djela

5. valorizirati i kritički prosuditi književne tekstove

Legenda

  • P - Predavanja
  • S - Seminar