Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Bečka škola povijesti umjetnosti i hrvatski spomenici

Opterećenje:
15(P) + 15(S)
Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Franko Ćorić (S)

Opis predmeta:
Cilj: Povijest zaštite spomenika u hrvatskim zemljama povezana je uz razvoj zaštite spomenika u Austro-Ugarskoj Monarhiji u čijem su sastavu bile do 1918. godine. U pristupu povijesnim i umjetničkim spomenicima i njihovoj obnovi austrijska je sredina prihvaćala utjecaje iz Francuske, Engleske, Pruske i Italije, ali i urodila svježim, vlastitim pristupom. U tom je kontekstu neizostavnu ulogu odigrala Bečka škola povijesti umjetnosti. Naziv je to za nekoliko generacija istraživača, sveučilišnih profesora i muzealaca vezanih uz Katedru za povijest umjetnosti bečkog Sveučilišta. Izborni kolegij će dati pregled povijesti Škole, njenih glavnih protagonista, djela i karakteristika uz naglašavanje značaja za opći razvoj povijesti umjetnosti kao discipline, a pogotovo za razvoj teorije zaštite kulturne baštine. Najvažniji su protagonisti Škole, naime, ujedno bili uključeni u djelovanje državne službe zaštite, C. kr. Središnjeg povjerenstva (K. k. Zentralkommission): Rudolph Eitelberger v. Edelberg, Alois Riegl i Max Dvořák. Oni su se u funkciji izaslanika Povjerenstva i(li) iz vlastitog nahođenja bavili i spomenicima u hrvatskim zemljama. Ti su tekstovi gotovo iščeznuli iz hrvatske povijesno-umjetničke tradicije, no zavređuju pažnju jer se iz njih mogu iščitavati interpretacije, vrednovanja povijesno-umjetničkih fenomena, politički i socijalni konteksti, konzervatorske koncepcije, ali i dobiti zanimljive informacije o svakodnevici onodobnih hrvatskih sredina i njihovih spomenika. Cilj kolegija je upoznavanje s idejama i teorijama protagonista Bečke škole povijesti umjetnosti i njihovim bavljenjem spomenicima u hrvatskim zemljama. Upoznavanje s razvitkom teorije i prakse zaštite spomenika u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Analiza tekstova iz periodike, arhivskih i grafičkih izvora. Stjecanje uvida u kulturno-povijesne kontekste. Metode podučavanja: Predavanje ex cathedra uz Powerpoint prezentaciju, čitanje literature, pronalaženje odgovora na postavljena pitanja i diskusija. Metode ocjenjivanja: Sudjelovanje u diskusiji, pismeni ispit.
Obavezna literatura:

1. KULTERMANN, Udo (preveo Milan Pelc), Povijest povijesti umjetnosti, Art magazin Kontura, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2002. str. 23-25 (Vasari), 43-45 (Diderot), 47-48 (Lanzi), 62-67 (Winckelmann), 77-81 (Cicognara i Goethe), 94-95 (Seroux d'Agincourt i francuski romantizam), 100-107 (Berlinska škola), 119-123 (Morellijeva metoda), 170-185 (Bečka škola).

2. KNEŽEVIĆ, Snješka (ur.), Bečka škola povijesti umjetnosti, Barbat, Zagreb, 1999. 3-21 (Riegl), 185-204 (Dvořák), 323-391 (Schlosser), 405-426 (Ivančević).

3. EITELBERGER, Rudolph, Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens, 1884. 2010., Leykam International, Zagreb. (odabrana poglavlja)

4. ĆORIĆ, Franko, ŠPIKIĆ, Marko, Izvješće Aloisa Riegla o Dioklecijanovoj palači iz 1903. godine, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 42 (2011), Split, 387-416.

5. ĆORIĆ, Franko, Max Dvořák: Restauratorska pitanja - Split; Ključni tekst za afirmaciju slojevitosti kao temeljne vrijednosti splitske gradske jegre, Kultura baština, 38/2012, Društvo prijatelja kulturne baštine, Split, 141-162.

6. KARAMAN, Ljubo, Iz kolijevke hrvatske prošlosti, Zagreb, Matica hrvatska, 1930. (odabrana poglavlja)

7. Powerpoint prezentacije

Preporučena literatura:

8. KULTERMANN, Udo (preveo Milan Pelc), Povijest povijesti umjetnosti, Art magazin Kontura, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2002.

9. KNEŽEVIĆ, Snješka (ur.), Bečka škola povijesti umjetnosti, Barbat, Zagreb, 1999.

Legenda

  • P - Predavanja
  • S - Seminar