Sadržaj predmeta

Historijska demografija

Šifra:: 117682
Visoko učilište:: Filozofski fakultet
ECTS bodovi:: 5.0
Opterećenje:: 15(P) + 15(S)
Nositelji:: doc. dr. sc. Kornelija Jurin Starčević
Izvođači:: doc. dr. sc. Kornelija Jurin Starčević (P, S)
Opis predmeta:: Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem historijske demografije te predmetom i metodama istraživanja. Upoznati studente s čimbenicima demografskog razvoja i strukturom stanovništva hrvatskog ranonovovjekovnog prostora u europskim regionalnim kontekstima (habsburškom, mletačkom i osmanskom), napose s utjecajem prostorne pokretljivosti stanovništva (migracija) na sociodemografske, etnodemografske i konfesionalnodemografske procese u ranom novovjekovlju. Uputiti studente u uzroke raspadanja regionalne sociodemografske strukture, te istaknuti imperijalna sučeljavanja ratove i epidemije kao regulacijske faktore depopulacijskih procesa. Uputiti studente u istraživački rad s različitim vrstama povijesnih vrela koja pružaju relevantne podatke za rekonstrukciju demografske slike stanovništva. Metode podučavanja: Nastava je organizirana u obliku problemskih predavanja i praktikuma. Budući da je predmet izrazito istraživački usmjeren, glavni oblik nastave je praktični rad s ranonovovjekovnim izvorima pogodnima za povijesnodemografsku analizu (protostatistički popisi, primjerice porezni i vojni popisi, popisi vlastelinstava, matične knjige), kao i s drugim relevantnim izvorima (narativna vrela, vizitacijska izvješća?). U nastavi se koristi i građa objavljena na internetu. Ovakav rad zahtijeva računalnu obradu izvora, izradbu seminarskih radova, kratkih power-point prezentacija te specijalnih baza podataka. Metode ocjenjivanja: Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na praktikumu.. Student može dobiti potpis i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u praktikumu. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Uspjeh na ispitu znanja čini 40% ukupne ocjene, a ocjena seminarskog rada 60% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.
Obavezna literatura:: 1. Bertoša, Miroslav. "Matične knjige - arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe", Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41/42, 1999/2000, 315-352

2. Kula, Witold. "Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost". Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, vol. 8, Zagreb, 1981, 17-79

3. Stipetić, Vladimir i Vekarić, Nenad. Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik, 2004, 9-31

4. Vranješ-Šoljan, Božena. "Mjesto demografije u povijesnoj znanosti". Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 22, 1989, 303-309.
Preporučena literatura:: 5. Adamček, Josip - Kampuš, Ivan. Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV I XVI stoljeću. Zagreb, 1996;

6. Bertoša, Slaven. Život i smrt u Puli. Pazin, 2002

7. Friganović, Mladen. Demogeografija. Stanovništvo svijeta. Zagreb, 1990

8. Grandits, Hannes & Kaser, Karl. Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Militärgrenze: Lika und Krbava zu beginn des 18. Jahrhunderts", u Roksandić, Drago (ed). Microhistory of the Triplex Confinium, Budapest, 1998., 27-68

9. Hafizović, Fazileta. Popis sandžaka Požega 1579. godine. Osijek, 2001

10. Hammel, Eugen A. "Vrednovanje slavonskog popisa stanovništva iz 1698. godine". Etnološka tribina, 19, 1996, 109-150

11. Jurković, Ivan. "Klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanje osmanske ugroze, od 1463. do 1593.", Migracijske teme, Year 19, No 2-3, Zagreb, 2003, 147-143

12. Kaser, Karl. Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje. Beograd, 2002

13. Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. Svezak I, II. Zagreb, 1997

14. Kaser, Karl. Popis Like i Krbave 1712. godine. Zagreb, 2003

15. Krivošić, Stjepan. Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX. stoljeća. Zagreb, 1981

16. Krivošić, Stjepan. Stanovništvo Dubrovnika. Dubrovnik, 1990

17. Krivošić, Stjepan. "Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća", Rad HAZU, knj. 30, 1991, 17-58

18. Livi-Bacci, Massimo. A concise History of World Population. Cambridge, 1992

19. Livi-Bacci, Massimo - Croft, Tania - Murray, Carl Ipsen. "Population and Nutrition: An Essay on European Demographic History", Cambridge Studies in Population, Economy and Society in Past Time, New York - Cambridge, 1991

20. Mažuran, Ivan. Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine. Osijek, 1988

21. Sršan, Stjepan. "Organizacija i pisanje matičnih knjiga poslije odlaska Turaka." Peti Znanstveni sabor Slavonije i Baranje: zbornik radova. Osijek, 1991, 185-195

22. Vekarić, Nenad et al. Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća). Zagreb-Dubrovnik, 2000

23. Willigan, J. Dennis i Lynch, Katherine. Sources and Methode of Historical Demography, New York, 1982

24. Wertheimer Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb, 1999, 195-379.

Legenda

P - Predavanja

S - Seminar