Sadržaj predmeta

Odabrani problemi iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti

Šifra:: 36802
Visoko učilište:: Filozofski fakultet
ECTS bodovi:: 3.0
Opterećenje:: 30(P)
Nositelji:: izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš
Izvođači:: izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš (P)
Opis predmeta:: Cilj kolegija: Temeljitije upoznavanje studenata s temeljnim problemima hrvatskog ranoga srednjeg vijeka, te propitivanje 'općih mjesta' najranije hrvatske povijesti. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je namijenjen ponajprije studentima viših godina studija zainteresiranima za istraživanje hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. Temeljna je svrha kolegija pružiti zainteresiranim studentima koji prema programu studija više nisu obavezni slušati predavanja vezana uz hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest podršku u proučavanju odabranih problema iz toga razdoblja. Kolegij se nadopunjuje s predmetima Hrvatska srednjovjekovna povijest i Dokumenti za hrvatsku srednjovjekovnu povijest. Korištene metode: Nastava se odvija kroz predavanja i seminarski rad (od studenata će se tražiti temeljito poznavanje odabranih izvora te čitanje većeg broja odabranih rasprava). Sadržaj: Predmet obuhvaća pregled i kritičku obradu odabranih problema iz hrvatskog ranoga srednjeg vijeka (razdoblje od oko 600. do 1100. godine). Srž je kolegija pomno čitanje odabranih izvora te analiza relevantne literature. Naglasak će biti stavljen na raspravljana i otvorena pitanja, te na problematiziranje manje poznatih izvora, novijih istraživanja i doprinosa istraživanju hrvatskog ranoga srednjeg vijeka. Pristup izvorima isključuje paleografsko-diplomatičku i filološku analizu, te je, uzimajući u obzir rezultate istraživanja relevantnih stručnjaka s tih područja, usmjeren prvenstveno povijesnoj i interpretacijskoj razini istraživanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Uz obavezno pohađanje (10%), ocjenjuje se aktivnost tijekom semestra (čitanje priređenih članaka, prezentacija dogovorenih zadataka i sudjelovanje u raspravi) (30%), te se končan ocjena zaključuje na temelju završnog ispita (60%). Završni se ispit može organizirati kao pismeni ili usmeni ispit ili pak kao seminarski rad. Uspjeh se na kraju kolegija javno oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave od strane studenata. Način polaganja ispita i način provjere znanja: Konačna ocjena određuje se na temelju redovitosti pohađanja nastave (10%), raznih oblika aktivnosti u nastavi (30%) te završnog ispita (60%).
Preporučena literatura:: 1. Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994.

2. Radoslav Katičić, Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska 1998.

3. Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga 1971 (drugo izdanje 1975).

4. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje. Zagreb: Školska knjiga 1997.

5. Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 21990 (prvo izdanje 1925).

Legenda

P - Predavanja