Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Antropologija obitelji i srodstva

Šifra:
64114
Visoko učilište:
Filozofski fakultet
ECTS bodovi:
5.0
Opterećenje:
30(P) + 30(S)
Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Tihana Rubić

Izvođači:

izv. prof. dr. sc. Tihana Rubić (P, S)

Opis predmeta:
Cilj: Cilj kolegija je upoznati studente s teorijama, konceptima i terminologijom koji su razvijeni kroz stoljeće sociokulturne antropologije obitelji i srodstva. Kao subdisciplinarno područje kulturne i socijalne antropologije, antropologija obitelji i antropologija srodstva čine neizostavan dio upoznavanja razvoja sociokulturne antropologije i etnologije te razumijevanja literature. Kolegij započinje pregledom povijesti sociokulturnog proučavanja obitelji, na europskoj i široj razini. Studente se upoznaje s terminologijom te se kritički obrađuju prominentne, uže teme vezane uz obitelj i srodstvo, npr.: endogamija/egzogamija, seksualnost, roditeljstvo, obiteljska ekonomija, obiteljska politika, obiteljsko sjećanje, obiteljske vrijednosti, rodne i radne uloge, međugeneracijska pomoć i dr. Također, sagledavaju se načini na koji (je) hrvatska etnologija pristupa(la) temama obitelji i srodstva, uz kritičku raspravu o razlikama u istraživačkim pristupima i težištima. Kolegij će sadržavati osvrte na značenja i konstrukcije rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija te s njima povezanih dominantnih društvenih vrijednosti u prošlom i suvremenom kontekstu. Sve će užetematske jedinice biti prožete osvrtom na relevantnu antropološku/etnološku literaturu, ilustrirane studijama slučaja (mjestimično paralelno u hrvatskom i europskom kontekstu) te raspravljane sa studentima. Metode podučavanja: Kolegij će se provoditi po interaktivnomu modelu učenja. Seminarska nastava će, pored predavanja, činiti osnovni dio poučavanja. Sastavni dio kolegija činit će i rasprava o tematskim jedinicama i pročitanim tekstovima s popisa literature te o društvenim i kulturnim poimanjima obitelji i srodstva. Metode ocjenjivanja: Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način: Redovitost na nastavi, aktivno sudjelovanje, samostalnost i zainteresiranost 33% Pismeni ispit 33% Pisani rad 33%
Obavezna literatura:

1. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1998. "Seoska društvenost". U Hrvatska etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, ur. Vitomir Belaj et. al. Zagreb: Matica hrvatska, 251-295.

2. SALITOT, Michelle, Martine SEGALEN, Francoise ZONABEND. 2002. "Antropologija srodstva i suvremena društva". U Drugi i sličan: Pogledi na etnologiju suvremenih društava, ur. Martine Segalen, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 105-118.

3. SEGALEN, Martine. 1997. Srodstveni odnosi u zapadnim (zapadnoeuropskim) društvima. Povijesne i suvremene perspektive, Etnološka tribina, 20:29-49.

4. STEIN ERLICH, Vera. 1964. Porodica u transformaciji: Studija u tri stotine jugoslavenskih sela. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)

5. TANOCKI, Franjo. 1986. Rječnik rodbinskog nazivlja Osijek: Izdavački centar radničkog sveučilišta 'Božidar Maslarić'

FRENKLIN, Sarah, Susan MCKINNON, ur. (2002): Relative Values: Reconfiguring Kinship Studies

Preporučena literatura:

6. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1996. "Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj", Narodna umjetnost, 33(2):179-196.

7. DOUGLAS, Mary. 2004. Čisto i opasno. Antropološka analiza pojmova nečistoće i tabua. Zagreb: Algoritam.

8. GIDDENS, Anthony. 2005. "Obitelj". U Odbjegli svijet. Kako globalizacija oblikuje naše živote. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk - Klub studenata sociologije Diskrepancija, str. 65-76.

9. HAVILAND, William. 2004. Kulturna antropologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlja o braku, obitelji i srodstvu)

10. KAUFFMAN, Jean-Claude. 2004. Život u dvoje: Analiza uspostavljanja para kroz odnos prema rublju. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)

11. LEUTLOFF-GRANDITS, Carolin; Danijela BIRT, Tihana RUBIĆ. 2010. "Two Croatian Localities". U: Family, Kinship and State in Contemporary Europe, Vol 2. The View from Bellow: Nineteen Localities, ur. Patrick Heady i Peter Schweitzer. Frankfurt - New York: Campus Verlag, 129-168.

12. MALINOWSKI, Bronislaw. 1979. Argonauti Zapadnog Pacifika. Beograd: BIGZ - Biblioteka XX vek.

13. MEAD, Maragaret. 2004. Spol i temperament u tri primitivna društva. Zagreb: Jesenski i Turk.

14. MILIĆ, Anđelka. 2007. Sociologija porodice. Kritika i izazovi. Beograd: Čigoja štampa. (odabrana poglavlja)

15. MID, Margaret. 1978. Sazrevanje na Samoi: psihološka studija mladeži u primitivnom društvu, namenjena ljudima zapadne civilizacije: Beograd: Prosveta. (Poglavlja: Predgovor i uvodno poglavlje i Metodologija ovog istraživanja).

16. MURAJ, Aleksandra. 1999. "Samostalnost i/ili podređenost? Ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu". Etnološka tribina, 29:219-229.

17. MURAJ, Aleksandra. 2002. "Ekonomska djelatnost srijemskih Hrvata (stanje iz 1996.)". U Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Zagreb: Durieaux.

18. PLEŠE, Iva. 1998. "Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva". Etnološka tribina, 21:59-78.

19. RUBIĆ, Tihana. 2014. "Život u Kuli: Predajni (narativni) elementi obiteljskih identifikacija, sjećanja i iskustava vezanih uz Kulu Stojana Jankovića u Islamu Grčkom". U Kula Jankovića - Spomenik kulture, pokretač održivog razvoja Ravnih kotara. Baština, interkulturalizam i revitalizacija, ur. Drago Roksandić, Marijeta Rajković Iveta i Tihana Rubić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Plejada, 11-20.

20. RUBIĆ, Tihana, Danijela BIRT. 2009. "Obiteljski život, odnosi i vrijednosti". U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 31-56.

21. RUBIĆ, Tihana; Marinko VUKOVIĆ. 2009. "Podatci iz Stališa duša kao izvor za etnološko istraživanje obiteljskog života Krivopućana". U Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima, Sv. II, ur. Milana Černelić, Marijeta Rajković i Tihana Rubić. Zagreb: FF-press, 57-76.

22. RUBIĆ, Tihana, Petra PETRAK. 2010. ""Normalno da će on pomoć." Obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju". Senjski zbornik, 37:227-260.

23. SIMIĆ, Mima. 2003. "Teen i kreacija ženskog identiteta". Studentski časopis za književnost, književnu i kulturalnu teoriju K., 2:22-47.

24. STEIN ERLICH, Vera. 1968. U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)

25. ŠKOKIĆ, Tea. 2011. Ljubavni kod: Ljubav i seksualnost između tradicije i znanosti. Zagreb: Biblioteka Nova etnografija. (odabrana poglavlja)

26. TOPOLČIĆ, Davor. 2001. "Muškarci to ne rade. Rodno segregirana podjela rada u obitelji". Društvena istraživanja, 4/5:767-789.

27. VINCE-PALLUA, Jelka. 1990. ""Da prostite, to mi je žena!" Prilog poznavanju položaja žene u drugoj polovici 18. i prvoj polovici 19. stoljeća u Dalmaciji i njezinu zaleđu". Studia ethnologica Croatica, 2:77-96.

28. VINCE-PALLUA, Jelka. 1998/1999. "Amazonke iz Istre. Na tragu istarskih, u muško preobučenih žena". Studia ethnologica Croatica, 10/11:133-152.

PARKIN, Robert, ur. (2004): Kinship and Family: An Anthropological Reader

CARSTEN, Janet (2008): Cultures of Relatedness

CARSTEN, Janet (2010): After Kinship (New Departures in Anthropology)

Ishodi učenja:

1. objasniti, raspraviti i usporediti temeljne teorije i škole u povijesti antropologije obitelji i srodstva

2. navesti, opisati i kritički promotriti pristupe i modele istraživanja obitelji i srodstva u hrvatskoj etnologiji

3. usporediti hrvatsku istraživačku tradiciju u području obitelji i srodstva s pojedinim europskim i angloameričkim istraživačkim tradicijama

4. nabrojati kategorije srodstva

5. pobrojati i objasniti različite klasifikacijske sustave srodstva

6. definirati i objasniti razlike u poimanju institucije braka i kategorije para

7. prepoznati i razlikovati značenja i utjecaje rodnih, generacijskih i klasnih društvenih kategorija na obiteljski život i život pojedinca

8. isplanirati i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje obiteljskih fenomena i odnosa uz primjenu osnovnog pojmovlja i teorijskih koncepata antropologije obitelji i srodstva

9. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate vlastitog istraživanja obiteljskih fenomena i odnosa

10. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije

11. zložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja

12. razlikovati strategije etnoloških i kulturnoantropoloških kvalitativnih istraživanja

13. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama

14. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu

15. identificirati i objasniti temeljne koncepte i pojmove u antropologiji obitelji i srodstva

Predmet u nastavnom programu:
Šifra studija Naziv studija Razina studija Semestar izvođenja Obavezni/Izborni
6 Etnologija i kulturna antropologija prijediplomski 1 izborni
6 Etnologija i kulturna antropologija prijediplomski 1 izborni
6 Etnologija i kulturna antropologija prijediplomski 3 izborni

Legenda

  • P - Predavanja
  • S - Seminar