Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Estetika glazbe

Opterećenje:
60(P)
Izvođači:

doc. dr. sc. Monika Jurić Janjik (P)

Opis predmeta:
1. tjedan (2 sata predavanja): Uvod. Estetika glazbe kao zasebna disciplina unutar opće estetike. Opseg, zadaci i metode istraživanja. 2. tjedan (2 sata predavanja): Predsokratici. Kozmološko-glazbenoteorijski aspekti u odlomcima tesktova Hipaza, Damona, Filolaja i Arhite. 3. tjedan (2 sata predavanja): Platon (1). Glazbenoestetičke ideje u platoničkoj metafizici lijepoga. 4. tjedan (2 sata predavanja): Platon (2). Glazbenoteorijska razmatranja u okvirima teorije ethosa i paideie u Platonovim djelima Država i Zakoni. 5. tjedan (2 sata predavanja): Aristotel (1). Glazbenoteorijska razmatranja u okvirima teorije ethosa i paideie u Aristotelovu djelu Politika. 6. tjedan (2 sata predavanja): Aristotel (2). Glazbenoestetička razmatranja u Aristotelovom djelu O duši i dr. 7. tjedan (2 sata predavanja): Aurelije Augustin i patristika (sv. Jeronim, sv. Bazilije). Mjesto glazbe u ranokršćanskom svjetonazoru i praksi. 8. tjedan (2 sata predavanja): Boetije, Kasiodor. Mjesto glazbe u kasnoantičkom nekršćanskom svjetonazoru. 9. tjedan (2 sata predavanja): Franko iz Kölna, Jean de Muris. Srednjovjekovne koncepcije o matematičkoj mjerljivosti višeglasne glazbe i mjestu glazbe u sustavu kvadrivija. Praktički aspekti izvoditeljske estetike srednjovjekovne glazbe. 10. tjedan (2 sata predavanja): Joannes Tinctoris, Baldassare Castiglione. Ranorenesansne koncepcije o povijesnosti glazbe i mjestu glazbe u renesansnom dvorskom društvu. Praktički aspekti izvoditeljske estetike renesansne glazbe. 11. tjedan (2 sata predavanja): Gioseffo Zarlino. Začetak teorije o autonomnosti glazbe. 12. tjedan (2 sata predavanja): Vincenzo Galilei, Marin Mersenne, René Descartes. Začeci ranobarokne estetike kao teorije afekata. 13. tjedan (2 sata predavanja): Giulio Caccini, Claudio Monteverdi, Georg Muffat. Barokna estetika glazbenoinstrumentalne i vokalne izvoditeljske prakse. Praktički aspekti izvoditeljske estetike barokne glazbe. 14. tjedan (2 sata predavanja): François Raguenet. Istraživanje razlikovnog tumačenja talijanske i francuske barokne glazbe i odgovarajućih glazbenih estetika. Praktički aspekti izvoditeljske estetike barokne glazbe. 15. tjedan (2 sata predavanja): Johann Mattheson. Glavne odrednice kasnobarokne glazbene estetike kao nauka o afektima i nauka o formama. Drugi semestar 16. tjedan (2 sata predavanja): Johann Joachim Quantz. Kriteriji prosuđivanja u estetici izvođenja kasnobarokne i predklasicističke glazbe. Praktički aspekti izvoditeljske estetike ranoklasicističke glazbe. 17. tjedan (2 sata predavanja): Immanuel Kant. Začeci formalističke estetike glazbe i odnos među umjetnostima. Glazba kao najniži oblik lijepe umjetnosti ('više osjet nego kultura'). 18. tjedan (2 sata predavanja): E.T.A. Hoffmann. Ranoromantička koncepcija instrumentalne glazbe kao idealnog medija apsolutne glazbe. Praktički aspekti izvoditeljske estetike romantičke glazbe. 19. tjedan (2 sata predavanja): Friedrich W. J. Schelling, Arthur Schopenhauer. Ranoromantički glazbenoestetički idealizam i koncepcije glazbe kao medija neposrednog zora biti svijeta. 20. tjedan (2 sata predavanja): Georg Wilhelm Friedrich Hegel. Glazba kao idealna objektivizacija duha i postignuće krajnje slobode u glazbenoumjetničkom stvaralaštvu. 21. tjedan (2 sata predavanja): Richard Wagner. Teorija 'Gesamtkunstwerka'. Tonska umjetnost kao izražaj iracionalnog aspekta čovjekova bića. 22. tjedan (2 sata predavanja): Eduard Hanslick. Instrumentalna glazba kao idealni medij izražavanja i izazivanja estetičkog osjećaja s pomoću slobodne igre forme. Otklon od 'osjećajne estetike' i programnosti romantizma, pokušaj znanstvenog utemeljenja estetike glazbe kao zasebne discipline. Praktički aspekti izvoditeljske estetike romantičke glazbe. 23. tjedan (2 sata predavanja): Hermann Helmholtz. Pokušaj znanstvenog utemeljenja estetike glazbe na temelju fizioloških svojstava slušne osjetilnosti. 24. tjedan (2 sata predavanja): Igor Stravinski. Formalistička i neoklasicistička estetika. 25. tjedan (2 sata predavanja): Susanne K. Langer. Koncepcija glazbe kao simboliziranog predstavljanja osjećaja i duševnih raspoloženja: glazba kao opća forma osjećaja bez konotacije u konkretnosti zbilje. 26. tjedan (2 sata predavanja): Roman Ingarden. Glazbenoumjetničko djelo kao 'intencionalni' predmet: jedinstvenost pojedinačne izvedbe djela i nepostojanje idealnog glazbenog modela. 27. tjedan (2 sata predavanja): Arnold Schönberg. Stvaranje glazbe kao misaoni proces: cjelina glazbenog djela kao ideja. 28. tjedan (2 sata predavanja): Nicolai Hartmann. Teorija planova i slojevitosti glazbenoumjetničkog djela. Glazba kao slobodna igra u tonskoj materiji bez izvanestetičkog sadržaja i svrhe. 29. tjedan (2 sata predavanja): Leonard B. Meyer. Koncepcija pluralizma stilova i pluraliteta publikâ kao nužni izraz demokratičnosti suvremenog društva Zapada. 30. tjedan (2 sata predavanja): Zofia Lissa / Carl Dahlhaus. Liberalno-marksistički pristup pluralnosti glazbenokulturnih tradicija i teorija asinkronog razvitka pojedinih glazbenih tradicija (Lissa). Veza teorije, povijesti i estetike glazbe (Dahlhaus)
Obavezna literatura:

Hanslick Eduard (1977): O muzički lijepom

Tuksar Stanislav (2001): Zbornik izvornih tekstova iz estetike i povijesti glazbe

Preporučena literatura:

Lissa Zofia (1977): Estetika glazbe: Ogledi

Supičić Ivan (2006): Estetika europske glazbe: Povijesno-tematski aspekti

Legenda

  • P - Predavanja