Sadržaj predmeta

Upoznavanje klavirske literature 1

Šifra:

228771

Visoko učilište:

Muzička akademija

ECTS bodovi:

4.0

Opterećenje:

60(P)

Izvođači:

prof. art. Srđan Filip Čaldarović, ak.gl.klav. (P)

prof. mr. art. Jakša Zlatar (P)

Opis predmeta:

Nastajanje i razvoj instrumenata s tipkama; najstariji izvori glazbe za instrumente s tipkama; Il Transilvano G. Dirute; engleski virginalisti; talijanski čembalisti; francuski clavecinisti; klavirska glazba 17. i 18. st. u Njemačkoj; J. S. Bach; galantni stil (Bachovi sinovi); J. Haydn (periodizacija Haydnovih sonata); W. A. Mozart (klavirska faktura sonata i koncerata); M. Clementi (razvoj virtuozne tehnike); L. van Beethoven (tri Beethovenova stila); starije povijesne škole, literatura i nastava instrumenata s tipkama do početka 19. stoljeća; ranija hrvatska glazba za instrumente s tipkama i klavirska pedagogija na hrvatskome tlu do početka 19. stoljeća

Obavezna literatura:

1. Ajnštajn A., Mozart, Nolit, Beograd, 1987. Bach C. Ph. E., Ogled o pravoj umjetnosti sviranja klavira, Zlatar, Badura-Skoda Eva i Paul, L'art de jouer Mozart au Piano Couperin F., Lart de toucher le clavecin, Paris, 1717. Dolmetsch A., The interpretation of the Music of the XVII and XVIII Centuries, Novello, London, 1946. Gillespie J., Five Centuries of Keyboard Music, Dover, New York, 1965. Hutcheson E., The Literature of the Piano, London, 1975. Keler Herman: Dobro temperovani klavir J. S. Bacha, Nolit, Beograd, 1975. Kirkpatrick R., Scarlatti, Princeton, 1953 Rosen Charles, Sonata forms, Norton, London, 1988. Rosen Charles, Classical Style, Norton, London, 1975. Schweitzer A., Bach Musicista poeta, Suvini-Zeboni, Monza, 1967. Wolf K., Masters of the Keyboard, Indiana University Press, 1990, Bloomington. Tovey D., The Form of Music, Dover, London, 1923. Šonberg H., Veliki pijanisti, Nolit, Beograd, 1987.

Ishodi učenja:

1. upoznati osnovnu klavirsku literaturu nastalu do početka 19. stoljeća

2. razumjeti utjecaj razvoja instrumenta na načine izvođenja raznih stilova, razdoblja i skladatelja do početka 19. stoljeća

3. razumjeti primjenu tehničkih vještina na pijanistički repertoar,

4. moći analizirati zadanu literaturu u povijesnom i stilskom kontekstu, stvoriti vlastito mišljenje na temelju sakupljenih informacija o vrednovanje stilske izvedbe,

5. moći sintetizirati stečeno znanje u smislu stvaranja vlastite interpretacije i osobnog pristupa umjetničkom djelu

6. adekvatno primijeniti stečena znanja na svim razinama nastave klavira

7. demonstrirati znanja u okviru seminarske radnje.

Legenda

P - Predavanje