Sadržaj predmeta

GIS u kriminalistici

Šifra:

231536

Kratica:

GISUK-S

Visoko učilište:

Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti

ECTS bodovi:

3.0

Opterećenje:

8(P) + 7(V) + 4(S)

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Krunoslav Antoliš

mr. sc. Simona Strmečki, v. pred.

Izvođači:

mr. sc. Simona Strmečki, v. pred. (P, V, S)

izv. prof. dr. sc. Krunoslav Antoliš (P, V, S)

Opis predmeta:

Cilj kolegija je da specijalisti kriminalistike steknu kompetencije samostalne uporabe komponenti GIS-a pri detekciji, određenju i razumijevanju sigurnosnih problema i njihovih trendova, kao i učinaka provedenih prevencijskih mjera te suvremenim tehnologijama ojačaju sposobnost donošenja optimalnih budućih strategija upravljanja sigurnosnim izazovima i upravljanja sigurnosnim događajima u stvarnom vremenu, kao i da koriste GIS pri kriminalističkim istraživanjima organiziranog kriminala, pri serijama kaznenih djela s obzirom na prostornu komponentu detekcije i izračuna najvjerojatnije ishodišne točke počinitelja i mogućih ruta osumnjičenika kaznenih djela.

Obavezna literatura:

Ballas, D., Clarke, G., Franklin, R.S., Newing, A. (2017): GIS and the Social Sciences: Theory and Applications

Law, M., Collins, A. (2019): Getting to Know ArcGIS Pro

Preporučena literatura:

Hughett, M. (2018): Mastering ArcGIS 8th Edition

Ishodi učenja:

1. Objasniti i demonstrirati svrhu komponenata GIS-a u kriminalističkom i policijskom poslu sa strategijskog i operativnog aspekta, upravljanje sigurnosnim događajima u stvarnom vremenu te ulogu u prevenciji i razumijevanju pojavnosti kriminaliteta

2. Kreirati vektorske podatke u GIS-u, prikazati ih i objasniti kao lokacije (prijava) kaznenih djela, prekršaja ili drugih sigurnosno interesantnih točaka, područja nadležnosti ili interesa te sigurnosno interesantne rute, uključujući rute osumnjičenika i žrtve koristeći GPS podatke vozila;

3. Izraditi sloj s rutama više osumnjičenika i lokacijama nadzornih kamera te izračunati i prikazati brzinu njihova kretanja s interpretacijom i predviđanjem najvjerojatnijeg počinitelja;

4. Izraditi i koristiti tablice atributnih podataka lokacija te objasniti njihov značaj;

5. Izračunati standardnu devijaciju, frekvenciju i gustoću u GIS-u i objasniti zašto, kako i kada se koriste;

6. Izraditi buffere i interpretirati njihov značaj pri geografskom profiliranju;

7. Izraditi područje lova i interpretirati ga u kontekstu geografskog profiliranja;

8. Izračunati najvjerojatniju ishodišnu točku serijskog počinitelja kaznenih djela;

9. Analizirati prostorne obrasce žarišnih točaka, trendova, serija kaznenih djela i općeg profila;

Legenda

P - predavanja

S - seminar

V - vježbe