Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Harmonija I

Kratica:
UAT002
Opterećenje:
30(SG1)
Nositelji:

prof. dr. sc. Mirjana Siriščević

Izvođači:

Jelica Valjalo (SG1)

Opis predmeta:
Ciljevi predmeta USVAJANJE LOGIKE HARMONIJSKOG MIŠLJENJA I RAZVIJANJE OSJEĆAJA ZA HARMONIJSKU STRUKTURU GLAZBENOG DJELA. OVLADAVANJE HARMONIJSKIM PROGRESIJAMA NA DUBLJEM NIVOU U DIJATONICI (PROŠIRENI TONALITET) TE PREPOZNAVANJE ISTIH PROGRESIJA U PRIMJERIMA IZ GLAZBENE LITERATURE. USVAJANJE VJEŠTINE HARMONIZACIJE SOPRANA I BASOVA TE IZRADE DIJATONSKIH MODULATIVNIH STAVAKA. RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI PRAKTIČNE PRIMJENE STEČENOG ZNANJA. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave (Na početku semestra utvrditi teme za seminarske radove koje treba izraditi u toku semestra: Beethoven i Mozart: sonate..) 1. Dijatonika. Kvintakordi -statička i kinetička funkcija akorada. Terca kao osnova građe akorda. Podjela kvintakorda. Srodnost kvintakorda u dijatonici. Spajanje kvintakorda. Oktave i kvinte. Harmonijski kostur. Izrada progresija i zadataka (sopran i/ili bas) sa uporabom kvintakorda. (Primjeri iz gl. literature: Bach-Korali) 2. Smanjeni kvintakord. Kadence. Izrada kadenca i harmonizacija zadataka (sopran i bas). Neposredna kraća transpozicija napisanog zadatka za klavirom. (primjeri iz glazbene literature: Beethoven: Sonata Es-dur op.7, Mozart: Sonata D-dur KV 311, Chopin: Mazurke) 3. Sekstakordi. Sekstakord II. stupnja u molu. Sekstakord II. stupnja u kadenci. Izrada zadataka (sopran i bas) sa uporabom kvintakorda i sekstakorda. (Primjer iz glazbene literature: Haydn, Sonata Es-dur ...) 4. Kvartsekstakordi. Vrste i način korištenja (zaostajalični, prohodni, izmjenični i kvartsekstakord kao obrat). Izrada zadataka (sopran i bas) sa uporabom do sada obrađenih akorda). (Primjeri iz glazbene literature: Beethoven i Mozart - Sonate ...) 5. Melodijski mol. Frigijska kadenca. Izrada progresija s frigijskom kadencom. Izrada zadataka u molu (sopran i bas) te njihova neposredna kraća transpozicija (za klavirom), tonaliteti za sekundu i tercu uzlazno ili silazno. 6. Septakordi. Dominantni septakord i obrati. Bifunkcionalnost. Sporedni septakordi u duru. Izrada zadataka (sopran i bas) sa uporabom svih obrađenih akorada s naglaskom na septakorde. (Primjeri iz gl. literature: Mendelssohn: Dječji komadi (G-dur, op.72, br.3), Schumann: Dječji prizori ...). 7. Sporedni septakordi u molu. Dodatna rješenja septakorda. Harmonijski ritam. Izrada zadataka (sopran i bas) u molu. Neposredna kraća transpozicija napisanog zadatka (za klavirom). 8. Mol-dur. Izrada zadataka s naglašenom uporabom mol-dura. (Analiza kraćih ulomaka iz gl. literature: Bach-Korali, Chopin: Sonata b-mol op.35, Wagner: Tristan i Izolda (ulomci). 9. Sekvence. Izrada sekvenca. Primjeri iz literature: Bach: Fuga za orgulje u G-duru, Beethoven: Sonata za klavir B-dur op.22, Chopin: Mazurka op.68, br.4, Mozart: Sonata za klavir C-dur, KV309. 10. Nonakord. Dominantni i sporedni nonakordi. Izrada zadataka (sopran i bas) sa uporabom dominantnog i sporednih nonakorda i obrata. (Primjeri iz literature: Grieg: Lirski komadi, Mozart: Fantazija u c-molu KV475, Haydn: Sonata za klavir u Es-duru ...). 11. Dijatonske modulacije. Tonalni skok. Dijatonske modulacije iz dura u dur i modulacije iz dura u mol. Izrada dijatonskih modulativnih stavaka. 12. Prošireni tonalitet. Dijatonske modulacije iz mola u mol, dijatonske modulacije iz mola u dur. Izrada bogatijih dijatonskih modulativnih stavaka. (analiza kraćih ulomaka iz gl. literature: Haendel: Concerto grosso op.6, br.5 (IV. stavak), Schumann: Klavirski koncert a-mol, op.54, Chopin: Etida e-mol op.25, Brahms: Rapsodija Es-dur op.119, Grieg: Norveški ples A-dur, op.35, br.2). 13. Dijatonske modulacije na osnovi frigijskog pomaka. Izrada složenijih dijatonskih modulativnih stavaka sa udaljenijim tonalitetima i složenijim mjerama. 14. Izrada zadataka (sopran i bas) u proširenom tonalitetu sa kompleksnijim harmonijskim progresijama te izrada vrlo složenih dijatonskih modulativnih stavaka. (Analize kraćih ulomaka iz literature: Beethoven: Sonata A-dur op.101 (III. stavak), Haydn: Simfonija C-dur, br.82 (III. stavak), Mozart: Sonata D-dur KV 284 ...). 15. Priprema za pismeni dio ispita. Izrada vrlo složenih zadataka u proširenom tonalitetu te razvijenih dijatonskih modulativnih stavaka.
Obavezna literatura:

1. Devčić N.: HARMONIJA, Školska knjiga, Zagreb Despić D.: (1997.) Harmonija sa harmonskom analizom, Beograd Piston W.: (1970.) Harmony, London Despić D., (2007.) Harmonija sa harmonskom analizom, Beograd Despić D., ( 1977.) Melodika, tonski slog(1.deo),Beograd Dopunska literatura: Jadassohn S.- (1922.) Trattato d'Armonia, Leipzig Lester J.- (1982.) Harmony in Tonal Music I, II, New York Koch K.- (1948.) Harmonielehre, Beč Beršadskaja T.- (1985.) Leksii po garmoniji, Petrograd Goetschius, P. (1898.), The homophonic forms of musical composition, New York Skovran D., Peričić V.(1977.), Nauka o muzičkim oblicima, Beograd Stefanija, Leon, (2008.), Metoda analize glazbe:povijesno-teorijski ocrt, Zagreb

Legenda

  • SG1 - Skupna glazbena predavanja 1