Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Povijest glume i režije

Kratica:
UAU80N
Opterećenje:
30(P) + 15(S)
Nositelji:

dr. sc. Matko Botić, pred.

Izvođači:

dr. sc. Matko Botić, pred. (P, S)

Opis predmeta:
1.Grčka, Rim (pisac, glumac, redateljkaoorganizatorcjelinekazališnogčina, izborglumaca, njihov status, odgoj, cehovskeorganizacije) (3P) 2. Srednji vijek: Podjela na Rani, Srednji i Kasni srednji vijek, Liturgijska drama, moraliteti, pasije (2P) 3. Renesansa, barok, klasicizam ( s posebnim akcentom na Shakespearea i Molierea; slavni glumci poput Richarda Burbagea, Davida Garricka, Charlesa Kemblea, Talme, pojava žena glumica, glumački ansambli, prvi glumac kao šef trupe, pravila ponašanja i način financiranja, odnos prema dvorovima, cenzura) (4P+1S) 4. Romantizam (organizacija kazališta, glumačke trupe, uloga prvog glumca kao redatelja trupe SarahSiddons, Charles Kean) (1P) 5. Goethe i Weimarsko kazalište (organizacijska struktura njegova kazališta, glumačka trupa, Goethe kao pisac, redatelj i mentor) (1P+1S) 6. XIX. stoljeće (različiti pravci: realizam, naturalizam, simbolizam, ekspresionizam), SaxeMeiningen (3P) 7. Stanislavski, Dančenko, MHAT, Sistem, Čehov (4P+2S) 8. Antoine, OttoBrahm (1P+1S) 9. Uloga glazbe u kazalištu: Wagner, AdolpheAppia (1P+1S) 10.Meyerhold, Vakhtangov, Tairov, Biomehanika (3P+3S) 11.Coppeau, Jouvet, Vilar, Dullen, Pitoeff i Baty (2P+2S) 12.George Bernard Shaw, Edvard GordonCraig (2P+1S) 13. B. Brecht, BerlinerEnsemble, LotteLennya, KurtWeill, Helene Weigel, Piscator, Peter Brook, Grotowski (3P+3S)
Obavezna literatura:

1. Aristotel: O pjesničkom umijeću, Z. Dukat, Zagreb, 1983. Artaud, Antonin: Kazalište i njegov dvojnik, Hrvatski centar ITI - UNESCO, Zagreb, 2000. D'Amico, S: Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1972. Diderot, D.: Paradoks o glumcu, Zora, Zagreb, 1950. Gavella, dr. Branko: Glumac i kazalište, Novi Sad, 1967. Craig, Edvard Gordon: O umjetnosti kazališta, Prolog, Zagreb, 1980. Stanislavski, K.S.: Etika, "L" Slobodna izdanja, Beograd Stanislavski, K.S.: Moj život u umjetnosti, Prolog, Zagreb, 1988.

Ishodi učenja:

1. Interpretirati dramu u kontekstu povijesnih saznanja o glumi i režiji.

2. Povezati stečena teorijska znanja s praktičnim radom.

3. Prepoznati povijesni i društveni kontekst drame u praktičnom radu.

4. Prepoznati teorijsko u praktičnome i obrnuto.

5. Primijeniti stečena znanja u svakodnevnom životu i u profesionalnom životu.

6. Uspoređivati različita kazališna razdoblja glume i režije.

Legenda

  • P - Predavanja
  • S - Seminar