Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Kiborgoetika i robotoetika

Kratica:
FIL
Opterećenje:
15(P) + 15(S)
Nositelji:

doc. dr. sc. Ivana Greguric

Izvođači:

doc. dr. sc. Ivana Greguric (S)

Opis predmeta:
Sustavno promišljati utjecaj suvremenih tehnika na čovjeka i društvo pri čemu se stvara nova kibernetička, znanstveno-tehnička paradigma koja postavlja radikalno novi temelj za proizvodnju svekolikoga života i suodnos čovjeka sa znanošću i tehnikom. Prikazom dostignuća konvergentnih tehnologija te umjetne inteligencije (UI) studente se želi upoznati s najvažnijim aspektima kiborgizacije čovjeka, primjene umjetne inteligencije i načinima na koje dovode do stvaranja nove vrste "čovjeka" te uzrokuju promjene u ljudskoj prirodnoj strukturi i društvu. Tu se javljaju fundamentalna pitanja poput: što je danas čovjek (deskriptivni aspekt) i kakvo bi trebalo biti (normativni aspekt) ljudsko biće? Na koji način kibernetičko doba mijenja čovjeka i kakav će biti njegov suživot sa robotima? Uvesti studente u rasprave o bitnim filozofsko-antropološkim i ontološkim određenjima čovjeka i društva. Poseban naglasak stavit će se na buduće vizije stvaranja poslijeljudskoga te promišljanje stvaranja nove znanstveno-tehničke zbilje umjetne inteligencije pri čemu se nameću pitanja etičkoga položaja tih inteligencija u njihovu odnosu prema čovjeku, odnosno čovjekova odnosa prema njima. Otvoriti osnovne dileme tehnološkoga napretka kroz filozofsko i bioetičko kritičko vrjednovanje usmjereno na izradu novih etika poslije-čovjeka: kiborgoetiku kao bitnoga filozofskoga i bioetičko-medicinskog-tehničkoga promišljanja suštine poboljšanja čovjeka te robotoetiku kao bitnoga promišljanje nastanka čovjekovih novih mehaničkih dvojnika - robota kao zamjena prirodnom čovjeku. Na taj se način studente želi potaknuti na primjenu etičkih načela kako bi se izborili za osobno i društveno određivanje granica tehnoloških dostignuća i njihove primjene u suvremenom društvu. Akademska postignuća na razini programa kojima predmet pridonosi: sposobnost razumijevanja i interpretacija načina nastanka, značenje i primjena pojedinih teorija sposobnost razumijevanja i interpretacija osnovnih pojmova kulturne antropologije vještine kritičkoga promišljanja međunarodnih procesa i procesa globalizacije poznavanje i razumijevanje područja aktualnih oblika društvenoga djelovanja kao i načina funkcioniranja različitih oblika društvenosti; gospodarskih, kulturnih i političkih društvenih procesa, prevladavajućih društvenih vrijednosti upoznavanje s planiranjem, organiziranjem i provođenjem istraživanja vještine pisanoga i usmenoga izvještavanja te javnoga prezentiranja sadržaja upoznavanje i osposobljavanje za samostalni računalni rad pri pisanju i obradi tekstova, radu s bazama podataka sposobnost učinkovitoga, samostalnoga i timskoga djelovanja sposobnost učinkovitoga korištenja raznih metoda komuniciranja s društvom u cjelini sposobnost etičkoga razumijevanja i provođenje profesionalne etike Očekivana akademska postignuća na razini predmeta: Opisati fenomene kiborgizacije, robotizacije, transhumanizma i umjetne inteligencije Vrjednovati fenomene kiborgizacije, robotizacije, transhumanizma i umjetne inteligencije Povezati pojmove iz tehnike, kiborgoetike i robotoetike s naglaskom na utjecaj suvremenih tehnologija na čovjeka i društvo Definirati etička načela u primjeni umjetne inteligencije u suvremenom društvu te njegov utjecaj na čovjeka i društvo. Primijeniti kiborgoetička načela pri definiranju granica između liječenja i poboljšanja. Kritički se osvrnuti na pitanja primjene umjetne inteligencije i poboljšanja čovjeka Procijeniti ključne političke izazove za donošenje odluka, razvoja i korištenja umjetne inteligencije i robotike u društvu Opis sadržaja predmeta: 1. Uvodno predavanje - upoznavanje sa silabom, ciljevima kolegija, načinom rada na predavanjima i seminarima te pravilima vrjednovanja rada studenata. 2. Uvod u paradigmatske promjene u tehnici - sintezologijski pogled na povezanost filozofije, tehnike i medicine te definiranje osnovni pojmova iz tehnike za razumijevanje digitalno-robotskoga doba. 3. Vrjednovanje konvergentnih tehnologija u stvaranju novih obilježja čovjeka u suvremenom dobu - pojam NBIC, kiborg (Kline & Clynes, Haraway), pojam kibernetike (Wiener), razvoj kiborgizacije, umjetne inteligencije i dr. 4. Postavke transhumanističke antropologije - teorijski okvir i tehnike poboljšanja ljudskih bića, nanotehnika, kognitivna znanost, genetika (Harris, Savulescu, Moravec, Kurzweil, Fukuyama) 5. Kiborgizacija i poslije-ljudsko stanje - postupci i ciljevi kiborgizacije , evolucionističko-eugenička težnja poboljšanju čovjeka 6. Tijelo kao kibernetički sustav - platonsko-kartezijanski dualizam, duša u doba konvergentnih tehnologija, mogućnosti i dileme (organi za izmjenu informacija, organi za izmjenu tvari i energije i dr.): 7. Kiborgizacija zbiljskih društvenih odnosa u doba znanstvenoga humanizma - društvo kao kibernetički organizam 8. Etička pitanja unaprjeđenja tijela u športu i umjetnosti - proteze kao pomagala u športu - moralno ne/opravdano (slučaj Pistorius); tijelo s usađenim tehničkim dodatcima - tijelo kao softver i sučelje, računalno interaktivni performansi, poslijeljudsko i (re)produkcija čovjeka u računalu; kiborgizacija u glazbi - vrijeme tehnokulture i simulirane stvarnosti 9. Etički prijepor transhumanista i biokonzervativaca - zastupanje i protivljenje uporabi biotehnike za poboljšanje čovjeka 10. Kiborgoetičke dileme i načela poboljšanja ljudskih bića (Habermas, Kant, Plessner) 11. Rezolucija o granicama poboljšanja ljudskih bića i povijesne zbilje - postavljanje etičke i pravne odgovornosti kiborgiziranja sveukupne zbilje 12. Roboti u povijesnoj zbilji znanstvenoga humanizma - prema mehaničkoj besmrtnosti svjesnih ljudskih kopija, vrste druželjubivih robota 13. Etičke dileme primjene umjetne inteligencije i mogućnost razvoja superinteligencije - potencijal i opasnosti umjetne inteligencije u istraživanjima i stvarnom okruženju 14. Robotoetika - izrada robotoetičkoga okvira tj. regulacija primjene umjetne inteligencije u suvremenom društvu, zakoni robotike (I. Asimov), definiranje problema autonomnosti, privatnosti, povjerenja i odgovornosti (npr. tko ili što će se smatrati odgovornim kada i ako autonomni sustav pokvari ili našteti ljudima?) 15. Zaključna razmatranja - vrjednovanje postignuća na predmetu.

Legenda

  • P - Predavanja
  • S - Seminar