Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Psihologija obrazovanja

Šifra:
219023
Visoko učilište:
Sveučilište u Slavonskom Brodu
ECTS bodovi:
3.0
Opterećenje:
15(P) + 15(S)
Nositelji:

Assistant Professor Ivana Hanzec Marković, PhD

Izvođači:

Bernarda Veseličić (S)

Assistant Professor Ivana Hanzec Marković, PhD (P)

Opis predmeta:
Cilj: Pomoću psihologijskih principa opisati i objasniti korelacijsku i uzročno-posljedičnu vezu između učenja i poučavanja u obrazovnom okruženju u cilju predviđanja, a time i djelotvornijeg planiranja i kontroliranja ishoda obrazovnog procesa. Sadržaj: Istraživački i prostor primjene spoznaja psihologije obrazovanja u odgoju i obrazovanju. Metode istraživanja, vrste istraživačkih nacrta i psihologija obrazovanja u planiranju i evaluaciji obrazovnog procesa: mjerenje, vrednovanje, standardizirano testiranje i ocjenjivanje. Kako učenici misle i uče: učenje, pamćenje i inteligencija (kreativnost, metakognicija, strategije učenja, kritičko mišljenje, rješavanje problema i transfer). Što učenike motivira: emocije i motivacija u učenju i poučavanju te individualne razlike u crtama ličnosti i motivaciji za postignuće. Zašto je za učenje i poučavanje važno okruženje tj. kontekst: kultura, socijalne interakcije, socijalni i moralni razvoj učenika, blagostanje, ljudske snage i vrline te uvažavanje različitosti (psihološka obilježja učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, tj. učenika s teškoćama u razvoju i darovitih učenika). Zašto i kako upravljati: vođenje nastave, upravljanje odjelom, disciplina i uloga restitucije u kvalitetnoj odgojno-obrazovnoj praksi.
Obavezna literatura:

Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2014): Psihologija obrazovanja

American Psychological Association, Coalition for Psychology in Schools and Education (2015): Top 20 principles from psychology for preK-12 teaching and learning

Ishodi učenja:

1. Argumentirati što je sadržaj, cilj i neposredna korist psihologije obrazovanja u kontekstu kvalitetne odgojno-obrazovne prakse.

2. Tumačiti u sadržaju obrađene psihologijske činjenice, koncepte i procedure.

3. Opisati, objasniti i upotrijebiti znanja o metodama istraživanja u formuliranju afirmativnih i nul-hipoteza za korelacijska istraživanja obrazovnog procesa.

4. Navesti, opisati, komentirati i sažeti obrađene psihologijske principe kao okosnicu sadržaja u kolegiju.

5. Analizirati i sintetizirati osnovnu psihologijsku literaturu iz psihologije obrazovanja, usporediti literaturu s principima, i u skladu s principima predložiti rješenja usmjerena povećanju odgojno-obrazovne kvalitete.

Legenda

  • P - Predavanje
  • S - Seminar