Sadržaj predmeta

Zoologija

Šifra:

184549

Kratica:

ZOOL2018

Visoko učilište:

Veterinarski fakultet

ECTS bodovi:

5.5

Opterećenje:

30(V) + 15(P) + 20(S) + 10(V)

Nositelji:

izv. prof. dr. sc. Daniel Špoljarić

prof. dr. sc. Josip Kusak

prof. dr. sc. Tomislav Gomerčić

prof. dr. sc. Ksenija Vlahović

prof. dr. sc. Maja Popović Nikolić Džolan

Izvođači:

prof. dr. sc. Tomislav Gomerčić (V, P, S)

prof. dr. sc. Josip Kusak (V, P, S)

prof. dr. sc. Maja Popović Nikolić Džolan (V, P, S)

prof. dr. sc. Ksenija Vlahović (V, P, S)

izv. prof. dr. sc. Daniel Špoljarić (V, P, S)

Opis predmeta:

Cilj predmeta: U okviru predmeta studenti stječu bitna znanja i razumijevanje o životinjskom svijetu koji je suština studija veterinarske medicine. Cilj nastave je da studente veterine upozna s osnovnim zakonitostima ustrojstva i funkcioniranja živog svijeta i njegova odnosa s neživim okolišem. Omogućuje da studenti shvate širok raspon zbivanja i odnosa, od prometa materije i energije, preko razine stanice i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija faune i flore te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te su spoznaje preduvjet bilo kakvom logičkom prihvaćanju gradiva drugih predmeta, od morfologije i fiziologije do patologije, terapije i preventive bolesti. Dodatne potrebe za sadržajima ovog predmeta proizlaze iz sve širega spektra vrsta životinja koje su predmet rada veterinara, i to kao pacijenti, kao vrste koje se uzgajaju, hvataju ili sakupljaju, te kontroliraju kao namirnice animalnog podrijetla. Druga dodatna i nova potreba jest potpuno razumijevanje ekoloških zakonitosti te poznavanje dužnosti koje proizlaze iz sve strožih propisa o zaštiti prirode i okoliša, poput prometa i trgovine ugroženim vrstama (CITES), odlaganje organskog, otrovnog i zaraznog otpada i slično. Sadržaj predmeta: Definicije (sistematika, taksonomija, klasifikacija), Kategorije sustava i Binarna nomenklatura (Linne), Filogenija i evolucija (Darvinizam) Podjela živog svijeta na 6 carstava: Prokarioti, Arhea, Protisti, Animalia, Plante, Fungi Eukariota, Stanična biologija: Osobitosti eukariotske stanice. Usporedba sa prokariotskom stanicom. Značenje jezgre i jezgrine ovojnice Morfologija, funkcija i porijeklo staničnih organela: osnovna stanična membrana, jezgra, endoplazmatski retikulum, mitohondriji, lizosomi, mikrotubuli, ribosomi, jezgrica, centrosom. Razlike životinjske i biljne stanice Kromosomi: građa i ciklus kromosoma Protozoa: Sarcodina, Mastigophora, Ciliata, Eusporozoae, Cnidosporidia Evolucija metazoa: Pojava i razvoj višestaničnih životinja. Parazoa (Porifera, Placozoa). Specijalizacija staničnih organela i cijelih stanica. Acelomata: Cnidaria, Platyhelminthes, Nemathelminthes Celom i celomati bez kralješnice: Porijeklo, građa i uloga celoma Pisces: Cyclostomata, Placodermi, Chondrichthyes, Osteichthyes Amphibia, Reptilia, Aves, Mammalia: Obilježja i podjela Mammalia: Redovi: Insectivora, Dermotoptera, Chiroptera, Edentata, Pholidota, Primates, Rodentia, Lagomorphea, Cetacea, Carnivora, Tubuliedentata, Hyracoidea, Proboscidea, Sirenia, Perissodactyla, Artiodactyla Diobe stanica: Vrsta diobe stanica- dioba somatskih stanica - mitotička dioba- redukcijska dioba: mejoza I i mejoza II (Crossing-over, oogeneza - spermatogeneza, spermiogeneza), - endomitotička dioba Kromosomski ciklus u mitozi i mejozi Polikariontia, poliplodija, politenija - gorostasni kromosomi Opis i uloga svake od vrsta dioba stanica. Analiza po fazama, Rezultat diobe Spolne stanice: Gamete ili spolne stanice (nastanak spolnih stanica), Spermij i jaje (građa i funkcija) Podjela jaja prema količini i smještaju žumanjka kod svih životinja po skupinama Vrste razmnožavanja: Razmnožavanje, vrste i svrha razmnožavanja. Nespolno i spolno razmnožavanje (hermafroditi, diecične životinje). Prednost spolnog razmnožavanja. Partenogeneza, blastogamija, androgeneza, partenogamija Oplodnja ili fertilizacija (unutarnja, vanjska), monospermija, polispermija (trajanje oplodnje), Odvijanje oplodnje: singamija, kariogamija, aktivacija jaja Embriogeneza, ontogeneza, filogeneza Komparativna razvojna biologija: Brazdanje ili segmentacija. Stadiji embrionalnog razvitka. Zametni listići; Metamorfoza; Neotenija. Prostomija, deuterostomija. Brazdanje: Totalno (holoblastičko) ekvalno i adekvalno. Parcijalno (meroblastičko) diskoidalno i superficijalno Gastrulacija: invaginacija, involucija, epibolija, delaminacija, Kordomezodermalni krov. Neurula, Tubulacija Embrionalne ovojnice (ptice i gmazovi): žumanjčana vreća, korion, amnion, alantois i alantokorion (nastanak, građa i funkcija) Derivati zametnih listić Ekologija, Odnosi između nežive i žive prirode, Svjetska strategija zaštite prirode. Osnovni ekološki pojmovi: biosfera, biociklus, biom, ekosustav, biotop (habitat, mikrohabitat), biocenoza, ekološka niša, ekološka valencija, homeostaza ekosustava, Ekološke piramide brojeva, biomase i energije (biljke, biljožderi, mesožderi), Energija u ekosustavu. Abiotički činioci: Geokemijski ciklusi minerala, svjetlost, toplina, voda, kiselost (pH), tlak. Biotički činioci: Abundancija, socijabilnost, dominacija, areal aktivnosti, natalitet, mortalitet, biotički potencijal, uzrasna struktura, dinamika populacija Intra- i interspecijski odnosi (neutralizam, kompeticija, predatorstvo, parazitizam, mutualizmi). Sukcesije i klimaks biocenoza, Redosljed smjenjivanja populacija, Ovisnosti i vrste krajnje populacije Biomi: Akvatički i terestrički biomi: tropske vlažne šume, bjelogorične šume, tajga, tundra, travnjaci - prerije i savane, makija, pustinje, ekoton. Biološka raznolikost: Definicija, evolucija, značaj Metode ekoloških istraživanja: Kvalitativne i kvantitativne metode Utjecaji čovjeka na ekološku ravnotežu: Izravni (iscrpljivanje resursa i mijenjanje karakteristika) i neizravni - polucija (tipovi onečišćavanja: organska tvar, anorganska tvar, suspendirane čestice, radioaktivnost, termopolucija /voda, globalno zagrijavanje/, kisele kiše, ozonske rupe, heliopolucija, buka), genetski modificirani organizmi, monokulture, Svjetska strategija zaštite okoliša Terenske vježbe u Zoološkom vrtu, Parku prirode Lonjsko polje, Odlagalištu otpada Jakuševac, Park šumi Maksimir. Laboratorijske vježbe iz sistematike, stanične i razvojne biologije Sustav ocjenjivanja: Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit U svakoj od ovih kategorija student mora sakupiti minimalni traženi broj bodova. Time je uvjetovano pravo izlaska na završni ispit . Pohađanje predavanja Za pohađanje ukupno 15 sati predavanja prema satnici student može dobiti 3 do 6 bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.4 boda. Pohađanje seminara iseminarski radovi Za pohađanje ukupno 20 sati predavanja prema satnici student može dobiti 4 do 6 bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.3 boda. Također je uvjet da napiše jedan seminarski rad. Pohađanje vježbi Za pohađanje ukupno 40 sati vježbi prema satnici student može dobiti 4 do 6 bodova, s time da svaki sat vrijedi 0.15 boda. Aktivnost na vježbama Na vježbama student može biti pitan ili se sam javiti za odgovor 6 puta. Svaki točan odgovor donosi 1.67 boda. Ukupno može skupiti 5 do 10 bodova. Kontinuirana provjera znanja Dvanaest mini testova sa po 10 pitanja svaki, na početku svakih vježbi. Ako student nije bio prisutan i nije mogao sakupiti 120 jedinica, njemu je baza 110, 100 itd., te se jedinična vrijednost računa od toga. Ukupno može skupiti 20 do 32 boda, a jedinična vrijednost svakog točnog odgovora je 0.27 (za svih 12 testova). Završni ispit Pismeni test od 50 pitanja, koji nosi 15 do 25 bodova, a svako pitanje je 0.5 obračunskih jedinica. Usmeni ispit - tri pitanja za 9 do 15 bodova. Svako pitanje vrijedi 5 obračunskih jedinica. Zaključivanje ocjene Prema zbroju svih prikupljenih bodova i tablici ispod. Bodovi za zaključivanje ocjene Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban: - taksonomski razvrstati svaku životinju do razine koljena (Phylum), a sisavce i do razine reda (Ordo) - interpretirati osnovne evolucijske procese - objasniti građu i ulogu staničnih dijelova i procese prilikom dioba stanica - razlikovati vrste razmnožavanja, te načine i procese oplodnje - usporediti stadije i procese embrionalnog razvitka beskralješnjaka i različitih skupina kralješnjaka - poznavati abiotičke i biotičke ekološke čimbenike i mehanizme njihova djelovanja - prepoznati tip bioma i fazu u sukcesiji zajednica - razvrstati vrste polutanata i osnovne mehanizme njihova djelovanja

Jezici izvođenja nastave:

Hrvatski

Obavezna literatura:

1. 1. Huber, Đ., Gomerčić, T., Kusak, J. (2015). Osnove ekologije, Sveučilišni udžbenik za studente veterinarske medicine. 2. Marina Pavlak, J. Jerčić, Ksenija Vlahović: Udžbenik za praktičnu nastavu iz Biologije, Medicinska naklada, 2003. 3. Goran Gužvica, Lidija Šver: Osnove evolucije živih bića, Veterinarski fakultet,2000. 4. Jure Jerčić, Ksenija Vlahović, Marina Pavlak: Izabrana poglavlja iz Botanike (fitologije) , Medicinska naklada, 2002. 5. Sistematika, Power point. LMS 6. Ekologija, Power point. LMS 7. Embriologija Power point LMS

Preporučena literatura:

2. 1. John H. Postlethwait, Janet L. Hopson (1989): The nature of life, 2. Harry Garms, Otto Borm (1981): Fauna Evrope 3. Huber, Đ. (1981): Sažetak ekologije, 12 pp. 4. Odum, E. (1988): Fundamentals of ecology,USA 5. Wildermuth, H. (1994): Priroda kao zadaća. Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Zagreb. 6. Sekulić, R. (2001): Ugroženi planet. Naklada Jurić, Zagreb 7. Huber, Đ. (2004): Smeđi medvjed. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 92-97. 8. Huber, Đ. (2004): Biološki temelju uzgoja i zaštite divljači. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 230-235. 9. Huber, Đ. (2004): Osnovne mjere gospodarenja s divljači. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 235-241. 10. Huber, Đ. (2004): Uzgoj smeđeg medvjeda. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 253-255. 11. Huber, Đ. (2004): Naseljavanje divljači. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 297-300. 12. Huber, Đ., J. Kusak (2004):Telemetrijska istraživanja medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo (Z. Mustapić, ur.), Hrvatski lovački savez, Zagreb, pp. 300-304. 13. Glavač, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 14. Pimac, R. B. (1995): A primer of conservation biology. Sinauer Associates Inc, Massachusetts, USA.

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
1	Veterinarska medicina	integrirani prijediplomski i diplomski	1	obavezni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanje

S - Seminar

V - Laboratorijske vježb