Skoči na glavni sadržaj

Sadržaj predmeta

Veterinarsko javno zdravstvo

Šifra:
213142
Kratica:
VJZ-2020
Visoko učilište:
Veterinarski fakultet
ECTS bodovi:
7.0
Opterećenje:
12(V) + 52(P) + 14(S)
Nositelji:

prof. dr. sc. Nevijo Zdolec

prof. dr. sc. Lidija Kozačinski

prof. dr. sc. Željka Cvrtila

prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin

prof. dr. sc. Albert Marinculić

prof. dr. sc. Andreja Prevendar-Crnić

prof. dr. sc. Frane Božić

prof. dr. sc. Hrvoje Valpotić

prof. dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Ljubo Barbić

prof. dr. sc. Mario Ostović

prof. dr. sc. Marina Pavlak

prof. dr. sc. Nenad Turk

prof. dr. sc. Tomislav Mašek

prof. dr. sc. Velimir Sušić

prof. dr. sc. Vilim Starešina

izv. prof. dr. sc. Vladimir Stevanović

prof. dr. sc. Zoran Milas

prof. dr. sc. Željko Mikulec

prof. dr. sc. Vesna Dobranić

izv. prof. dr. sc. Sven Menčik

izv. prof. dr. sc. Maja Maurić Maljković

Izvođači:

prof. dr. sc. Velimir Sušić (P)

prof. dr. sc. Nevijo Zdolec (V, P)

prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin (P)

Marta Kiš (V)

prof. dr. sc. Andreja Prevendar-Crnić (P)

prof. dr. sc. Frane Božić (P)

izv. prof. dr. sc. Maja Maurić Maljković (P)

prof. dr. sc. Lidija Kozačinski (P)

prof. dr. sc. Ljubo Barbić (P, S)

izv. prof. dr. sc. Vladimir Stevanović (P)

prof. dr. sc. Hrvoje Valpotić (P)

prof. dr. sc. Vesna Dobranić (P)

prof. dr. sc. Zoran Milas (P)

doc. dr. sc. Tomislav Mikuš (V, S)

prof. dr. sc. Željka Cvrtila (P, S)

prof. dr. sc. Albert Marinculić (P)

prof. dr. sc. Tomislav Mašek (P)

prof. dr. sc. Vilim Starešina (P)

izv. prof. dr. sc. Sven Menčik (P)

prof. dr. sc. Željko Mikulec (P, S)

prof. dr. sc. Mario Ostović (P)

prof. dr. sc. Nenad Turk (P)

prof. dr. sc. Kristina Matković (P)

prof. dr. sc. Marina Pavlak (P)

Opis predmeta:
Cilj predmeta: HIGIJENA I TEHNOLOGIJA NAMIRNICA ANIMALNOG PODRIJETLA Termin veterinarsko javno zdravstvo u širem se smislu riječi može definirati kao veterinarska djelatnost u zaštiti zdravlja ljudi (ili kao veterinarstvo u zaštiti javnog zdravstva). U upravnom se, pak, smislu veterinarsko javno zdravstvo može definirati kao veterinarska djelatnost u provedbi propisa u oblasti veterinarstva i u zdravstvenom nadzoru namirnica, osobito s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi od bolesti koje se od životinja te njihovih sirovina i proizvoda mogu prenijeti na ljude. Osnovni zadatak veterinarskoga javnog zdravstva je koordinacija sudjelovanja veterinarstva u praksi javnog zdravstva i preventivne medicine. Strategija sigurnosti u funkciji razvitka prerade i prometa te nadzora kakvoće namirnica moguća je na osnovama HACCP-koncepcije (engl. Hazard Analysis Critical Control Points), tj. procjene rizika i kontrole kritičnih točaka proizvodnje. U kontekstu osiguranja ispravnosti i kakvoće namirnica posebno je značajna uloga dobre proizvodne prakse (GMP-koncepcija) u okvirima SQA-koncepcije, koja uključuje kakvoću, sigurnost i prihvatljivost namirnica na tržištu. U upravljanju sigurnošću proizvoda prednost valja dati djelatnom posredovanju pred inspekcijom. Upoznavanje studenata s objektima za preradu mesa i drugih namirnica, kao i sustava pohrane, hlađenja i smrzavanja u svrhu edukacije u području čimbenika zdravstvene ispravnosti i unapređenja kakvoće namirnica animalnog podrijetla. Cilj veterinarsko-sanitarnog nadzora je zaštita zdravlja ljudi, sprečavanje širenja zaraznih i parazitskih bolesti životinja te zaštita gospodarskih interesa potrošača. Cilj je veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji, preradi, pohrani i u prometu namirnica otkloniti od potrošača opasnosti koje mogu nastati konzumacijom pokvarenih i zdravlju škodljivih, tj. zdravstveno neispravnih namirnica. Namirnice su idealna sredina za razmnožavanje mikroorganizama te mogu biti prijenosnik različitih zaraznih bolesti, prvenstveno zoonoze, ali i onih koje se samo prenose namirnicama. Mogu sadržavati i specifične uzročnike bakterijskih otrovanja ljudi kao i mikroorganizme koji svojom biokemijskom aktivnošću mogu dovesti do stvaranja različitih otrovnih tvari. Iz toga proizlazi da je higijenska kakvoća osnova ukupne valorizacije namirnica. Cilj je upoznati studente s propisima koji reguliraju pravilno obavljanje veterinarsko-sanitarne djelatnosti u ovom segmentu (Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani, Zakon o zaštiti potrošača te pravilnici koji imaju uporište u navedenim Zakonima). STOČARSTVO Upoznavanje sa suvremenim metodama za procjenu održivosti pojedinih sustava proizvodnje. Stjecanje znanja o genetskoj predispoziciji najznačajnijih obilježja kakvoće životinjskih proizvoda. Stjecanje znanja o mogućnostima promjene genetske osnovice životinja za obilježja kakvoće životinjskih proizvoda. HRANIDBA Objasniti studentima utjecaj kemijskog sastava, količine i vrste hrane na karakteristike životinjskih proizvoda kao i dopuštene mogućnosti manipulacije kvalitetom proizvoda putem intervencija u hranidbi. Upoznati studente s odredbama EU vezanima uz korištenje pojedinih krmiva i dodataka u stočnoj hrani. Položaj dodataka u domaćoj zakonskoj regulativi (Pravilnik o kakvoći stočne hrane, NN 26/98). Objasniti pojam prehrambenog lanca u suvremenom svijetu. Objasniti koje štetne tvari i na koji način mogu iz stočne hrane ući u prehrambeni lanac i negativno utjecati na zdravlje ljudi. Upoznati studente s vrstama, načinom upotrebe te trenutačnim znanstvenim spoznajama o genetski modificiranoj stočnoj hrani. ANIMALNA HIGIJENA, OKOLIŠ I ETOLOGIJA Nepovoljan utjecaj pojedinih čimbenika (način smještaja, veličina prostora, grubo postupanje tijekom premještaja, neodgovarajući način odvajanja mladunaca od majke, rezanje repova i zubi, neadekvatan transport i dr.) na dobrobit životinja u grupnim sistemima (pojava stresa, boli, patnje) te mjere i postupci za njihovo sprečavanje. Zdravstveni aspekti u vezi s mikrobiološkim onečišćenjem vode - hidrične infekcije, anorganskim i organskim spojevima, spojevima nastalim pri dezinfekciji vode, MDK. Suvremeni postupci i alternativne metode dezinfekcije; učinkoviti ekološko prihvatljivi dezinficijensi nove generacije; osnovna pravila dezinfekcije i faktori koji utječu na učinkovitost. Postupanje i zbrinjavanje s otpadnom i fekalnom animalnom tvari u svrhu sprečavanja i suzbijanja bolesti, posebno zoonoza. Uporaba suvremenih insekticida u suzbijanju štetnih kukaca koji su molestanti i prenosioci niza zaraznih i parazitarnih bolesti, posebno zoonoza. Mehaničko-fizikalne mjere sprečavanja ulaza glodavaca u zatvorene prostorije. Izbor sredstava za suzbijanje glodavaca. Mjere zaštite od mogućeg kontakta i štetnog djelovanja otrova na namirnice animalnog podrijetla. ZARAZNE BOLESTI Stjecanje spoznaja o važnosti zoonoza koje se prenose hranom. Ponavljanje prethodno stečenih znanja iz opće epizootiologije. Upoznavanje sa specifičnostima širenja zaraznih bolesti putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla ovisno o njihovu uzročniku. Stjecanje spoznaja o osnovama dijagnostike zaraznih bolesti, kao i provođenju mjera u svrhu sprečavanja širenja i suzbijanja zoonoza koje se šire hranom. PARAZITOLOGIJA Nakon usvojenih znanja i vještina student je upoznat s biologijom, razvojem, morfologijom te determinacijom endoparazita kao etiološkog faktora nastanka zoonoza prenosivih hranom. Osposobljen je za razlikovanje i raspoznavanje pojedinih vrsta parazita i njihovih razvojnih oblika, kao i s patogenezom koju uzrokuju paraziti ili njihovi razvojni stadiji, također je upoznat s putevima širenja pojedinih parazitoza preko proizvoda animalnog podrijetla. Osposobljen napraviti parazitološku pretragu i determinirati najčešće parazite kod kojih je prevencija i liječenje sastavni dio brige za zdravlje ljudi i životinja. Kod onih invazijskih bolesti gdje je dijagnostika moguća u specijaliziranom laboratoriju osposobljeni su da nakon postavljene sumnje ispravno uzmu materijal i dostave ga do specijaliziranog laboratorija sa svim potrebnim podacima. FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA Rezidue veterinarskih lijekova u namirnicama animalnog podrijetla, Određivanje karencije prema konceptu ADI (prihvatljivi dnevni unos) i MRL (najveća dopuštena ostatna koncentracija), dinamika eliminacije lijekova, Razvrstavanje farmaloško aktivnih tvari s obzirom MRL u IV skupine. Teške kovine, perzistentni organoklorni spojevi. Laborarorijska instrumentalna analitika u službi forenzičke toksikologije, monitoringa te validacija i interpretacija rezultat analize s obzrom na kemijsku i biološku različitost. Sadržaj predmeta: HIGIJENA I TEHNOLOGIJA HRANE 1. Značenje i djelokrug veterinarske djelatnosti u javnom zdravstvu (definicija veterinarskog javnog zdravstva; veterinarska djelatnost u javnom zdravstvu;higijena hrane i sustavi kontrole po konceptu "od farme do stola"; smjernice EU o veterinarskim i sanitarnim uvjetima proizvodnje i prometa hrane); 2.Suvremene koncepcije veterinarskog nadzora u proizvodnji i prometu hranom (Procjena rizika u funkciji osiguranja ispravnosti i kakvoće hrane. Upravljanje rizikom u području sigurnosti hrane. Komunikacija o rizicima. Primjena HACCP-koncepcije u proizvodnim pogonima. Preduvjetni programi (GMP,GVP, GHP) u strategiji sigurnosti hrane i prehrane. Deregulacija kakvoće u primjeni dobre proizvodne prakse); 3. Menadžment kakvoće i sigurnosti hrane (Sustavi upravljanja kvalitetom u prehrambenoj industriji. Osiguranje kakvoće. Pristup marketinškom upravljanju. Trendovi ustroja proizvodnje i kontrole (monitoringa) hrane s aspekta rukovođenja proizvodnjom i kontrolom kakvoće. Rukovođenje proizvodnjom i ustroj kontrole kakvoće hrane s aspekta sigurnosti, kakvoće i njihove prihvatljivosti); 4. Higijensko-tehnološki, veterinarski i sanitarni uvjeti izgradnje i uređenja objekata za proizvodnju namirnica (objekti za klaoničku obradu papkara, kopitara, peradi i kunića; objekti za obradu i rasijecanje mesa životinja namijenjenih za klaoničku obradu i divljači; objekti za hlađenje i smrzavanje (hladnjače) te objekti za uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla; objekti za preradu mesa te objekti za proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla; objekti za preradu mlijeka); 5. Biološka, kemijska i fizikalna zagađivala u prehrambenom lancu (Procjena rizika. Upravljanje rizikom. "Prikriveni rizici". Onečišćenje hrane enteropatogenim bakterijama i ostacima štetnih tvari. Sustavni nadzor ostataka štetnih tvari u životinjskim proizvodima. Zdravstvena sigurnost hrane u uvjetima industrijalizacije i suvremenih postupaka prerade i konzerviranja uz obilnu uporabu aditiva); 6. Bolesti koje se prenose hranom (biološki rizici, utjecaj patogenih noksi na postojanje i procjenu rizika); 7. Proizvodnja hrane na OPG-u (proizvodnja hrane na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, zakonske odredbe, veterinarsko-sanitarni nadzor; ekološka proizvodnja). STOČARSTVO 1. Čimbenici rizika i njihova međuovisnost u različitim sustavima proizvodnje životinja (definiranje pojedinih faktora rizika u sustavima intenzivne, ekstenzivne i ekološke proizvodnje; metode za analizu međuovisnosti pojedinih rizika u proizvodnji; uklanjanje faktora rizika u proizvodnji životinja). 2. Genetska osnova životinja i njezin utjecaj na kakvoću proizvoda životinjskog podrijetla (metode populacijske i molekularne genetike u procjeni kakvoće proizvoda i namirnica životinjskog podrijetla); 3. Postupci i učinci odabiranja životinja s obzirom na kakvoću mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda (definiranje uzgojnih i selekcijskih ciljeva s obzirom na kakvoću proizvoda životinjskog podrijetla). HRANIDBA 1. Utjecaj hranidbe na kakvoću hrane animalnog podrijetla (kvaliteta mesa; kvaliteta mlijeka; kvaliteta jaja; funkcionalna hrana i nutraceutici); 2. Dodaci stočnoj hrani - aditivi (dopušteni dodaci stočnoj hrani; zabranjeni dodaci stočnoj hrani); 3. Štetne tvari u životinjskim proizvodima (mikroorganizmi; mikotoksini; teški metali; hormoni; pesticidi; biogeni amini); 4. Genetski modificirana hrana za životinje (vrste genetski modificirane stočne hrane; upotreba genetski modificirane hrane). ANIMALNA HIGIJENA, OKOLIŠ I ETOLOGIJA 1. Dobrobit ekonomski iskoristivih životinja za proizvodnju hrane (utjecaj okolišnih i uzgojno-tehnoloških faktora na dobrobit životinja); 2. Zdravstvena ispravnost vode za piće (kvaliteta vode za piće i rizici za zdravlje; legislativa); 3. Dezinfekcija u javnom zdravstvu (vrste, način i provedba mjera dezinfekcije radi očuvanja zdravlja ljudi i životinja); 4. Veterinarski otpad - rizik za zdravlje (otpadna fekalna i animalna tvar); 5. Štetni kukci od značenja u javnom zdravstvu (suvremeni postupci i alternativne metode suzbijanja štetnih kukaca); 6. Deratizacija u javnom zdravstvu (postupci suzbijanja glodavaca u proizvodnim pogonima i skladištima namirnica animalnog podrijetla). ZARAZNE BOLESTI 1. Zoooze koje se prenose hranom (zoonoze uzrokovane bakterijama - salmoneloza; botulizam; kampilobakterioza; šigeloza; E. Coli infekcije; bruceloza; tuberkuloza; bedrenica; listerioza; Q groznica; zoonoze uzrokovane prionima (GSE - Creutzfeldt -Jakobova bolest); 2. Osnove dijagnostike i suzbijanja zoonoza u nas i u svijetu. PARAZITOLOGIJA 1. Toxoplasma sp. 2. Sarcocystis sp. 3. Taenia sp. 4. Cysticercus celullosae 5. Cysticercus bovis 6. Alaria sp. 7. Fam. Anisakidae 8. Trichinella sp. 9. Giardia sp. 10. Cryptosporidium sp. 11. Echinococcus sp. 12. Fam. Ascaridae 13. Visceralna larva migrans 14. Strongiloidoza. FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA 1. Rezidue veterinarskih lijekova; 2. Rezidua, subletalno djelovanje; 3. Toksikološke analitičke pretrage. Sustav ocjenjivanja: NAČIN PROVJERE ZNANJA 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3.prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Nastava se obavlja tijekom 52 sata predavanja. Kako bi ostvario minimalna 3 boda, student treba prisustvovati na 26 sati predavanja. Prisutnost na jednom satu predavanja boduje se s 0,115 boda (maksimalno se može prikupiti 6 bodova, odnosno 52 sati x 0,115 boda). Nastava se obavlja kroz 24 sati vježbi (od čega 12 sati terenskih vježbi). Prisutnost na jednom satu vježbi boduje se s 0,25 bodova. Da bi ostvario minimalni broj bodova (4), student treba biti prisutan na 16 sati vježbi. Maksimalni broj bodova koji se može prikupiti tijekom 24 sati vježbi je 6 (24 x 0,25). Nastava se obavlja tijekom 14 sati seminara. Prisutnost na jednom satu seminara boduje se s 0,42 boda. Da bi ostvario minimalan broj bodova (4), student treba biti prisutan na 10 sati seminara. Maksimalan broj bodova koji se može prikupiti tijekom 14 sati seminara je 6 (14 x 0,42). Najveći broj bodova koje student može prikupiti je 10. Da bi to ostvario mora prikupiti 4 boda za uspješno pripremljen i održan seminar te 6 bodova za pozitivne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara. Najmanji broj bodova koje student treba prikupiti je 5. To čine 4 boda za točne usmene odgovore za vrijeme vježbi i seminara te najmanje 1 bod za pripremu i održavanje seminara. Tijekom nastave kontinuirane provjere znanja provest će se jednim kolokvijem. Student mora pristupiti prvom organiziranom terminu kolokvija. U slučaju opravdanog izostanka s prvog termina kolokvija (liječnička ispričnica) student može pristupiti popravnim kolokvijima. Kolokvij će se sastojat od 8 pitanja, a svaki točan odgovor nosi 4 boda. Najveći broj bodova koje student može prikupiti je 32. Najmanji broj bodova koje student mora prikupiti je 20, što znači da mora odgovoriti točno na najmanje 5 pitanja. Ukoliko na kolokviju odgovori na manje od 5 pitanja, mora ponovno pristupiti kolokviju koji će biti organiziran na kraju turnusa. Završni ispit obuhvaća sve rezultate praćenja aktivnosti tijekom nastave. Ispit je pisani. Studentu pišu test od 20 pitanja. Točan odgovor boduje se s dva boda. Minimalan broj bodova je 24, a maksimalan broj bodova usmenog ispita je 40. Ocjena se zaključuje na osnovi prikupljenih bodova prema skali: Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban: - poznavati termin veterinarskog javnog zdravstva te suvremene koncepcije veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu namirnica - objasniti ulogu veterinarstva u zaštiti zdravlja ljudi - vrednovati higijensko-tehnološke i veterinarsko-sanitarne uvjete izgradnje i uređenja objekata za proizvodnju namirnica te proizvodnje i prometa namirnicA prema domaćim i EU standardima - identificirati opasnosti i rizike u proizvodnji i prometu hrane životinjskog podrijetla - predložiti odgovarajuće mjere za unapređenje prinosa i kakvoće proizvoda životinja u specifičnom sustavu proizvodnje - vrednovati i predlagati najprikladniji način iskorištavanja uzgojno valjanih životinja s obzirom na njihove fenotipsko genotipske karakteristike - poznavati ksenobiotike i esencijalne tvari koje mogu biti prisutne u animalnoj namirnici i kroz nju štetno djelovati na zdravlje ljudi - povezati štetne utjecaje na reprodukciju s pojedinim ksenobiotikom ili više njih - povezati pojavu neoplazija sa štetnim utjecajem pojedinog ksenobiotika ili više njih - povezati imunotoksičnost sa štetnim utjecajem pojedinog ksenobiotika ili više njih - shvatiti ulogu analitičke toksikologije u veterinarskom javnom zdravstvu - predložiti metodu za otkrivanje kemijskih zagađivala u hrani životinjskog podrijetla u suradnji s analitičarem - odabrati metode za otkrivanje autentičnosti sastojaka u hrani, nedeklariranih sastojaka i tragova GMO u hrani u suradnji s analitičarem - služiti se Nacionalnim sustavom nadzora za postizanje bolje kontrole proizvodnog lanca - poznavati značenje ostataka farmakološko-djelatnih tvari iz veterinarskih lijekova za zdravstvenu ispravnost namirnica animalnog podrijetla - prosuđivati najčešće uzroke prekoračenja NDK veterinarskih lijekova u animalnim namirnicama - predlagati najprikladnije načine primjene veterinarsko-medicinskih proizvoda da bi se izbjegla pojava nedozvoljenih ostataka farmakološko-djelatnih tvari u animalnim namirnicama - sudjelovati u uzorkovanju i slanju materijala za nacionalni program monitoringa rezidua VMP koji su česti uzroci kontaminacije - prepoznati sumnju na zoonoze koje se poglavito prenose putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla - identificirati značajne rizične čimbenike u prijenosu zoonoza putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla - izabrati način uzorkovanja materijala i dijagnostičke postupke za objektivno dijagnosticiranje zoonoza koje se prenose prenose putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla - primjeniti postupke opće profilakse u zaštiti od zoonoza koje se prenose putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla - procijeniti rizik za oboljenje ljudi - preporučiti mjere za suzbijanje i prevenciju zoonoza koje se prenose putem proizvoda i sirovina animalnog podrijetla - samostalno procijeniti dobrobit ekonomski iskoristivih životinja za proizvodnju hrane na osnovu uvjeta tijekom pojedinih tehnoloških faza proizvodnje - obaviti prosudbu zdravstvene ispravnosti vode za piće - predložiti odgovarajuće mjere sanitacije u cilju očuvanja zdravstvenog stanja životinja i ljudi - odabrati odgovarajući način zbrinjavanja veterinarskog otpada radi zaštite okoliša i prevencije u pojavi bolesti životinja i ljudi -razumjeti biologiju, razvoj, patogenezu i puteve širenja parazitoza uzrokovanih namirnicama animalnog podrijetla - prepoznati i razlikovati pojedine skupine ili vrste parazita kao i njihove razvojne stadije kao etiološki faktor nastanka zoonoza prenosivih hranom - razumjeti epidemiologiju parazitskih zoonoza prenosivih hranom - provoditi laboratorijsku dijagnostiku te interpretirati dobivene nalaze - primjeniti stečena znanja u provođenju preventivnih mjera u svrhu sprječavanja širenja i suzbijanja parazitoza prenosivih hranom
Jezici izvođenja nastave:

Hrvatski

Obavezna literatura:

1. 1. Kozačinski, L., B. Njari, B. Mioković, Ž. Cvrtila Fleck, V. Dobranić, N. Bilandžić, A. Svetina, M. Mitak, S. Šeparović, V. Vrdoljak Miheljić, N. Barišić, N. Zdolec (2012): Veterinarsko javno zdravstvo. U: Veterinarski priručnik VI izdanje. Herak-Perković, V., Ž. Grabarević, J. Kos (ur.), Medicinska naklada, Zagreb, 493-638 2. Njari, B., B. Mioković, L. Kozačinski, Ž. Cvrtila Fleck, N. Zdolec, Ž. Pavičić, A. Tofant, M. Vučemilo, D. Stojćevič, E. Srebočam, M. Poletto, J. Pompe Gotal, A. Prevendar Crnić (2012): Veterinarsko javno zdravstvo - izabrana poglavlja. U: Veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane. Urednici: Kozačinski, L., B. Njari, Ž. Cvrtila Fleck. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. GZH, 2012. 3. Njari, B., N. Zdolec (2012): Klaonička obrada i veterinarski pregled. Grafički zavod Hrvatske, zagreb. Zagreb, 2012. 4. Šimičić, M. Tadić (2004): Analiza rizika u ekonomici veterinarstva. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. Materijali s predavanja

Preporučena literatura:

2. 1. Caput, P., A. Ivanković, B. Mioč (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 2. Domaćinović, M. (2006): Hranidba domaćih životinja. Poljoprivredni fakultet, Osijek, 2006. 3. Havranek, J., V. Rupić (2003): Od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, 2003. 4. Marinculić. A., B. Habrun, Lj. Barbić, R. Beck (2009): Biološke opasnosti u hrani. HAH, 2009 5. Mas, N., T. Dumanovski, S. Lulić (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane - krme. Urednici: F. Dumanovski i Z. Milas. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb, 2004. 6. Mas, N., T. Mašek, Ž. Mikulec, V. Šerman, H. Valpotić (2012): Hranidba i dijetetika životinja. U: Veterinarski priručnik, Medicinska naklada, Zagreb, 2012. 7. Codex alimentarius (2003): Food Hygiene Basic Text. Food and Agricultural Organization of the United Nations. World health organization. Reprinted 2005. 8. WhitePaperonFoodSafety (2002) 9. Ninios, N., J. Lunden, H. Korkeala, M. Fredriksson-Ahoma (2014): Meat inspection and control in the slaughterhouse. Wiley Blackwell. 10. Thrusfield, M.V. (2007): Veterinary epidemiology - odabrana poglavlja 11. Zdolec, N. (2016): Fermented Meat Products: Health Aspects. CRC Taylor & Francis, 12. Živković, R., M. Hadžiosmanović, V. Oberiter (1995): Mlijeko - medicinski i prehrambeni problemi, AMZH, Zagreb. Internationa Commission on Microbiological Specifications for food: (2006): Use of epidemiologic al dana to measure the impact of food safety control programs. Preventive Veterinary Medicine, 17,625-637 13.Znanstvena mišljenja HAH, dostupno na: http://www.hah.hr/izlazni-dokumenti/izlazni-znanstveni-u-strucni-dokumenti-01/

Preduvjeti za polaganje predmeta:

Higijena i tehnologija hrane (položen)

Kontrola kakvoće i higijenska ispravnost hrane (položen)

Veterinarsko zakonodavstvo u sigurnosti hrane (položen)

Predmet u nastavnom programu:
Šifra studija Naziv studija Razina studija Semestar izvođenja Obavezni/Izborni
1 Veterinarska medicina integrirani prijediplomski i diplomski 11 izborni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

  • P - Predavanje
  • S - Seminar
  • V - Laboratorijske vježb