- English
Sadržaj predmeta
Specijalna mikrobiologija
- Šifra:
- 43400
- Kratica:
- SPECMIKR
- Visoko učilište:
- Veterinarski fakultet
- ECTS bodovi:
- 4.5
- Opterećenje:
- 30(V) + 15(P) + 15(S)
- Nositelji:
-
prof. dr. sc. Nevenka Rudan
prof. dr. sc. Ljiljana Pinter
izv. prof. dr. sc. Selma Pintarić
prof. dr. sc. Branka Šeol Martinec
- Izvođači:
-
izv. prof. dr. sc. Selma Pintarić (V, P, S)
prof. dr. sc. Ljiljana Pinter (V, P, S)
prof. dr. sc. Nevenka Rudan (V, P, S)
prof. dr. sc. Branka Šeol Martinec (V, P, S)
Marija Cvetnić, dr. med. vet. (V)
- Opis predmeta:
- Cilj predmeta: Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita iz specijalne mikrobiologije student će steći znanje o osnovnim značajkama najvažnijih uzročnika zaraznih bolesti životinja i osnovnim mikrobiološkim tehnikama za njihovo izdvajanje i identifikaciju koje će moći primijeniti u praktičnom radu. Posebno će ovladati načinom uzimanja i slanja materijala na mikrobiološku pretragu, tehnikom pripreme mikroskopskih preparata obojenih (uzročnika nekih bakterijskih bolesti) i neobojenih (dijagnostika dermatofitoza). Ovladat će i nacjepljivanjem materijala na bakteriološke hranjive podloge te specifičnostima uzgoja i identifikacije bakterija, gljivica i virusa na osnovi njihovih morfoloških, uzgojnih, fizioloških i antigenskih osobina važnih za postavljanje etiološke dijagnoze zaraznih bolesti. Upoznat će se i s njihovim odnosom prema antimikrobnim sredstvima te mogućnostima imunoprofilakse. Sadržaj predmeta: Uzročnici bakterijskih, virusnih i gljivičnih bolesti važni za zdravlje životinja i ljudi. Porodica Spirochaetaceae: rod Borrelia, vrste Borrelia anserina, Borrelia burgdorferi; rod Treponema, vrsta Treponema paraluiscuniculi; rod Brachyspira, vrste Brachyspira hyodysenteriae, Brachyspira alvinipulli, Brachyspira pilosicoli. Porodica Leptospiraceae: rod Leptospira. Porodica Helicobacteriaceae: rod Helicobacter, vrsta Helicobacter pylori. Porodica Vibrionaceae: rod Vibrio, vrste V. vulnificus, V. parahaemolyticus, V. metschnikovii, V. salmonicida; rod Listonella, vrste L. anguillarum, L. ordalii; rod Photobacterium, vrsta Photobacterium damselae. Porodica Desulfovibrionaceae: rod Lawsonia, vrsta Lawsonia intracellularis. Porodica Campylobacteriaceae: rod Campylobacter, vrste C. fetus subsp. fetus, C. fetus subsp. venerealis. Porodica Enterobacteriaceae: rod Escherichia, vrsta Escherichia coli; rod Klebsiella, vrsta Klebsiella pneumoniae subsp. pneumoniae; rod Salmonella, vrsta S. enterica subsp. enterica, arizonae, diarizonae, houtenae, indica, salamae; rod Yersinia, Vrste Yersinia pestis, Yersinia enterocolitica, Yersinia pseudotuberculosis, Yersinia ruckeri; rod Proteus; rod Citrobacter; rod Edwardsiella; rod Enterobacter; rod Hafnia; rod Morganella; rod Plesiomonas; rod Serratia; rod Shigella. Porodica Brucellaceae: rod Brucella, vrste Brucella abortus, Brucella melitensis, Brucella suis, Brucella ovis, Brucella canis. Porodica Bartonelaceae. Porodica Alcaligenaceae: rod Bordetella, vrste Bordetella bronchiseptica, Bordetella avium; rod Taylorella, vrste Taylorella equigenitalis, T. asinigenitalis; rod Alcaligenes. Porodica Francisellaceae: rod Francisella, vrsta Francisella tularensis. Porodica Pseudomonadaceae: rod Pseudomonas, vrste Pseudomonas aeruginosa, P. fluorescens. Porodica Moraxellaceae: vrsta Moraxella bovis. Porodica Pasteurellaceae: rod Pasteurella, vrste Pasteurella multocida, P. trehalosi; rod Actinobacillus, vrste Actinobacillus lignieresii, Actinobacillus equuli, Actinobacillus suis, Actinobacillus pleuropneumoniae; rod Haemophilus, vrste Haemophilus parasuis, Haemophilus paragallinarum; rod Histophilus, vrsta H. somni; rod Mannheimia, vrsta Mannheimia haemolytica. Porodica Burkholderiaceae: rod Burkholderia, vrste Burkholderia mallei, Burkholderia pseudomallei, Burkholderia cepacia. Porodica Legionellaceae. Porodica Neisseriaceae: rod Neisseria; rod Chromobacterium. Porodica Fusobacteriaceae: rod Fusobacterium, vrsta F. necrophorum; rod Streptobacillus, vrsta Streptobacillus moniliformis. Porodica Cardiobacteriaceae: vrsta Dichelobacter nodosus. Porodica Aeromonadaceae: rod Aeromonas, vrste A. ydrophila, A. salmonicida. Porodica Rickettsiaceae: rod Rickettsia (vrste). Porodica Ehrlichiaceae: rod Ehrlichia (vrste); rod Aegyptianella; rod Anaplasma; rod Cowdria; rod Neorickettsia (vrste). Porodica Bartonellaceae; mikoplazme, mikoplazme preživača, mikoplazme svinja, mikoplazme peradi; bakterije rodova Eperythrozoon i Haemobartonella. Porodica Coxiellaceae; red Chlamydiales ? klamidije, Chlamydia trachomatis; rod Chlamydophila Vrste C. psittaci, C. felis, C. abortus, C. pecorum, C. pneumoniae. Porodica Mycobacteriaceae: rod Mycobacterium, vrste M. tuberculosis, M. bovis i M. Avium, Mycobacterium intracellulare - Mycobacterium avium kompleks; Porodica Nocardiaceae: rod Nocardia, vrste Nocardia asteroides, N. brasiliensis. Porodica Clostridiaceae: rod Clostridium, neurotoksični klostridiji - neinvazivni klostridiji, histotoksični klostridiji ? invazivni klostridiji, uzročnici enterotoksemija, ostali klostridiji. Porodica Bacillaceae: rod Bacillus, vrsta Bacillus anthracis, ostale vrste roda Bacillus. Porodica Listeriaceae: rod Listeria, Vrste Listeria monocytogenes, L. ivanovii; Porodica Corynebacteriaceae: rod Corynebacterium, vrste C. diphteriae, C. pseudotuberculosis, C. ulcerans, C. renale, C. kutscheri, C. bovis. Porodica Actinomycetaceae: rod Actinomyces (vrste); rod Arcanobacterium (vrste); rod Actinobaculum. Porodica Lactobacillaceae. Porodica Enterococcaceae: rod Enterococcus; rod Melissococcus. Porodica Streptococcaceae: rod Streptococcus, vrste streptokoka koje su patogene za životinje, goveđe vrste streptokoka, konjske vrste streptokoka, streptokoki kojima je glavni domaćin svinja, streptokoki kojima je glavni domaćin pas, streptokoki kojima je glavni domaćin čovjek, anaerobni streptokoki. Porodica Staphylococcaceae: rod Staphylococcus, vrste Staphylococcus aureus, Staphylococcus intermedius, Staphylococcus hyicus, Staphylococcus epidermidis. Porodica Paenibacillaceae: rod Paenibacillus, Vrste P. larvae, P. alvei. Porodica Erysipelothrichiaceae: rod Erysipelothrix, vrste E. rhusiopathiae, E. tonsillarum. Porodica Micrococcaceae. Porodica Dermatophilaceae. Porodica Bacteroidaceae. Porodica Flavobacteriaceae. Mikologija (mikologija ? gljivice, opće osobine gljivica, taksonomija gljivica, osobitosti gljivičnih infekcija, dijagnosticiranje, protugljivični lijekovi (antimikotici), imunost i imunizacija, koljeno Zygomycota (Zygomycetes), rodovi; koljeno Ascomycota (Ascomycetes), rodovi; skupina Deuteromycetes (Fungi imperfecti), patogeni kvasci (kvascima slične gljivice); rod Candida; rod Cryptococcus; rod Malassezia; rod Torulopsis; rod Trichosporon; rod Geotrichum; rod Aspergillus; rod Penicillium; rod Alternaria; rod Paecilomyces; dermatofiti, rod Trichophyton; rod Microsporum; rod Microides; dimorfne gljivice, rod Coccidioides; rod Histoplasma; rod Blastomyces, rod Sporothrix; rod Chrysosporium; ostale gljivične infekcije i infekcije gljivicama sličnim mikroorganizmima, mikotoksikoze, mikotoksini, mikotoksikoze). DNA virusi: Poxviridae, Asfarviridae, Iridoviridae, Herpesviridae, Adenoviridae, Papillomaviridae, Polyomaviridae, Parvoviridae, Circoviridae. Virusi s reverznom transkriptazom (RNA virusi): Retroviridae, Hepadnaviridae. RNA virusi: Rhabdoviridae, Orhtomyxoviridae, Picornaviridae, Paramyxoviridae, Coronaviridae, Flaviviridae, Caliciviridae, Reoviridae, Birnaviridae, Arenaviridae, Bornaviridae, Arteriviridae, Togaviridae, Astroviridae, Bunyaviridae, Filoviridae; Prioni. Sustav ocjenjivanja: Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na predavanju Ukupno će se održati 15 sati predavanja. Student mora prikupiti najmanje 3 boda (najmanje 8 sati predavanja), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 15 sati predavanja). Bodovi se preračunavaju iz broja sati predavanja na kojima je student bio prisutan (1 sat predavanja = 0,4 boda). Prisutnost na vježbama Ukupno će se održati 30 sati vježbi. Student mora prikupiti najmanje 4 boda (najmanje 20 sati vježbi), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 30 sati vježbi). Bodovi se preračunavaju iz broja sati vježbi na kojima je student bio prisutan (1 sat vježbi = 0,2 boda). Prisutnost na seminarima Ukupno će se održati 15 sati seminara. Student mora prikupiti najmanje 4 boda (najmanje 10 sati seminara), a može prikupiti najviše 6 bodova (najviše 15 sati seminara). Bodovi se preračunavaju iz broja sati seminara na kojima je student bio prisutan (1 sat seminara = 0,4 boda). Aktivnost na vježbama i seminarima 1.Aktivnost na seminarima usmeno izlaganje na zadanu temu. Student može dobiti 6 bodova nakon uspješnog usmenog izlaganja na zadanu temu. 2.Aktivnost na seminarima odgovori na pitanja i sudjelovanje u raspravi. Student može ostvariti ukupno 4 boda za dva usmena odgovora na postavljena pitanja (2 x 2 boda). 3.Aktivnost na vježbama izvršeni zadaci. Student treba izvršiti praktične zadatke na vježbama, a rezultate unijeti u bilježnicu gdje je uredno označen datum, redni broj vježbi i naslov tematske jedinice. Za uspješno izvršen zadatak student dobiva potpis u bilježnicu čime naknadno dokazuje uredno pohađanje vježbi i izvršavanje zadataka. Za svaki izvršeni zadatak student dobiva 1 bod. Ukupno se može prikupiti 14 bodova. 4.Aktivnost na vježbama usmeni odgovori. Očekuje se da se studenti pripreme za vježbe i spremno odgovaraju na pitanja vezana uz temu vježbi. Ukoliko student odgovori na postavljena pitanja, dobiva 2 boda. Ukupno student može prikupiti 6 bodova za 3 točna odgovora na postavljena pitanja. Bodovi iz navedenih aktivnosti (1, 2, 3 i 4) zbrajaju se (ukupno student može prikupiti najviše 30 bodova) i množe koeficijentom 0,3 kako bi se preračunali u bodove za zaključivanje ocjene. Iz aktivnosti student može prikupiti najviše 10 bodova (30 x 0,3 = 10), a mora prikupiti najmanje 5 bodova (15 x 0,3 = 5, odnosno 50% bodova iz 1., 2., 3. i 4. čimbenika ocjenjivanja) kako bi mogao pristupiti završnom ispitu. Kontinuirana provjera znanja Tijekom nastave održat će se 2 kolokvija. Svaki kolokvij ima 16 pitanja, a 1 pitanje nosi 1 bod. Student mora prikupiti najmanje 20 bodova, odnosno odgovoriti točno na najmanje 20 pitanja. Student može prikupiti najviše 32 boda ako točno odgovori na sva pitanja (32 pitanja x 1 bod = 32 boda). Prikupljeni bodovi bez preračunavanja koriste se za izračun ukupne ocjene. Student koji ne prikupi 20 bodova iz kontinuirane provjere znanja moći će pristupiti popravnom kolokviju. Vrijeme održavanja bit će objavljeno na oglasnoj ploči. Završni ispit Kako bi pristupio završnom ispitu student mora prikupiti najmanje 36 bodova iz prisutnosti na predavanjima, seminarima i vježbama, aktivnosti na seminarima i vježbama te kontinuiranim provjerama znanja odnosno zadovoljiti minimum iz svakog elementa ocjenjivanja. Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.Pisani ispit sastoji se od šest (6) pitanja iz gradiva obrađenog na nastavi i obuhvaćenog u udžbeniku (Naglić T., D. Hajsig, J. Madić, Lj. Pinter (2005): Veterinarska mikrobiologija Specijalna mikrobiologija i mikologija). Tri pitanja odnosit će se na bakteriologiju, dva na virusologiju i jedno na mikologiju. Svako pitanje nosi 3,5 bodova. Student može iz pisanog dijela ispita prikupiti najviše 21 bod. Iz svakoga od šest pitanja treba prikupiti najmanje 1,5 bodova za pristup usmenom ispitu, a može prikupiti najviše 3,5 bodova, odnosno 21 bod ako iz svakog pitanja dobije 3,5 bodova. Usmeni ispit nosi ukupno 19 bodova. Student iz usmenog i pisanog dijela ispita mora prikupiti najmanje 24 boda, a može prikupiti najviše 40 bodova. Bodovi za zaključivanje ocjene Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban: - procijeniti značenje mikrobiološkog nalaza u postavljanju etiološke dijagnoze zaraznih bolesti i infekcija - koristiti se osnovnim mikrobiološkim tehnikama za izdvajanje i identifikaciju bakterija i gljivica, posebice postupkom pripreme mikroskopskih preparata - prepoznati i međusobno razlikovati gram-negativne, gram-pozitivne i acidorezistentne bakterije te analizirati njihovu morfologiju u svrhu identifikacije - objasniti način svrstavanja bakterija, virusa i gljivica u određene porodice, rodove i vrste - opisati vrsno specifične morfološke osobitosti bakterija, virusa i gljivica važne za njihovu identifikaciju - prepoznati najvažnije rodove i vrste bakterija i gljivica na osnovi njihovih tinktorijelnih, morfoloških, uzgojnih i antigenskih osobina - interpretirati morfologiju, antigenske osobine, genomske značajke, način klasifikacije i pripadnost virusa određenoj porodici i rodu - koristiti poznavanje tenaciteta virusa, bakterija i gljivica u dezinfekciji mikrobima onečišćenih površina - objasniti načine i mogućnosti imunoprofilakse u borbi protiv virusnih i bakterijskih zaraza
- Jezici izvođenja nastave:
-
Hrvatski
- Obavezna literatura:
-
1. 1. Naglić T., D. Hajsig, J. Madić, Lj. Pinter (1992): Praktikum opće mikrobiologije i imunologije. 2. izd. Školska knjiga. Zagreb. 2. Naglić T., D. Hajsig, J. Madić, Lj. Pinter (2005): Veterinarska mikrobiologija - Specijalna bakteriologija i mikologija. Veterinarski fakultet Zagreb i DMH. Zagreb 3. Topolnik E., D. Hajsig, T. Naglić (1980): Specijalna mikrobiologija. Veterinarski fakultet Zagreb. Zagreb (skripta) 4. Brudnjak, Z. (1987): Medicinska virologija. Jugoslavenska medicinska naklada. Zagreb 5. Materijali s predavanja 6. Web stranica Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti
- Preporučena literatura:
-
2. 1. Quinn, P. J., M. E. Carter, B. K. Markey, G. R. Carter (1994): Clinical Veterinary Microbiology. M Wolfe. London 2. Murphy, F. A., E. P. J. Gibbs, M. C. Horzinek, M. J. Studdert (1999): Veterinary Virology. Academic Press. San Diego, London, Boston 3. Kalenić, S., E. Mlinarić-Missoni (2005): Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur A.B.D. Zagreb 4. Brudnjak, Z. (1987): Medicinska virologija. Jugoslavenska medicinska naklada. Zagreb Presečki, V. i sur. (2002): Virologija. Medicinska naklada, Zagreb
- Preduvjeti za polaganje predmeta:
Veterinarska imunologija (položen)
Opća mikrobiologija (položen)
- Predmet u nastavnom programu:
-
Šifra studija Naziv studija Razina studija Semestar izvođenja Obavezni/Izborni 1 Veterinarska medicina integrirani prijediplomski i diplomski 5 obavezni * predmet se ne predaje u tom semestru
Legenda
- P - Predavanje
- S - Seminar
- V - Laboratorijske vježb