Sadržaj predmeta

Histologija i opća embriologija

Šifra:

61660

Kratica:

HISTOLOG

Visoko učilište:

Veterinarski fakultet

ECTS bodovi:

7.0

Opterećenje:

60(V) + 30(P)

Nositelji:

prof. dr. sc. Snježana Kužir

Izvođači:

dr. sc. Lucija Bastiančić (V)

prof. dr. sc. Snježana Kužir (V, P)

Nikolina Škvorc (V)

Opis predmeta:

Cilj predmeta: Histologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja proučava građu tijela životinja i čovjeka, a koja se može vidjeti tek pomoću optičkih pomagala. U strogo etimološkom značenju riječi, histologija je nauka o tkivu međutim ona proučava cjelokupni mikroskopski i submikroskopski sastav organizma. Učenjem histologije studenti veterinarske medicine upotpunjavaju svoja znanja iz makroskopske anatomije, a ujedno stječu uvid u međuodnos strukture i funkcije organa i organskih sustava. Znanje o normalnoj građi neophodan je preduvjet i za prepoznavanju promjena u građi tkiva, organa i organskih sustava. Embriologija proučava razvoj zametka te omogućuje razumijevanje složenih odnosa u tijelu životinja. Ona ujedno ima i praktično značenje jer tumači nastajanje anomalija razvitka. Po završetku nastave student bi trebao moći: - prepoznati i definirati osnovne mikroskopske strukture tkiva i organa životinja; - objasniti i usporediti mikroskopsku građu pojedinih organa u različitih životinjskih vrsta; - predložiti histološke metode izbora za prikaz mikroskopske građe; - samostalno uzeti uzorak tkiva ili organa i pravilno ga fiksirati ovisno o odabranoj histološkoj metodi: - poznavati i pravilno primijeniti mikroskop u svrhu histološke analize; - prepoznati i analizirati histološke preparate životinjskog podrijetla; - istražiti i objasniti odnose građe organa i embrionalnog razvoja. Sadržaj predmeta: 1. Citologija (Građa stanice. Jezgra i jezgrica. Citoplazma. Građa stanične membrane. Endocitoza i egzocitoza kroz staničnu membranu. Mitohondriji. Ribosomi. Endoplazmatska mrežica. Golgijev kompleks. Lizosomi. Peroksisomi. Citoplazmatski skelet i inkluzije. Stanično pokretanje. Kemotaksija. Pokretanje unutar stanice. Stanična smrt); 2. Primjena histoloških metoda (Temeljna načela histologije. Izrada histološkog preparata. Metode bojenja, rutinsko bojanje i elektivna bojanja. Temeljna načela histokemije i citokemije. Imunocitokemija; Mikroskopiranje u histologiji (artefakti). 3. Opća embriologija (Rani stadiji razvoja u sisavaca i ptica. Spolne prastanice. Spermatogeneza. Oogeneza. Oplodnja. Brazdanje oplođenih jajnih stanica u domaćih životinja. Brazdanje oplođenih jajnih stanica u ptica. Gastrulacija. Diferencijacija ektoderma, endoderma i mezoderma. Formiranje svitka. Neurulacija. Savijanje embrija. Oblikovanje tijela. Malformacije); 4. Epitelno tkivo (Bazalna membrana i bazalna lamina. Međustanični spojevi. Specijalizacije stanične površine. Podjela epitela. Pokrovni epitel. Jednoslojni epiteli. Mnogoslojni epiteli. Pseudovišeslojni epitel. Karakteristike stanica žljezdanog epitela. Ultrastruktura stanica žljezdanog epitela. Načini sekrecije. Jednostanične žlijezde. Višestanične žlijezde. Jednostavne žlijezde. Složene žlijezde. Alveolarne žlijezde. Tubulusne žlijezde. Serozne, mukozne i miješane žlijezde. Organizacije velikih egzokrinih žlijezda. Mioepitelne stanice); 5. Vezivno tkivo (Sastav osnovne tvari. Tipovi kolagena. Biosinteza i razgradnja kolagena. Kolagena vlakna. Retikulinska vlakna. Elastična vlakna. Gusto i rijetko vezivno tkivo. Mezenhimske stanice. Fibroblasti i fibrociti. Bijele masne stanice. Smeđe masne stanice. Makrofazi. Mononuklearno fagocitni sustav. Ostale slobodne stanice vezivnog tkiva); 6. Krv (Crvena krvna zrnca. Neutrofilno granulirani leukociti. Eozinofilno granulirani leukociti. Bazofilno granulirani leukociti. Limfociti. Monociti. Krvne pločice. Koštana srž i hematopoeza); 7. Potporno tkivo (Hijalina hrskavica. Elastična hrskavica. Vezivna hrskavica. Mikroskopska građa kosti. Stanice koštanog tkiva. Koštani matriks i kolagena vlakna. Periost i endost. Vrste koštanog tkiva. Histogeneza kosti. Intramembransko okoštavanje. Enhondralno okoštavanje. Rast i pregradnja kosti. Zglobovi); 8. Mišićno tkivo (Karakteristike glatkih mišićnih stanica. Ultrastruktura glatkih mišićnih stanica. Karakteristike skeletnih mišićnih vlakana. Ultrastruktura skeletnih mišićnih vlakana. Mišićna vlakanca. Sarkoplazmatska mrežica. Mehanizam kontrakcije. Ustroj skeletnog mišića. Karakteristike srčanih mišićnih stanica. Ultrastruktura srčanih mišićnih stanica. Prijelazne ploče. Srčana mišićna vlakna. Proprioceptorski sustav); 9. Živčano tkivo (Neuron. Podjela neurona. Dijelovi neurona: perikarion, dendriti, akson. Sinapse. Neuroglija stanice. Mijelinizacija. Mijelinizirana živčana vlakna. Nemijelinizirana živčana vlakna. Spinalni i vegetativni gangliji. Građa živca); 10. Središnji živčani sustav (Histogeneza središnjeg živčanog sustava. Moždane opne. Veliki mozak. Mali mozak. Kralježnička moždina); 11. Organi vida i sluha (Fotoreceptorski sustav. Oko i pomoćni organi oka. Očni vrč i lećni mjehurić. Razvoj mrežnice, šarenice i cilijarnog tijela. Razvoj leće. Razvoj žilnice bjeloočnice i rožnice. Vanjska očna ovojnica. Srednja očna ovojnica. Unutrašnja očna ovojnica. Leća. Staklasto tijelo. Spojnica. Vjeđe. Suzni organi. Audioreceptorski sustav. Razvoj uha. Vanjsko uho. Srednje uho. Unutarnje uho. Vestibularni organ); 12. Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem (Difuzni neuroendokrini sustav. Razvoj hipofize. Građa hipofize: adenohipofiza i neurohipofiza. Hipofizni portalni sustav. Epifiza. Embrionalno ždrijelo i derivati. Štitasta žlijezda. Sinteza i nakupljanje hormona djelovanjem folikularnih stanica. Epitelna tjelešca. Razvoj nadbubrežne žlijezde. Građa nadbubrežne žlijezde: kora i srž. Langerhansovi otočići); 13. Koža derivati kože (Građa kože u domaćih životinja. Epidermis. Melanociti. Langerhansove stanice. Merkelove stanice. Korijum. Potkožno tkivo. Razvoj dlake. Građa dlake. Razlike u građi dlake po vrstama životinja. Dlačni folikuli. Taktilne dlake. Razvoj kožnih žlijezda. Građa znojnih i lojnih žlijezda. Razvoj kanalića i acinusa mliječne žlijezde. Građa. mliječne žlijezde. Kopito. Papak. Rog. Koža u peradi. Pero. Somatski i visceralni receptorski sustav); 14. Probavni sustav (Osnovna građa probavne cijevi. Razvoj usne šupljine. Građa usne. Obrazi. Jezik i jezične papile. Okusni organ. Tvrdo nepce. Meko nepce. Razvoj zuba. Brahiodontni zubi. Hipsodontni zubi. Oropharinx. Primitivno crijevo. Jednjak. Žljezdani želudac: kardija, fundus, pilorus. Rumen. Reticulum. Omasum. Abomasum. Mlin peradi. Žlijezdani želudac peradi. Tanko crijevo: duodenum, jejunum, ileum. Debelo crijevo: caecum, colon, rectum. Žlijezde priključene na probavnu cijev: jetra, gušterača, žlijezde slinovnice); 15. Dišni sustav (Nosna šupljina. Njušni organ. Nasopharinx. Grkljan. Dušnik. Grananje bronha. Građa bronha. Bronhiole. Alveolarni hodnici. Alveolarne vrećice. Sazrijevanje pluća. Alveole. Pneumociti. Krvno-zračna barijera. Građa respiratornog sustava u peradi); 16. Mokraćni sustav (Generacije bubrega: pronephros, mesonephros i metanephros. Građa bubrega: nefron, bubrežno tjelešce, proksimalni zavijeni kanalić, Henleova petlja, distalni zavijeni kanalić, sabirne cjevčice i cijevi. Jukstaglomerularni aparat. Optok krvi. Mokraćovod. Mokraćni mjehur. Mokraćni sustav u peradi); 17. Muški spolni sustav (Testis, tubuli seminiferi contorti, intersticij, Leydigove stanice, tubuli recti, rete testis, ductuli efferentes. Ductus epididymidis. Sjemenovod. Prostata. Sjemenski mjehurići. Bulbouretralna žlijezda. Uretra masculina. Penis .Testis u pijetla); 18. Spolni sustav ženki (Jajnik: primordijalni folikuli, folikuli u rastu, zreli (Graafovi) folikuli. Intersticijske endokrine stanice. Ovulacija. Žuto tijelo. Atrezija folikula. Jajovod. Maternica. Endometrij u domaćih životinja. Miometrij. Perimetrij. Estrusni ciklus. Vrat maternice. Rodnica. Ciklične promjene vaginalnog epitela. Spolni sustav u kokoši. Implantacija. Smještaj ploda. Izvanembrionalne ovojnice. Žumanjčana vreća. Amnion. Alantois. Korion. Placentacija. Omphaloplacenta. Alantokorialna placenta. Placenta deciduata. Placenta nondeciduata. Morfološka klasifikacija placenti); 19. Krvožilni sustav (Endokard. Miokard. Epikard. Fibrozni srčani skelet. Zalisci. Tvorbe koje kontroliraju srčani rad. Opća građa krvnih žila. Arterije. Kapilare. Vene. Diferencijacija angioblasta. Građa limfnih žila); 20. Imunosni sustav i limfni organi (Difuzno limfno tkivo. T i B limfociti. Plazma stanice. Protutijela. Limfni čvorići. Združeni limfni čvorići. Tonzile. Limfni čvor. Hemalni čvorovi. Slezena . Thymus. Bursa Fabricii); Sustav ocjenjivanja: Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. aktivnost na vježbama 4. kontinuirana provjera znanja 5. završni ispit Prisutnost na predavanju Tijekom nastave "Histologija i opća embriologija" student mora biti prisutan na 15 sati predavanja kako bi ostvario 3 minimalna boda. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 6 bodova. Prisutnost na predavanju bilježiti će se za vrijeme predavanja potpisom studenta i nakon predavanja unositi u knjigu evidencije. Prisutnost na vježbama Tijekom nastave "Histologija i embriologija" student mora biti prisutan na 42 sata vježbi kako bi ostvario 8 minimalnih bodova. Ostvareni maksimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 12 bodova. Prisutnost na vježbama bilježiti će se na osnovi prozivanja na početku svakih vježbi. Aktivnost na vježbama Od studenata se na vježbama očekuje aktivno sudjelovanje postavljanjem pitanja, crtanjem mikroskopskih preparata i aktivnim učenjem iz literature. Aktivnost svakog studenta na vježbama ocjenjivat će se na osnovi sudjelovanja u nastavi i znanja pokazanog tijekom ispitivanja. Tijekom nastave svaki student će biti ispitan najmanje 5 puta (maksimalno 2 boda po ispitivanju). Ostvareni minimalni broj bodova iz ovog elementa ocjenjivanja je 5, a maksimalni 10 bodova. Kontinuirana provjera znanja Tijekom trajanja nastave studenti će pisati dva obvezna kolokvija. Prvi kolokvij čine 32 pitanja, a točan odgovor množi se s koeficijentom 0,5. Za položeni kolokvij student mora postići minimalni broj bodova što postiže točnim odgovorima na 20 pitanja pri čemu ostvaruje minimalnih 10 bodova. Drugi kolokvij čine 64 pitanja, a točan odgovor množi se koeficijentom 0,25. Za minimalni broj bodova student mora točno odgovoriti na 40 pitanja i pri tome ostvaruje minimalnih 10 bodova. Za svaki kolokvij organizirat će se dva popravna roka. Ukoliko student niti nakon dva popravna roka ne položi kolokvij može ga pisati sljedeće godine s novom generacijom studenata. Završni ispit Završni ispit je usmeni i sastoji se od prepoznavanja histoloških preparata i odgovora na postavljena pitanja. Od pet (5), student mora prepoznati najmanje tri (3) preparata. Za svaki prepoznati preparat i točne odgovore na postavljena pitanja student može dobiti maksimalno osam bodova. Minimalno za prolaz student mora prikupiti bodove (24) vezane uz tri preparata. Maksimalan broj bodova student dobiva prepoznavanjem i opisom svih pet preparata te točnim odgovorima na postavljena pitanja (40). Zaključivanje ocjene Završna ocjena formira se na temelju ukupnog zbroja bodova iz svih pet elemenata ocjenjivanja, pri čemu student iz svakog elementa mora postići minimalni broj bodova. Ocjenjivanje se potom zaključuje prema niže navedenoj raspodjeli. Završna ocjena izražava se kvantitativno, numeričkom bodovnom vrijednošću i ocjenom adekvatnom bodovnoj vrijednosti, od 1 do 5. Sa ocjenom 1 (jedan) ocjenjuje se student koji nije savladao uspješno predmetni program tj. ocjena 1 označava nedovoljni uspjeh. Da bi student mogao pristupiti ZAVRŠNOM ISPITU mora prisustvovati najmanje na 15 predavanja (3 boda); najmanje na 40 sati vježbi (8 bodova) pokazati minimalno zalaganje (5 bodova) i iz svakog kolokvija prikupiti minimalno 10 bodova, odnosno ukupno (za dva kolokvija) 20 bodova. Na osnovu toga može postići ukupno 36 bodova. Kod završnog ispita student mora poznavati 3 od 5 preparata čime dobiva 24 boda. U konačnici minimalni postignuti broj bodova je 36+24= 60 i na osnovu toga je ocijenjen s dovoljan (2). Bodovi za zaključivanje ocjene Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban: - koristiti mikroskop u proučavanju građe tijela životinja - na osnovi stečenih znanja prepoznati histološke preparate - na histološkom preparatu opisati građu tkiva i organa - razlikovati vrste tkiva koje grade tijelo životinja - usporediti histološku građu organa po vrstama domaćih životinja - prosuditi složene odnose građe i razvoja domaćih životinja

Jezici izvođenja nastave:

Hrvatski

Obavezna literatura:

1. 1. Kozarić, Z. (1997): Veterinarska histologija. Naklada Karolina. Zagreb. 2..McGeady, T.W., Quinn, P.J., FitzPatric, E.S., Rayan, M.T (2013) Veterinarska embriologija, Naklada Slap, Jastrebarsko

Preporučena literatura:

2. 1. BANKS, W. J. (1993): Applied Veterinary Histology. Mosby-Year Book, Inc. St. Louis. 2. CARLSON, B. M. (1981): Patten' s Foundations of Embryology: McGraw-Hill Book Company. New York, St. Luis, San Francisco, Aucland, Bogota, Hamburg, Johannesburg, London, Madrid, Mexico, Montreal, New Delhi, Panama, Paris, Sao Paulo, Singapore, Sydney, Tokyo, Toronto. 3. DELLMAN, H. - D. (1993): Textbook of Veterinary Histology. Lea & Febiger. Philadelphia. 4. JUNQUEIRA, L. C., J. CARNEIRO (2005): Osnove histologije, udžbenik i atlas. Školska knjiga, Zagreb. 5. NODEN, D. M., A. DE LAHUNTA (1985): The Embryology of Domestic Animals. Developmental Mechanisms and Malformations. Williams & Wilkins. Baltimore, Hong Kong, London, Sydney.

Preduvjeti za polaganje predmeta:

Anatomija s organogenezom domaćih životinja II. (položen)

Anatomija s organogenezom domaćih životinja III. (odslušan)

Anatomija s organogenezom domaćih životinja I. (položen)

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
1	Veterinarska medicina	integrirani prijediplomski i diplomski	2	obavezni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanje

V - Laboratorijske vježb