Sadržaj predmeta

Higijena i držanje životinja

Šifra:

96952

Kratica:

HIG32012

Visoko učilište:

Veterinarski fakultet

ECTS bodovi:

0.0

Opterećenje:

16(P) + 24(V)

Nositelji:

prof. dr. sc. Mario Ostović

prof. dr. sc. Željko Pavičić

prof. dr. sc. Gordana Gregurić Gračner

prof. dr. sc. Kristina Matković

Izvođači:

Ivana Sabolek (V)

prof. dr. sc. Gordana Gregurić Gračner (P, V)

prof. dr. sc. Mario Ostović (P, V)

prof. dr. sc. Željko Pavičić (P, V)

prof. dr. sc. Kristina Matković (P, V)

Opis predmeta:

Cilj predmeta: Stjecat će se znanja i vještine o osiguranju odgovarajućih uvjeta smještaja i držanja radi sprečavanja nepovoljnih uvjeta stajskog okoliša na zdravstveno stanje, proizvodnju i reprodukciju životinja. Osim toga, stjecat će se znanja o načinima zbrinjavanja otpadne animalne tvari radi sprečavanja onečišćenja okoliša, te o ulozi veterinara u prijevozu i njezi životinja, kako bi se izbjegla stresna stanja i poremećaji u zdravstvenom stanju zbog neodgovarajućeg premještaja iz jednoga okoliša u drugi ili pak loše higijene životinja. U preventivnoj veterinarskoj medicini bitno značenje ima sanitacija, zbog čega se u ovom kolegiju također stječu znanja i vještine o metodama, vrstama i učincima dezinfekcije na očuvanje zdravstvenog stanja životinja, te kontroli štetnih kukaca i glodavaca u okolišu radi sprečavanja širenja bolesti na organizam životinja i ljudi. Na kraju treba zaključiti da je cilj ovog kolegija da se kod budućega doktora veterinarske medicine stvore takve kompetencije pomoću kojih će znati očuvati biološku ravnotežu između okoliša i životinje uz istodobno očitovanje primjerenog zdravstvenog stanja kroz optimalnu proizvodnju i reprodukciju. Sadržaj predmeta: 1.Okoliš i zdravlje životinja (okolišni čimbenici - biotički i abiotički, termokomforna i termoneutralna zona), 2. Izgradnja i opremanje staja (vrste staja, odabir lokacije, građevinski dijelovi staje, termo - i hidrolizolacija objekta. opremanje staja), 3. Mikroklima i elementi mikroklime (temperatura, vlažnost, strujanje zraka, prašina i mikroorganizmi u zraku, buka i njezini izvori, osvijetljenost; plinski sastav zraka u staji, određivanje mikroklimatskih prilika u staji), 4. Balans topline u stajama (definicija, temperaturno-vlažni kompleks i balans topline u stajama za pojedine vrste životinja), 5. Higijena smještaja i držanja goveda (biološko-ekološke značajke goveda u kontekstu njihova smještaja i držanja, sustavi držanja pojedinih kategorija goveda, mikroklimatski čimbenici u stajama za držanje goveda), 6. Higijena smještaja i držanja ovaca (staje za ovce, mikroklimatske prilike u staji, oprema ovčarnika, prateći objekti u sustavu suvremenih farmi ovaca), 7. Higijena smještaja i držanja koza (staje za koze, mikroklimatski uvjeti u kozarniku, unutrašnje uređenje kozarnika, prateći objekti u sustavu suvremenih farmi koza), 8. Higijena smještaja i držanja svinja (smještaj nazimica, negravidnih, gravidnih i dojnih krmača, smještaj odbijene prasadi, smještaj svinja u tovu, smještaj nerastova, mikroklimatski kompleks u stajama za držanje svinja), 9. Higijena smještaja i držanja konja (vrste staja za držanje konja, držanje pojedinih kategorija konja, mikroklimatske specifičnosti u stajama za držanje konja), 10. Higijena smještaja i držanja krznaša (smještaj kunića prema tipovima uzgoja, higijena smještaja vidrica, nutrija i činčila), 11. Higijena smještaja i držanja peradi (biološko-ekološke značajke peradi i načini smještaja i držanja pojedinih vrsta i dobnih kategorija - kokoši, pure, patke, guske, fazani, jarebice, inkubacija jaja za svaku vrstu), 12. Higijena smještaja i držanja nojeva (farmski uzgoj nojeva, postupak s nojevim jajima, čimbenici koji utječu na valivost), 13. Higijena smještaja i držanja kućnih ljubimaca (smještaj i držanje pasa i mačaka, higijena držanja drugih kućnih ljubimaca - hrčci, mali glodavci, ukrasne ptice, akvarijske ribice, kornjače i dr)), 14. Higijena smještaja i držanja laboratorijskih životinja (biološko-ekološke značajke najzastupljenijih vrsta laboratorijskih životinja, osnovni principi tehnologije držanja, objekti, kavezi, oprema, higijena i njega laboratorijskih životinja), 15. Zdravlje stada u kontekstu higijene držanja i dobrobiti životinja, 16. Fekalna animalna tvar (kruti i tekući gnoj, obrada, higijenizacija, kompostiranje, bioplin - distribucija i utjecaj na okoliš), 17. Načini zbrinjavanja otpadne animalne tvari (postupak s lešinama i konfiskatima: utilizacijski zavodi, jame grobnice, stočna groblja, peći za spaljivanje), 18. Prijevoz životinja (specifičnosti prijevoza životinja pojedinim vrstama prijevoznog sredstva u domaćem i inozemnom prometu, gubici i štete tijekom prijevoza), 19. Njega životinja (njega kože i kožnog pokrivača, higijena papaka i kopita, higijena mužnje), 20. Dezinfekcija u veterinarskoj praksi (vrste i metode dezinfekcije, djelovanje i kemijski sastav dezinficijensa, primijenjena dezinfekcija-vode za piće, otpadnih voda, nastambi, ruku, pogona za proizvodnju i preradu namirnica, prijevoznih sredstava, dezinfekcija u prevenciji i kontroli zoonoza), 21. Kontrola štetnih kukaca u veterini i stočarstvu (biološko-ekološke značajke štetnih kukaca u stočarstvu i javnom zdravstvu, načini suzbijanja, insekticidi), 22. Kontrola štetnih glodavaca u veterini i stočarstvu (biološko-ekološke značajke štetnih glodavaca, njihovo značenje u veterinarstvu i javnom zdravstvu, načini suzbijanja, rodenticidi), 23. Mjere sanitacije koje se provode u svrhu očuvanja zdravlja životinja i okoliša. Sustav ocjenjivanja: Elementi ocjenjivanja 1. prisutnost na predavanjima 2. prisutnost na vježbama 3. prisutnost na seminarima 4. aktivnost na vježbama i seminarima 5. kontinuirana provjera znanja 6. završni ispit Prisutnost na predavanjima Tijekom III. semestra student mora biti prisutan na 11 sati predavanja kako bi ostvario minimalan 1 bod, a tijekom IV. semestra također na 9 sati za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 20 sati predavanja da bi ostvario minimalna 3 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III. semestru student može ostvariti maksimalna 2 boda, a u IV. semestru maksimalna 4 boda iz ovog elementa ocjenjivanja. Prisutnost na vježbama Tijekom III semestra student mora biti prisutan na 10 sati vježbi kako bi ostvario minimalna 2 boda, a tijekom IV. semestra na 4 sata vježbi za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 14 sati vježbi da bi ostvario minimalna 4 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III., kao i IV. semestru student može ostvariti maksimalna 3 boda iz ovog elementa ocjenjivanja (ukupno 6). Prisutnost na seminarima Tijekom III. semestra student mora biti prisutan na 4 sata seminara kako bi ostvario minimalna 2 boda, a tijekom IV. semestra na 9 sati seminara za minimalna 2 boda. Ukupno student mora prisustvovati na 13 sati seminara da bi ostvario minimalna 4 boda. Ukupan ostvarivi maksimalni broj bodova je 6, s time da u III. semestru student može ostvariti maksimalna 3 boda, a u IV. semestru maksimalna 3 boda iz ovog elementa ocjenjivanja. Aktivnost na vježbama i seminarima Aktivnost na vježbama i seminarima boduje se na sljedeći način: izrada seminarskog rada u trećem semestru donosi 2 boda, a ukoliko je u PP dodatna 2 boda. U IV semestru izrada seminarskog rada donosi 1 bod, a ukoliko je u PP dodatna 2 boda. Izrada izvješća s terenskih vježbi nosi dodatnih minimalno 2 boda , a maksimalno 3 boda (1 izvješće 1 bod). Student ukupno može prikupiti 10 bodova. Student u III. semestru mora prikupiti minimalno 2 boda, a u IV. semestru 3 boda, da bi ostvario minimalnih 5 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 10, s time da u III. semestru student može prikupiti maksimalna 4, a IV. semestru maksimalnih 6 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja. Kontinuirana provjera znanja U svakom semestru provodit će se kontinuirane provjere znanja u obliku jednog pismenog kolokvija (ukupno dva kolokvija). Svaki kolokvij sastojat će se od 8 pitanja (bodovi po testu, minimalno 5, a maksimalno 8) Student u III, kao i IV semestru mora prikupiti minimalno 10 bodova. Maksimalan broj bodova iznosi 32, s time da u svakom semestru student može ostvariti 16 maksimalnih bodova iz ovog elementa ocjenjivanja (ukupno 32). Ukoliko na jednom kolokviju ostvari manje od 5 bodova, kolokvij može ponoviti. Dva kolokvija se ne mogu ponavljati. Završni ispit Minimalni uvjeti za prolaz na prvom, drugom, trećem i četvrtom elementu ocjenjivanja objedinjuju se i iznose 36 bodova. Kako bi pristupio završnom ispitu, potrebno je da student ostvari navedenih 36 bodova. Završni ispit započinje kratkom analizom ostvarenih rezultata svakog pojedinog studenta iz prve četiri aktivnosti kontinuiranog praćenja nastave. Završni ispit provodi će se u obliku usmenih ispita. Sastojat će se od 8 pitanja (1 pitanje / 1-5 bodova). Minimalno student mora ostvariti 24 boda, a maksimalno je moguće ostvariti 40 bodova iz ovog elementa ocjenjivanja. Zaključivanje ocjene Završna ocjena oblikuje se na temelju ukupne sume ostvarenih bodova, prema sljedećoj tablici: Bodovi za zaključivanje ocjene Bodovi Ocjena do 59 1 (F) 60-68 2 (E) 69-76 2 (D) 77-84 3 (C) 85-92 4 (B) 93-100 5 (A) Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban: - opisati utjecaj uvjeta smještaja i držanja pojedinih vrsta i kategorija domaćih životinja na njihovo zdravstveno stanje, proizvodne i reproduktivne sposobnosti - definirati ulogu veterinara u prijevozu i njezi životinja, kako bi se izbjegla stresna stanja i poremećaji u zdravstvenom stanju zbog neodgovarajućeg premještaja iz jednoga okoliša u drugi ili pak loše higijene životinja - odabrati načine zbrinjavanja otpadne animalne tvari radi sprečavanja onečišćenja okoliša; - samostalno provjeriti mikroklimatske uvjete u pojedinim životinjskim objektima - predložiti odgovarajuće mjere dezinfekcije i kontrole štetnih kukaca i glodavaca u cilju očuvanja zdravstvenog stanja životinja i ljudi - samostalno zaključiti o dobrobiti životinja na osnovu uvjeta proizvodnje

Jezici izvođenja nastave:

Hrvatski

Obavezna literatura:

1. 1. Vučemilo, M. (2008): Higijena i bioekologija u peradarstvu. Veterinarski fakultet, Zagreb 2. Buckle, A. P., R. H. Smith (1994): Rodent Pests and Their Control. CABI Publishing, London, UK 3. Deeming, D. C. (1999): The Ostrich: Biology, Production and Health. CABI Publishing, London, UK 4. Dewi, I. A., R. F. E. Axford, I. F. M. Marai, H. Omed (1994): Pollution in Livestock Production Systems. CABI Publishing, London, UK 5. Grandin, T. (2000): Livestock Handling and Transport (2nd Edition). CABI Publishing, London, UK 6. Harrison, R. M. (1995): Polution: Causes Effects and Control (2nd Edition). The Royal Society of Chemistry, Cambridge, UK 7. Krsnik, B., Ž. Pavičić (urednici) (1998): Higijena držanja i smještaja, okoliš - zdravlje i dobrobit životinja. Skripta za stručno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 8. Mc Namara, J. P., D. E. Beever (2000): Modeling Nutritient Utilization in Farm Animals. CABI Publishing, London, UK 9. Methling, V., J. Unshelm (Hrsg.) (2002): Umwelt - und tier - gerechte Haltung von Nutz, Heim und Begleitteren. Parey Buchverlag, Berlin, Deutchland 10. Strauch, D., R. Böhm (Hrsg.) (2002): Reinigung und Desinfektion in der Nutztierhaltung und Veredelungswirtschaft. Enke Verlag, Stuttgart, Deutschland 11. Tofant, A., M. Vučemilo, Ž. Pavičić (urednici) (2003): Primijenjena dezinfekcija u veterinarskoj medicini. Skripta za stručno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb. 12. M. Vučemilo, A. Tofant, Ž. Pavičić (urednici) (2002): Mjere sanitacije u veterinarskoj medicini. Skripta za stručno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 13. M. Vučemilo, A. Tofant, Ž. Pavičić (urednici) (2002): Higijena smještaja i držanja preživača na obiteljskim gospodarstvima. Skripta za stručno usavršavanje doktora veterinarske medicine. Veterinarski fakultet, Zagreb 14. Wathes, C. M., D. R. Charles (1994): Livestock Housing. CABI Publishing, London, UK

Preporučena literatura:

2. 1. Asaj, A. (2003): Higijena na farmi i u okolišu. Medicinska naklada, Zagreb 2. Asaj, A. (1999): Deratizacija u praksi. Medicinska naklada, Zagreb. 3. Asaj, A. (1999): Dezinfekcija. Medicinska naklada, Zagreb 4. Asaj, A.(1999): Zdravstvena dezinsekcija u nastambama i okolišu, Medicinska naklada, Zagreb 5. Caput, P. (1996): Govedarstvo. Celeber d.o.o., Zagreb. 6. Dolenec, Ž. (1994): Svinjogojstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb 7. Martinović, J. (2000): Tla u Hrvatskoj. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša, Zagreb 8. Matković, K., B. Vinković (2011): Alternativni sustavi držanja nesilica na OPG-ima. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 9. Mioč, B., V. Pavić (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 10. Nemanič, J., Ž. Berić (1995): Peradarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb. 11. Omrčen, S. (1995): Kunićarstvo. Naladni zavod Globus, Zagreb. 12. Senčić, Đ. (1994): Peradarstvo. Gospodarski list, Zagreb 13. Senčić, Đ., Ž. Pavičić, Ž. Bukvić (1996): Intenzivno svinjogojstvo. NIP Nova Zemlja, Osijek 14. Uremović, M., Z. Uremović (1997): Svinjogojstvo. Agronomski fakultet, Zagreb 15. Uremović, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb 16. Uremović, Z., M. Uremović, V. Pavić, B. Mioč, S. Mužic, Z. Janječić (2002): Stočarstvo. Agronomski fakultet, Zagreb

Predmet u nastavnom programu:

Šifra studija	Naziv studija	Razina studija	Semestar izvođenja	Obavezni/Izborni
1	Veterinarska medicina	integrirani prijediplomski i diplomski	3	obavezni

* predmet se ne predaje u tom semestru

Legenda

P - Predavanje

V - Laboratorijske vježb