Sadržaj predmeta

Posebni algoritmi obrade geodetskih mjerenja

Šifra:

50351

Kratica:

47DA02

Visoko učilište:

Geodetski fakultet

ECTS bodovi:

6.0

Opterećenje:

30(P) + 30(V)

Nositelji:

prof. dr. sc. Nevio Rožić

Izvođači:

Blaženka Bukač (V)

izv. prof. dr. sc. Ivan Razumović (V)

prof. dr. sc. Nevio Rožić (P)

Opis predmeta:

Opis sadržaja: Izjednačenje fizikalnih mjerenja iz vremenskih nizova (izjednačujuće krivulje). Izjednačenje položajno (2D) distribuiranih fizikalnih mjerenja (geofenomena) primjenom posrednih mjerenja (izjednačujuće plohe). Kombiniranje funkcijskih modela direktnih, posrednih i uvjetnih mjerenja (kombinirane forme mjerenja i izjednačenja). Izjednačenje ovisnih (koreliranih) mjerenja, direktna mjerenja, posredna mjerenja i uvjetna mjerenja. Matematička i fizikalna ovisnost mjerenja, načela i algoritmi izjednačenja. Empirijska analiza fizikalne ovisnosti geodetskih mjerenja. Analiza kvalitete mjerenja "a priori" i "a posteriori". Metodologija, algoritmi i postupci otkrivanja grubih pogrešaka mjerenja. Klasične metode i statističke metode analize kvalitete geometrijskih i fizikalnih mjerenja. Ishod učenja: Stečena neophodna teorijska i empirijska znanja te vještine aktivne primjene posebnih metoda, algoritama i postupaka analize i računske obrade geodetskih mjerenja pri rješavanju različitih zadaća i problema geodetske inženjerske prakse. Oblici nastave: Predavanja, auditorne i računske vježbe, provjere znanja, konzultacije, e-učenje. Način izvođenja nastave: Mješovita nastava (e-učenje na razini 1). Ocjenjivanje: Uvjeti za apsolviranje predmeta su 70% nazočnosti na nastavi predavanja i nastavi vježbi te 8 uredno i točno izađenih programa. Uvjet za oslobođenje od empirijskog dijela ispita su 3 kumulativno pozitivno položena međuispita (kolokviji) tijekom nastave.Predviđena su 3 kolokvija sa sadržajem provjere empirijskih znanja i vještina analize i obrade računskih mjerenja. Pojedini kolokvij sadrži 6 pitanja. Kriterij ocjenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalni broj bodova za pozitivnu ocjenu jest 3. Kolokviji su eliminacijski. Samo svi položeni kolokviji (pozitivna ocjena) supstituiraju empirijski dio ispita (srednja vrijednost bodova iz svih kolokvija supstituira odgovarajući broj bodova s empirijskog dijela ispita). Empirijski dio ispita: Dvije empirijske ispitne zadaće (pitanja). Kriterij ocijenjivanja: 1. pitanje = 1 bod, 2. pitanje = 5 bodova (sukladno obujmu rješenosti). Minimalan broj bodova za pristupanje teorijskom dijelu ispita je 3 boda. Empirijski dio ispita je eliminacijski. Teorijski dio ispita: 6 teorijskih pitanja. Kriterij ocijenjivanja: jedno pitanje = 1 bod. Minimalan broj bodova za uspješno polaganje ispita je 3 boda. Ukupna ocjena ispita određuje se na temelju ukupnog broja bodova iz empirijskog i teorijskog dijela ispita. Broju postignutih bodova dodjeljuju se ocjene: 0, 1, 2, 3, 4, 5 bodova - nedovoljan (1), 6 bodova - dovoljan (2), 7 i 8 bodova - dobar (3), 9 i 10 bodova - vrlo dobar (4), 11 i12 bodova - odličan (5).

Obavezna literatura:

1. Feil, L. Teorija pogrešaka i račun izjednačenja I, Udžbenik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1990.

2. Feil, L. Teorija pogrešaka i račun izjednačenja II, Udžbenik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1990.

3. Klak, S. Teorija pogrešaka i račun izjednačenja, Udžbenik Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1982.

5. Rožić, N.: Računska obrada geodetskih mjerenja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.

7. Rožić, N.: Izjednačenje geodetskih mreža s dodatnim fiktivnim mjerenjima. Geodetski list, ISSN 0016-710X, Zagreb, 1992, 1, 49-60.

8. Rožić, N.: Datum geodetskih mreža i S-transformacije. Geodetski list, ISSN 0016-710X, Zagreb, 1992, 4, 451-463.

9. Rožić, N.: Povezanost funkcijskih modela posrednih i uvjetnih mjerenja. Geodetski list, ISSN 0016-710X, Zagreb, 1994, 3, 233-246.

Preporučena literatura:

4. Feil, L: Posebni algoritmi računa izjednačenja. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, nekorigirani rukopis, Zagreb, 2005.

6. Čubranić, N.: Teorija pogrešaka s računom izjednačenja. Liber, Zagreb, 1980.

Ishodi učenja:

1. Primijeniti izjednačenje kombinirane forme neovisnih direktnih i posrednih mjerenja, kombinirane forme posrednih mjerenja s uvjetima nepoznanica i kombinirane forme uvjetnih mjerenja s nepoznanicama.

2. Analizirati teorijsku zakonitost prirasta pogrešaka ovisnih geodetskih mjerenja u slučaju određivanja jedne ili istovremeno više veličina koje su funkcije ovisnih mjerenja.

3. Primijeniti izjednačenje ovisnih direktnih mjerenja, ovisnih posrednih mjerenja, ovisnih uvjetnih mjerenja i ovisnih kombiniranih formi mjerenja.

4. Analizirati svojstva matematičkog modela posrednih mjerenja s gledišta izjednačenja geodetskih mreža, a u svrhu optimiranja realizacije referentnog koordinatnog sustava.

5. Analizirati temeljne koncepte i metodologiju regresijskog modeliranja 2D i 3D empirijskih podataka (mjerenja), kao specifične varijante računske obrade posrednih mjerenja.

6. Analizirati regresiju i korelaciju mjerenja koja su ovisna o fizikalnim parametrima (fizikalna korelacija).

7. Izraditi standardizirane geodetske elaborate s prikazom rezultata analize i računske obrade (izjednačenje) geodetskih mjerenja.

8. Vrednovati rezultate analize i računske obrade geodetskih mjerenja s gledišta iskoristivosti i prihvatljivosti pri rješavanju različitih geodetskih zadaća, a u pogledu: ispravnosti rezultata, utjecaja različitih vrsta pogrešaka mjerenja na točnost te postignute razine točnosti mjerenja i funkcija mjerenja.

9. Planirati proces računske obrade geodetskih mjerenja s gledišta: obujma i vrste mjerenja, primjene odgovarajućeg matematičkog modela mjerenja, primjene odgovarajućih tehnoloških pomagala za realizaciju računske obrade i optimiranja učinkovitosti.

Legenda

P - Predavanja

V - Vježbe