Sadržaj predmeta

Svemirska geodezija

Šifra:

50361

Kratica:

47DB09

Visoko učilište:

Geodetski fakultet

ECTS bodovi:

6.0

Opterećenje:

30(P) + 30(V)

Nositelji:

prof. dr. sc. Dragan Špoljarić

Izvođači:

prof. dr. sc. Dragan Špoljarić (P, V)

Opis predmeta:

Opis sadržaja Cilj predmeta je upoznavanje studenata s osnovnim teorijskim znanjima i mjernim tehnikama svemirske geodezije preko potrebnim za razumjevanje i primjenu globalnih satelitskih, laserskih i interferometrijskih opažanja i određivanja u geodeziji. Kao i za ovladavanje i razumijevanje nastave na drugim kolegijima u kojima su potrebna takva specifična znanja. Osim geodetskih određivanja, kao što su primjerice položaj (koordinate stajališta), duljina VLBI baza, Zemljini orijentacijski parametri (gibanje polova, neravnomjernost rotacije, precesija i nutacija), terestrički i nebeski sustavi i okviri i drugo studenti su upoznati i s primjenom globalnih geodetskih mjerenja za potrebe drugih geonanstvenih disciplina. Kroz projektne zadatke studenti stječu vještine korištenja usluga i preuzimanje podataka (open archives) određenih mjernim sustavima svemirske geodezije te obrade i analize tih podataka demo i open source programa i programskim alatima dostupnim na web stranicama službenih servisa i institucija . Sadržaj predavanja. Predmet i značaj svemirske geodezije. Astrometrija i svemirska geodezija. Osnovni koncepti i zadace svemirske geodezije. Astrometrijski i mjerni instrumenti svemirske geodezije. Ultraprecizna mjerenja vremena i frekvencije. Sinkronizacija i distribucija vremena. Opažačke mjerne tehnike svemirske geodezije. VLBI: radioteleskop i rezolucija, sustav i koncepcije, geometrija i mjerenja. SLR i LLR: sustav i koncepcija, geometrija i mjerenja. DORIS: sustav i koncepcija, geometrija i mjerenja. Svemirski astrometrijski sateliti (Hipparcos). VLBI, SLR, LLR, DORIS primjene. Precizno pozicioniranje. Zemljina orijentacija u svemiru: gibanje polva, neravnomjernost rotacije, precesija i nutacija. Nebeski referentni sustavi i okviri (ICRS i ICRF). VLBI, SLR, LLR, DORIS servisi. Budući projekti svemirske geodezije. Geonanstvena istraživanja i proučavanja Zemlje i planeta metodama i tehnikama svemirske geodezije. Sadržaj vježbi. Izrada popisa najznačajnijih svjetskih institucija, ustanova i službi koji se bave svemirskom geodezijom. Internetski servisi za točno vrijeme i sinkronizacija vremena putem interneta. Izbor projektnih zadataka i seminara. U sklopu projektnih zadataka izrada wikija svemirske geodezije i obrada VLBI (SLR, LLR) podataka mjerenja (open archives) i demo i open source programa i programskim alatima. Izbor teme i izrada seminarskog rada. Ishodi učenja - razlikovati značaj i definirati pojmove astrometrije, geodetske astronomije i svemirske geodezije - biti upoznat sa suvremenim ultrapreciznim mjerenjima vremena (atomske ure) i frekvencije te sinkronizacijom i distribucijom vremena - razlikovati i opisati mjerne sustave, koncepte i mjerenja u svemirskoj geodeziji (VLBI, SLR, LLR i DORIS) - opisati geodetske i astrometrijske primjene tehnika svemirske geodezije (VLBI, SLR, LLR i DORIS) kao i u drugim geoznanostima - opisati primjene tehnika svemirske geodezije (VLBI, SLR, LLR i DORIS) u realizaciji nebeskog i terestričkog referentnog okvira (sustava) - biti upoznat s međunarodnim web servisima svemirske geodezije (IGS, IVS, ILRS, IDS, GGOS i drugi) - preuzeti i koristiti se s tematskim podacima mjerenja i drugih veličina objavljenim na internetskim stranicama službenih servisa (službi) svemirske geodezije - primjeniti i koristiti se demo i open source programima i programskim alatima za obradu mjerenja dostupnim na web stranicama službenih servisa i institucija . Oblici nastave - predavanja - projektni zadaci (na računalu) - seminar - samostalno istraživanje - konzultacije - provjera znanja - internet - e-učenje Način izvođenja nastave - mješovita nastava (primjena e-učenja na razini 2) Ocjenjivanje Kontinuirano. Prisutnost na predavanjima 66% (odnosno 5 izostanaka) i na vježbama 80% (odnosno 3 izostanka), pristupanje na dva kolokvija te izrađena i predana dva projektna zadatka i prezentiran jedan seminar s vježbi. Na kolokvijima student odgovara na teorijska pitanja. Kolokviji se provode pisanim putem zaokruživanjem točnog odgovora ili kratkim esejem. Svaki kolokvij sadržajem odgovara prethodno obrađenim nastavnim cjelinama. Konačni ispit znanja je pisani i usmeni. Pisani: pisanog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko to gradivo položi kroz 2 kolokvija koji se odvijaju tijekom semestra uz jedan termin ispravka samo jednog kolokvija, zatim izrade i prezentacije kolokvija i predaje dva projektna zadatka. Ukoliko se student ne oslobodi pisanog dijela ispita putem kolokvija (prikupljanjem dovoljnog broja bodova) dužan je pristupiti redovitom pismenom/usmenom ispitnom roku. Oslobađenje od pismenog dijela ispita vrijedi za sve ispitne rokove. Minimalno 50% (odnosno 50 bodova) ostvareno po svakom pojedinom kolokviju uvjet je za oslobađanje od pisanog dijela ispita putem kolokvija. Popis ukupnih bodova (iz oba kolokvija) i pripadajuća ocjena pisanog dijela ispita ostvarena na temelju provjere znanja preko kolokvija 100 - 130 bodova dovoljan (2) 131 - 160 bodova dobar (3) 161 - 185 bodova vrlo dobar (4) 186 - 200 bodova izvrstan (5) Usmeni: usmena provjera znanja na redovitim ispitnim rokovima. Konačna ocjena: određuje se na temelju ukupnog znanja iz pisanog i usmenog dijela ispita.

Obavezna literatura:

1. Špoljarić D.: Materijali s predavanja i vježbi objavljeni na e-učenju.

2. Špoljarić D.: Primjena dugobazisne radiointerferometrije u položajnoj astronomiji i geodeziji, Zagreb 1999. (interna skripta)

Preporučena literatura:

3. Kovalevsky J., Seidelmann K.: Fundamentals of Astrometry, Cambridge University Press, Cambridge 2004.

4. Kovalevsky J.: Modern Astrometry, Springer Verlag, Berlin, New York 2001.

5. Audoin, C., Guinot, B.: The Measurement of Time, Time, Frequency and Atomic Clock, Cambridge University Press, Cambridge 2001.

6. Schodlbauer A.: Geodätische Astronomie, W. De Gruyter, Berlin, New York, 2000.

7. Internetski izvori: International Laser Ranging Service, http://ilrs.gsfc.nasa.gov/ International VLBI Service for Geodesy and Astrometry, http://ivscc.gsfc.nasa.gov/ International Earth Rotation and Reference Systems Service, http://www.iers.org International Astronomical Union (IAU), http://www.iau.org/

Ishodi učenja:

1. Definirati pojmove i razlikovati značaj geodetske astronomije, astrometrije i svemirske geodezije.

2. Opisati suvremena ultraprecizna mjerenja vremena (atomske ure) i frekvencije, te sinkronizaciju i distribuciju vremena.

3. Razlikovati, opisati, definirati nebeske sustave i okvire.

4. Razlikovati, opisati i usporediti mjerne sustave i koncepte mjerenja u svemirskoj geodeziji (VLBI, SLR, LLR i DORIS).

5. Opisati i analizirati primjene tehnika svemirske geodezije (VLBI, SLR, LLR i DORIS) u geodeziji i astrometriji kao i u drugim geoznanostima.

6. Opisati i analizirati primjene tehnika svemirske geodezije (VLBI, SLR, LLR i DORIS) u definiranju i realizaciji referentnog nebeskog sustava i okvira s poveznicom na terestrički referentni sustav i okvir.

7. Opisati međunarodne web servise (službe) svemirske geodezije (IGS, IVS, ILRS, IDS, GGOS i drugi).

8. Preuzeti i koristiti se s tematskim astronomskim mjerenjima, podacima i veličinama objavljenim na internetskim stranicama međunarodnih web servisa svemirske geodezije.

Legenda

P - Predavanja

V - Vježbe